Video
Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, istakao je da javni interes mora biti obrazložen i provjerljiv, navodeći da su transparentnost i institucionalna kontrola izuzetno važne.
„Odluke koje donosimo moraju počivati na zakonu, na jasnim procedurama i na činjenicama, a građani moraju imati mogućnost da znaju kako su i zašto su takve odluke donesene“, kazao je Milatović.
On je istakao da tamo gdje odluke nisu dovoljno transparentne raste prostor da privatni interes dobije prednost nad javnim, navodeći da „smo počeli da se navikavamo na institucionalnu neodgovornost“.
„Mislim da je upravo navikavanje najveća opasnost. Da prihvatimo da se odluke ne obrazlažu dovoljno. Da odgovornost uvijek pripada nekom drugom. Da institucije postoje, ali da ne koriste svoja ovlašćenja onda kada je to potrebno“, kazao je Milatović.
Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), Kristina Braletić, kazala je da stvarna vrijednost reformi nije u zatvaranju poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), već u izgradnji sistema sposobnog da trajno štiti javni interes.
„Borba protiv korupcije u tom procesu nije samo jedan od uslova koje treba ispuniti na evropskom putu. Ona je osnov za izgradnju države u kojoj građani vjeruju institucijama, u kojoj se javnim resursima upravlja odgovorno i u kojoj su svi pred zakonom jednaki“, kazala je Braletić.
Zamjenica direktorice Balkanske istraživačke mreže (BIRN), Gentiana Murati, kazala je da i mali čin korupcije može imati mnogo šire posljedice.
„Korupcija je mnogo bliža našem svakodnevnom životu i tiče se vazduha koji dišemo, pregleda koji čekamo, škola u koje naša djeca idu, poslova na koje konkurišemo i novca koji pripada svim građanima. Zato nije dovoljno boriti se sa korupcijom, moramo je i spriječiti“, rekla je Murati.
Programski direktor Građanske alijanse, Milan Radović, kazao je da se korupcija najlakše prepoznaje tamo gdje nastaje, a to je najčešće u lokalnim zajednicama.
„Zato smo radili sa lokalnim medijima i organizacijama civilnog društva. Naš je projekat počeo temom zaštite životne sredine i nastavljen je temama zdravstva i obrazovanja. Iako se radi o veoma različitim oblastima, nalazi su iz ciklusa u ciklus ukazivali na slične probleme. Podaci su teško dostupni ili nepovezani, nadzor nad primjenom propisa je slab, a odgovornost se utvrđuje sporo, ako se uopšte utvrdi“, naveo je Radović.
Tokom panel-diskusije o uticaju razvojnih projekata na životnu sredinu, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, kazao je da je za privremeno zatvaranje poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu, neophodno zaposliti 24 službenika i riješiti problem Ulcinjske solane.
Ćulafić tvrdi i da je za trajno zatvaranje potrebno oko 3,5 milijardi eura, zbog čega će Crna Gora od Evropske unije tražiti tranzicioni period koji bi se sprovodio nakon ulaska zemlje u EU.
„Mi smo nedavno usvojili predlog ekološke mreže Natura 2000, koji je između ostalog predlog koji pokriva 44 odsto teritorije naše države. To samo po sebi govori koliko je biodiverzitet Crne Gore, da kažem, bogat i da ga treba čuvati“, rekao je on.
Nemanja Stankov iz Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) upozorio je da se javni interes utvrđuje na političkom nivou, navodeći da u slučaju potpisivanja međunarodnih sporazuma javnost sazna da je nešto javni interes tek kada dođe do potpisivanja sporazuma.
„Dajete prednost određenoj vrsti političkog dogovora i tako stvarate svršen čin. Činjenica je da su se dvije vlade dogovorile za određenu vrstu projekata i tretiranja njihovih strateških prioriteta, a da tek onda u kasnijim fazama dolaze sva druga posljedična ispitivanja koja bi mogla imati veze i sa zaštitom sredine i sa ostalim stvarima“, kazao je Stankov.
Novinarka „Vijesti“ Marija Pešić kazala je da u upravljanju otpadom postoji ogromna razlika između strategija i stanja na terenu, dok je urednik Informativnog centra Pljevlja Milo Džaković, govoreći o projektu ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, kazao da je taj projekat bio neophodan, ali da su ostala pitanja bez odgovora.
„Ko je i na osnovu kojih dokumenata odlučio da termoelektrana bude pokrenuta bez provjere nadležnog organa? Zašto stručni nadzor nije imao pristup kompletnoj dokumentaciji? Zašto inspektor nije na vrijeme izašao na teren? Ko je odgovoran za rast troškova kašnjenja ekološke rekonstrukcije i toplifikacije?“
Na panel-diskusiji o korupcijskim rizicima u sistemu socijalne zaštite, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, kazao je da je sistem socijalnog staranja postavljen na dobrim osnovama.
„Da li je to dovoljno? Ponekada nije, i svakako da uvijek moramo raditi na tome da taj sistem poboljšamo. Sistem mi se čini dosta pravovremen, jer od kada sam ministar ja bih rekao da smo mi negdje na sredini u odnosu na države članice EU“, rekao je Gutić.
„Jedna od najvažnijih reformi koje se sprovode tiče se sistema vještačenja invaliditeta. Tu prije svega mislim na registar koji će se formirati i koji će nam biti dodatni alat u kreiranju svih onih politika kako bi sistem bio efikasan“, dodao je.
Preporučeno
Šefica Kabineta Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog staranja, Anđela Ivanović, kazala je da cilj tog resora nije samo da osoba sa invaliditetom bude na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, već da joj se pruži neophodna
