Video
Spajić će se, kako je predviđeno, u 11 sati sastati sa predstavnicima političkih subjekata koji su mu, tokom nedavnih konsultacija sa šefom države Jakovom Milatovićem, iskazali podršku za sticanje statusa mandatara.
(NE)DOVOLJNA PODRŠKA
Spajića je za mandatara tada, kako je kasnije saopštio Milatović, podržalo devet političkih subjekata koji zajedno imaju 44 poslanička mandata u novom sazivu parlamenta.
Među tim subjektima su, osim Pokreta „Evropa sad“ koji raspolaže sa 24 mandata, još i Demokrate sa sedam, Bošnjačka stranka sa šest, Socijalistička narodna partija i Albanski forum sa po dva, kao i Demokratski savez Albanaca, Forca i Hrvatska građanska inicijativa sa po jednim mandatom.
Spajića je tokom konsultacija o mandataru podržala i Demokratska unija Albanaca koja je na minulim parlamentarnim izborima nastupila u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista pa ostaje neizvjesno da li će Spajić, koji je odmah nakon završenih izbora isključio svaku mogućnost pregovora sa DPS-om i Grđanskim pokretom Ura, razgovarati i sa predstavnicima DUA.
Nakon sastanka sa predstavnicima partija koje su ga podržale, u 14 sati će uslijediti i razgovori sa liderima koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Milanom Kneževićem i Andrijom Mandićem.
KLJUČNI RAZGOVOR
Izvori Pobjede iz stranaka koje pregovaraju očekuju da mandatar izađe sa novom ponudom koja bi omogućila formiranje vlade makar sa 44 poslanika.
” U igri je sve, od povećanja broja resora pa do izmjene dogovora sa Demokratama kojima je pripao bezbjednosni sektor i mjesto predsjednika parlamenta”, kazala su dva izvora Pobjede.
Koalicija ZBCG i dalje očekuje da Spajić na sastanku bitno poboljša svoju ponudu sa najmanje četiri jaka resora i potpredsjedničko mjesto vlade, ako uopŠte žele da pregovaraju o funkciji šefa parlamenta.
” Čekamo da vidimo šta će nam ponuditi Spajić”, rekao je izvor Pobjede.
Spajić je, uoči konsultacija o mandataru, održao jednu rundu zvaničnih pregovora sa tom koalicijom, ali nije bilo konkretnih rezultata, budući da su Knežević i Mandić insistirali na najmanje dva vladina resora i čelnoj poziciji Skupštine, koju je Spajić prethodno obećao Demokratama.
Mandatar je sada, suočem sa nedostatkom podrške koja bi omogućila političku stabilnost buduće vlade, primoran da „izmiješa karte“ i izmijeni prvobitnu ponudu.
Koalicija ZBCG, kao treća po jačini snaga u parlamentu, raspolaže sa 13 mandata i od njene eventualne podrške će umnogome zavisiti stabilnost buduće vlade.
Na ulasku ZBCG u novu vladu, kako se to iskristalisalo tokom konsultacija sa Milatovićem, insistira dio koalicionih partnera PES-a, odnosno Savez građana Civis i Ujedinjena Crna Gora.
PRITISAK ZAPADA I MANJINSKIH STRANAKA
Neizvjesno je, međutim, hoće li Spajić odoljeti pritisku međunarodne zajednice, koja u toj koaliciji vidi prijetnju za nastavak evroatlantskog kursa Crne Gore, i tu političku grupaciju, proisteklu iz nekadašnjeg Demokratskog fronta, inkorporirati u buduću vladu.
” Ne mogu da zamislim proevropsku vladu sa političkim snagama koje su dovodile u pitanje evroatlantsku orijentaciju Crne Gore ili koje su otvoreno dovele u pitanje usklađivanje Crne Gore sa podrškom EU Ukrajini ili koje su posljednjih godina otvoreno sarađivale sa Putinovom Rusijom ili koje pokušavaju da u javnosti revidiraju činjenice o ratnim zločinima 1990-ih”, rekao je u nedjeljnom intervjuu za Pobjedu predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, evropski poslanik Vladimir Bilčik.
Da li će pritisak Zapada biti značajniji kako budu tekli pregovori, za sada nema pouzdanih informacija. Prema nekim diplomatskim izvorima, predstavnici Kvinte, u razgovorima sa Spajićem, nijesu bili ultimativni u svojim zahtjevima, već su izrazili generalno nesaglasje sa ulaskom u izvršnu vlast prosrpskih i proruskih stranaka bivšeg Demokratskog fronta.
Osim upozorenja sa Zapada, Spajić će biti prinuđen i na vrlo teške razgovore sa strankama manje brojnih naroda, naročito ako bude podlegao pritisku i namjerio da uvede predstavnike Mandićeve Nove i Kneževićevog DNP-a u izvrnu vlast.
Da u novoj vladi ne žele da vide ZBCG, u više navrata je jasno naznačio i dio manjinskih partija sa kojima je Spajić, takođe, pregovarao, pa je sada neizvjesno i njihovo učešće u budućoj vladi. Bošnjačkoj stranci je prvobitno ponuđena pozicija potpredsjednika vlade za evropsku i spoljnu politiku, te ministarstva saobraćaja i infrastrukture, prosvjete, poljoprivrede i dijaspore.
Politički lideri Bošnjaka su, međutim, insistirali i na funkciji šefa diplomatije, ali Spajić to mjesto nije bio spreman da im ponudi budući da su za njega zainteresovani i funkcioneri PES-a.
Preporučeno
Spajić za postizanje dogovora i formiranje nove vlade ima rok od 90 dana, a ukoliko u tome ne uspije, Ustav nalaže raspuštanje Skupštine i raspisivanje novih parlamentarnih izbora.
