Video
Poslanica Jevrosima Pejović iz Posebnog kluba poslanika pitala je premijera:
“S obzirom na to da ste prilikom rekonstrukcije Vlade govorili o svemu osim o temi, koristimo ovu priliku da Vas zamolimo da nam objasnite suštinske razlike u nadležnostima pojedinih resora. Kao na primjer razlike u portfoliju potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove i potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose koji ujedno pokriva i poziciju ministra vanjskih poslova.”
Odgovor Spajića prenosimo integralno:
Uvažena poslanice Pejović,
Dozvolite da Vam ukratko objasnim značaj naše pojačane diplomatske aktivnosti u aktuelnim okolnostima, kada je svima, pa vjerujem i Vama, prioritet da Crna Gora 2028. postane 28. članica Evropske unije.
Budući da je ministru vanjskih poslova programom rada Vlade definisan broj odlaznih i dolaznih posjeta, a da je međunarodna agenda izrazito sadržajna, naročito u vremenu u kojem svjedočimo izmjeni geopolitičke arhitekture i naših pojačanih aktivnosti na putu evropske integracije, procjena je da bi Potpredsjednik za vanjske i evropske poslove bio snažna podrška u temeljnoj realizaciji agende i ispunjavanju obaveza, kroz praćenje rada i izvršavanje obaveza koje dva ministarstva imaju u sprovođenju vanjske politike i procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
Potpredsjednik za vanjske i evropske poslove će, uz ministarku evropskih poslova koordinirati promociju aktivnosti u pristupanju EU. Intenzivirane diplomatske aktivnosti u okviru evroatlanske agende naših susjeda, njihovo članstvo u međunarodnim organizacijama zahtijevaju našu dužnu pažnju kao odgovornog susjeda, pa je dodatnu pažnju potrebno usmjeriti na dobrosusjedsku i regionalnu saradnju i pružanje podrške koju Crna Gora može da pruži u svojstvu kredibilne članice NATO-a i frontrunnera na putu evropske integracije .
(Sa druge strane) Šef diplomatije i Potpredsjednik za međunarodne odnose, u svojoj redovnoj agendi i u djelokrugu svoga rada pored predstavljanja Crne Gore u odnosima sa drugim državama vrši poslove koji se odnose na predstavljanje Crne Gore i u međunarodnim organizacijama i institucijama i njhovim predstavništvima u Crnoj Gori, odnose sa dijasporom i iseljenicima kao i politikama koje se tiču mjesta Crne Gore u globalnom kontekstu savremenog svijeta i međunarodnih odnosa. Za realizaciju naših strateških vanjskopolitičkih prioriteta (EU integracija, regionalna stabilnost, Nato članastvo i multilateralizam) je potrebno sinergijsko intezivno djelovanje što vise aktera u Vladi.
Predstoji nam i predsjedavanje Savjetom Evrope 2026-2027, pored toga imamo kandidaturu za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija za isti period, što takođe zahtijeva dodatan angažman naše diplomatske službe ali i Vlade, i što je, dodatno, uticalo na odluku da u rekonstruisanoj Vladi imamo potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove i potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose koji je, istovremeno, ministar vanjskih poslova.
Potpredsjednici Vlade će biti ti koji će, u skladu sa članom 6 Uredbe Vlade, zajednički usmjeravati i usklađivati rad ministarstava, vanjskih poslova, evropskih poslova i dijaspore i zajednički će se starati o sprovođenju politike u tim oblastima, a sve u cilju ostvarivanja naših nacionalnih interesa i unaprjeđenja kvaliteta života i životnog standarda naših građana kroz ekonomsku integraciju.
Preporučeno
Na to nas, sve, obavezuju očekivanja građana – da postanemo prva naredna članica EU, naročito imajući u vidu da preko 80% javnosti podržava evropski put Crne Gore.
