Video
Prema informacijama portala Standard, predlog zakona o ANB-u jeste usklađen sa standardima koje traži Brisel i u cjelosti je dobio pozitivno mišljenje Evropske komisije.
Izvor portala Standard, koji je upućen u izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, kaže da saglasnost iz Brisela se odnosi isključivo na dio koji se tiče poligrafskog testiranja policijskih službenika.
U prvobitnoj verziji izmjena bilo je predviđeno da je poligrafsko testiranje obavezno, te da odbijanje poligrafa povlači disciplinski postupak i prestanak radnog odnosa. Nakon reakcija stručne javnosti i, kako se navodi, sugestija iz Evropske unije, ta odredba je izmijenjena.
Sada je prema novom rješenju Zakona o unutrašnjim poslovima, predviđeno da je poligraf dobrovoljan.
To znači da policijski službenik mora potpisati saglasnost za testiranje, a rezultati poligrafa ne mogu se koristiti u disciplinskim i krivičnim postupcima niti mogu biti odlučujući za njegov radno-pravni status. Upravo taj dio izmjena dobio je podršku iz Brisela.
SPORNE ODREDBE BEZ SAGLASNOSTI EK
Međutim, ono što, prema informacijama izvora Standarda, nije dobilo saglasnost Evropske komisije jeste predlog da samo pokretanje krivičnog postupka za teška krivična djela predstavlja osnov za bezbjednosne smetnje, a time i za gubitak policijskog zvanja i prestanak radnog odnosa.
Važeći Zakon o unutrašnjim poslovima propisuje da je pokretanje krivičnog postupka osnov za suspenziju policijskog službenika do okončanja postupka. Ukoliko presuda bude pravosnažna i osuđujuća, službenik gubi radni odnos. Ako bude oslobođen optužbi, suspenzija se ukida i vraća se na posao.
Predloženo rješenje ide korak dalje, pa tako predviđa faktički prekid radnog odnosa već u fazi pokretanja postupka, prije nego što sud utvrdi krivicu, a takvo rješenje bi bilo u direktnoj suprotnosti sa načelom prezumpcije nevinosti, ali i sa Ustavom u dijelu zaštite radnih prava.
U praksi bi to značilo da bi policijski službenik mogao ostati bez posla zbog optužbe, a da kasnije bude pravosnažno oslobođen. Time bi bio interno kažnjen za djelo koje sud utvrdi da nije počinio. Posljedica bi, gotovo izvjesno, bili brojni sudski postupci protiv države – za povratak na posao i naknadu materijalne i nematerijalne štete.
KOLIZIJA SA VAŽEĆIM ZAKONIMA
Sporno rješenje, kako kaže izvor Standarda, dovodi zakon u koliziju i sa samim Zakonom o unutrašnjim poslovima, ali i sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, koji precizno uređuje postupke utvrđivanja odgovornosti državnih službenika.
Ukoliko bi pokretanje postupka automatski predstavljalo bezbjednosnu smetnju i osnov za prestanak radnog odnosa, zakon bi u sebi sadržao pravnu kontradiktornost – jer istovremeno predviđa suspenziju do okončanja postupka, ali i faktičku eliminaciju iz službe prije presude.
RETROAKTIVNA PRIMJENA I OTVORENA PITANJA
Dodatnu zabrinutost izaziva predlog da se nova zakonska rješenja primjenjuju retroaktivno na već započete disciplinske postupke iz 2024. i 2025. godine. Pravnici podsjećaju da je retroaktivnost u primjeni prava zabranjena, te da započeti postupci moraju biti okončani po propisima koji su važili u trenutku njihovog pokretanja.
Nije precizirano ni šta će biti sa već sprovedenim bezbjednosnim provjerama, niti sa postupcima koji traju duže od godinu dana. Postavlja se pitanje da li će se provjere ponavljati za službenike koji su ih prošli u prethodnih godinu ili dvije, iako se novim rješenjem propisuje da se bezbjednosne provjere sprovode jednom u pet godina.
Osim ovoga sporna je i odredba prema kojoj ministar formira komisiju za bezbjednosne provjere, što, prema ocjenama upućenih, ostavlja prostor za politički uticaj i nije u skladu sa evropskim standardima depolitizacije bezbjednosnog sektora.
HITNA PROCEDURA ZA SKUPŠTINU – POSLANICI BEZ MATERIJALA
Posebnu težinu cijeloj situaciji daje činjenica da su poslanici, iako je sjednica Skupštine na kojoj se raspravlja o Zakonima o ANB-u i unutrašnjim poslovima, počela u 10 časova, ostali bez kompletnog materijala potrebnog za raspravu. Od njih se, ipak, traži da o zakonima odlučuju po hitnom postupku.
Vladajuća većina hitnost pravda obrazloženjem „usklađivanja sa Evropskom komisijom“ i pokušava da progura paket rješenja koji nije u cjelosti dobio saglasnost Brisela, niti je prošao javnu raspravu, konsultacije sa NVO sektorom i stručnom javnošću.
Politički gledano, iza dijela izmjena koje jačaju prava službenika u segmentu poligrafskog testiranja pokušavaju se „ispod radara“ provući rješenja koja bi mogla otvoriti prostor za političku selekciju i uklanjanje nepodobnih kadrova iz policije – bez pravosnažnih presuda i čvrstih dokaza.
Preporučeno
Ukoliko se sporni amandmani usvoje u predloženom obliku, država bi se, osim kršenja Ustava, mogla suočiti i sa talasom tužbi, koje bi vjerovatno rezultirale i ozbiljnim finansijskim posljedicama.
