Video
Revidirana verzija izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena je Komisiji i trenutno je u fazi procjene od strane nadležnih službi Komisije – navodi se u odgovoru koji je dostavljen našem listu. Takođe su precizirali kako će „EK u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na nacrt zakona“.
“Uopšteno govoreći, Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama, kao i da postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona”, ukazali su iz Delegacije EU.
Pobjeda je u petak objavila da su se na dnevnom redu sedme sjednice jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, koja je počela prošle sedmice, ponovo našle kontroverzne izmjene pravnog akta.
Riječ je o neznatno izmijenjenoj verziji onih koje su krajem jula predložile Demokrate, čiji je kadar Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova. Zbog spornih rješenja o načinu reorganizacije i zapošljavanja koja su se našla u tom prijedlogu, zakon je povučen iz procedure nakon brojnih kritika civilnog sektora i evropskih institucija. No, pet mjeseci kasnije, pred poslanicima je opet ovaj tekst, ali ne kao stranačka inicijativa, već Vladina, koja ga je odobrila na jednoj od elektronskih sjednica i na kraju stavila potpis lično premijera Milojka Spajića. Iako drugačije koncipirane, izmjene su suštinski ostale iste, omogućavajući lakše zapošljavanje i otpuštanje, i to samo na osnovu odluke vrha MUP-a, odnosno ministra Šaranovića. Predlagači su stava da, umjesto što njihova zakonska rješenja „predstavljaju povod za zabrinutost“, izmjene koje nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih nekoliko mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.
“Navedene izmjene i dopune nijesu usklađivane sa primarnim i sekundarnim izvorima prava EU”, navode odmah nakon toga.
U dokumentu, koji je ušao u skupštinsku proceduru po hitnom postupku, među ključnim novinama je određivanje podobnosti za zapošljavanje u MUP-u i UP-u. Ubuduće će to provjeravati posebna Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji. Iako se ističe da će svih pet članova tog tijela morati da prođu isti tretman kontrole, sama činjenica da o tome odlučuje isključivo ministar (do daljnjeg – Šaranović) dovoljno govori o mogućnostima i načinu uticaja kako bi neko bio angažovan u bezbjednosnom sektoru. Takođe je definisan način na koji će se provjeravati bezbjednosne smetnje za rad u službi.
“Najvažniji funkcionalni pomak odnosi se na to da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je dosad bio slučaj”, smatraju predlagači.
U pojašnjenju procedure koja je već bila predmet brojnih kritika, stoji i kako se smatra da „postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad“ ako policijski službenik „održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama“. S obzirom na to da je stav evropskih institucija da „Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama“, ali i da „postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona“, predloženi novi zakonski okvir teško da će zadovoljiti te kriterijume.
Predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima juče je kritikovao predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk, navodeći da one, i pored najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, te da su upućene po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i mišljenja EK. Muk poručuje da poslanici u raspravi moraju otvoriti pitanja usklađenosti sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i tražiti obimne amandmanske intervencije.
“Odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera i eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu, uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu, a što predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima ne garantuju”, saopštio je Muk.
Muk (FOTO: Vlada Crne Gore)
Ističe i da se podnošenjem novog prijedloga zakona od strane Vlade po hitnoj proceduri, nastoji isključiti da zainteresovana javnost utiče na predložene odredbe koje suštinski mijenjaju način na koji se uređuju određena pitanja.
“Neprihvatljivo je obrazloženje Vlade da javna rasprava nije sprovedena iz razloga postojanja vanrednih, hitnih odnosno nepredvidljivih okolnosti. Prošlo je skoro pet mjeseci od kada je prethodni zakon povučen sa dnevnog reda Skupštine… Tokom navedenog perioda, od avgusta do decembra, bilo je dovoljno vremena da se organizuje javna rasprava u vezi s predloženim rješenjima. Sva dodatna obrazloženja kojim se pokušao odbraniti izostanak javne rasprave ukazuju upravo da se radi o sistemskim problemima, te da nijesu u pitanju vanredne i nepredvidive okolnosti”, navodi Muk.
Ističe da su predložene izmjene i dalje sporne i da ostavljaju brojna otvorena pitanja.
“Zbog toga, smatramo da poslanici tokom rasprave moraju da potraže odgovore od ministra, ali i da pozovu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i predstavnika Crne Gore u Evropskom sudu za ljudska prava i razmotre da li su predložena rješenja u skladu sa zahtjevima Evropskog suda za ljudska prava u pogledu kvaliteta zakona. Pred poslanicima je mogućnost da odustanu od usvajanja ovakvog prijedloga zakona ili da izvrše obimne amandmanske intervencije kojima bi bila izvršena neophodna unapređenja”, navodi Muk.
Kada je riječ o utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, Muk smatra da je neophodno propisati da se tri člana Komisije koji su službenici policije imenuju na prijedlog direktora policije, kako bi se obezbijedilo da se većina članova imenuje na prijedlog direktora policije koji je profesionalac. On navodi i da je pitanje preciznijeg uređenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji u cjelosti izostalo i u Zakonu o unutrašnjim poslovima i Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, te da nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak.
“Crna Gora, za razliku od npr. Republike Hrvatske, nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera, kao što je njihov poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama. Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi odnosno provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije”, piše Muk.
Dodaje da su u Institutu alteranativa zabrinuti da predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret, da povodom toga iznesu odbranu i da imaju priliku da u postupku zaštite svoja prava. Muk navodi i da je odredba kojom se produžava rok za zapošljavanje po posebnom postupku do 2027. godine u direktnoj suprotnosti sa Operativnim zaključcima Posebne radne grupe za reformu javne uprave između Crne Gore i EU, koji su usvojeni u novembru ove godine.
Preporučeno
“Jedan od zaključaka je da će Crna Gora obezbijediti zapošljavanje i izbor kandidata u državnoj upravi zasnovano na zaslugama, između ostalog kroz obezbjeđivanje transparentnosti i dostupnosti podataka o broju decentralizovanih zapošljavanja, posebno u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, i ponovno uspostavljanje centralizovanog zapošljavanja u ovoj oblasti. Iz navedenog jasno proizlazi da produženje trajanja posebnog postupka zapošljavanja direktno utiče na ispunjavanje kriterijuma u okviru Poglavlja 23”, zaključio je Muk.
