Takođe, dogovoreno je i da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, a da se teme koje dijele društvo ne otvaraju bez širokog političkog konsenzusa.
Budući da su ispunjeni njihovi zahtjevi, poslanici opozicije vratili su se u skupštinske klupe, čime su se stekli uslovi za nastavak rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme do kraja godine, kako piše u tekstu sporazuma koji je potpisan uz posredovanje Evropske unije.O očekivanjima u vezi sa primjenom sporazuma, ključnim porukama sadržanim u nedavno objavljenom nacrtu Rezolucije Evropskog parlamenta, te preduslovima za uspješan nastavak našeg evropskog puta u ključnoj etapi pregovaračkog procesa, za Portal Analitika govori poslanik Evropskog parlamenta, Davor Ivo Štir.
Učvrstiti vladavinu prava i stvoriti što širi politički i društveni konsenzus
Komentarišući sporazum dijela vlasti i opozicionih lidera, sagovornik Analitike ističe da je ambasador Satler učinio dobar posao u podršci Crnoj Gori na evropskom putu.
„Na tom putu se mora učvrstiti vladavina prava, te vjerujem da će Venecijanska komisija dati svoj doprinos u tom smislu“, naglašava Štir.
Međutim, kako podvlači, uvijek je najvažnija dosljedna primjena.
„U tom pogledu je poželjno stvoriti što širi politički i društveni konsenzus u zemlji. Vlast ima primarnu odgovornost ali je nužno da predstavnici opozicije budu uključeni u donošenju ključnih odluka za Crnu Goru“, ukazuje Štir.
Neprihvatljiva Mandićeva podrška Dodiku, većina to mora razriješiti
Štir napominje da dio vladajuće većine dolazi iz političkih snaga koje su se protivile nezavisnosti Crne Gore ili njenom članstvu u euroatlantskim organizacijama.
„Dolaskom na vlast su neki od njih postali pragmatičniji, dok su drugi zadržali antizapadne poglede. Najviše ćemo pomoći evropskoj perspektivi Crne Gore ako iz EU jasno komuniciramo koja su očekivanja i šta je neprihvatljivo“, ukazuje Štir.
Na primjer, kako naglašava europarlamentarac, neprihvatljivo je da predsjednik Skupštine Andrija Mandić pruža podršku secesionističkim politikama Dodika.
„To nije dobro, ne pomaže oko zatvaranja poglavlja 31, jer se dio vlasti u Crnoj Gori stavlja u kontekst destabilizujućih pokušaja zagovornika tzv. „srpskog svijeta“. To je onda veliki problem i vladajuća većina mora to što prije razriješiti“, podvlači Štir.
Poruke EP biće još jasnije nakon usvajanja finalnog teksta Rezolucije
Govoreći o nacrtu Rezolucije Evropskog parlamenta, Štir ukazuje da će poruke EP biti još jasnije kada se usvoji konačan tekst sa amandmanima.
„Ali, već sada je evidentno da Crna Gora ne smije upropastiti priliku koja joj se pruža za ulazak u EU zbog politika koje služe tuđim interesima, odnosno hegemonističkim ambicijama trenutne vlasti u Beogradu. Međutim, vjerujem da ima dovoljno hrabrih, patriotskih i proevropskih ljudi na vlasti i u opoziciji koji će nadvladati te snage koje ne žele nezavisnu i evropsku Crnu Goru“, poručuje Štir.
Oko identitetskih pitanja mudrost da prevlada nad političkim razlikama
Upitan očekuje li da će identitetska pitanja zaista biti stavljena po strani, te da li u izmijenjenim geopolitičkim i regionalnim okolnostima pokretanje tema poput izmjena Ustava, promjene službenog jezika i uvođenja dvojnog državljanstva predstavlja dodatnu opasnost po Crnu Goru, njen identitet i strateški kurs, Štir ponavlja ranije iznijeti stav, kako je ambasador Satler učinio dobar posao olakšavajući širi konsenzus.
„Ali, takođe mora biti jasno da budućnost zemlje zavisi od crnogorskih građana i njihovih predstavnika. Oni će u konačnici odlučiti kakva će biti Crna Gora. Sloboda i nezavisnost države su u njihovim rukama i zato je važno da oko strateških pitanja vezanih za sam identitet Crne Gore prevlada državnička zrelost i mudrost nad političkim razlikama“, izričit je Štir.
Beograd želi iskoristiti Podgoricu kao izvođača radova
Tokom predstavljanja nacrta Rezolucije Evropskog parlamenta, apostrofirana je važnost dobrosusjedskih odnosa. U tom kontekstu, sagovornika Analitike upitali smo da li je moguće očekivati suštinski zaokret kad je riječ o odnosu prema susjednim zemljama, s obzirom na to da u Vladi sjede predstavnici političkih subjekata koji otvoreno negiraju nezavisnost Kosova, Mandićevu javnu podršku Dodiku i niz protestnih nota koje je Crna Gora prethodnih mjeseci dobila iz Hrvatske i BiH zbog usvajanja rezolucije o Jasenovcu, te proglašavanje trojice crnogorskih zvaničnika personama non grata u Hrvatskoj…
„Nabrojali ste niz poteza kojima su kvareni odnosi Crne Gore sa susjedima. Međutim, treba ovdje reći da je u pozadini politika Beograda koja zapravo želi iskoristiti Crnu Goru kao izvođača radova, gurajući Podgoricu u konfrontacije koje joj nisu korisne niti u interesu“, kategoričan je Štir.
Europarlamentarac smatra da će odbijanjem takvog negativnog uticaja ojačati suverenost Crne Gore i ujedno omogućiti bolji bilateralni odnosi i regionalna saradnja u evropskom duhu.
Potreban širi konsenzus svih proevropskih snaga oko ključnih pitanja za budućnost CG
Upitan da li je moguće očekivati odlučno suprotstavljanje dezinformacijama i malignim uticajima na čije pogubne efekte su poslanici EP upozoravali u više navrata, Štir ukazuje da je uspjeh Crne Gore vjerovatno najbolji odgovor takvim malignim uticajima.
„Oni počivaju na revizionističkim politikama, kako u Moskvi tako i u Beogradu, koje se ne mire s izgubljenim pozicijama. Ne mire se s činjenicom da je Crna Gora nezavisna država i članica NATO-a, a željeli bi zakomplikovati i pregovore sa EU koristeći dio vladajućih snaga koje podstiču podjele unutar crnogorskog društva. Utoliko je potrebniji širi konsenzus svih procrnogorskih i proevropskih snaga, na vlasti i u opoziciji, oko ključnih pitanja za budućnost Crne Gore“, naglašava Štir.
On napominje da je tokom hrvatskog predsjedavanja Unijom 2020. reformisan proces proširenja.
„On sada u većoj mjeri omogućava da svaka država članica, uz već postojeće službe Evropske komisije, provjeri kvalitet obavljenih reformi u zemlji kandidatkinji. Dakle, veća je mogućnost kontrole u svakom trenutku“, ukazuje Štir.
Isto tako se, kako ističe, danas puno veći fokus stavlja na verifikovanje pravilnog korišćenja novca evropskih poreznih obveznika.
„Zato se u rezolucijama Evropskog parlamenta upozorava na nužnost istinskih reformi, ne kako bi se napakostilo kandidatu već kako bi se spriječili problemi u budućnosti“, podvlači Štir.
On podsjeća da je uprkos velikim razlikama i animozitetima koji u Hrvatskoj postoje između SDP-a i HDZ-a, za vrijeme pristupnih pregovora uspostavljen „savez za Evropu“.
„Nije to bila koalicija između dva najveća rivala, već platforma po kojoj su vlast i opozicija usaglašavale stavove u pregovorima. Ne tvrdim da se ovo iskustvo može preslikati, ali možda može poslužiti da se u Crnoj Gori razbiju neke političke ili psihološke blokade koje eventualno još postoje za dijalog i saradnju između političkih rivala koji se, međutim, mogu i moraju naći na zajedničkoj platformi za nezavisnu i evropsku Crnu Goru“, poručuje Štir.
Politika proširenja i dalje aktuelna, ali vrijeme curi
Govoreći o prilikama u regionu, te procesu proširenja u novim geopolitičkim okolnostima, Štir napominje da je ruska agresija na Ukrajinu 2022. vratila proširenje na dnevni red Evropske unije.
„To je i dalje aktuelno, ali je isto tako tačno da vrijeme curi i supstancijalnih pomaka neće biti bez odlučnih reformskih poteza i odluka“, podvlači Štir.
Nažalost, kako ističe, Srbija je propustila priliku da se geopolitički svrsta uz EU i shodno tome brže reformiše.
„Posljedice su vidljiva stagnacija i sve veća frustracija stanovništva. EU snosi dio odgovornosti u tome zbog politike koja je često bila popustljiva ili nedovoljno jasna“, kategoričan je Štir.
Međutim, kako naglašava, Crna Gora i druge zemlje Zapadnog Balkana ne bi trebale biti uvučene u svojevrsnu negativnu spiralu.
Preporučeno
„Naprotiv, potrebno je učiti na tuđim greškama, odbaciti negativne uticaje i pogubne ideje poput „srpskog sveta“ te insistirati na individualnom putu prema članstvu na temelju vlastitih postignuća. U tome Crna Gora može računati na podršku Evropskog parlamenta“, poručuje Štir.
Video