Učešćem u važnim NATO misijama, poput one u Avganistanu i na Kosovu, spremnošću da izdvoji dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, Crna Gora je pokazala da je naš pouzdan i čvrst saveznik, kazao je u intervjuu za Pobjedu generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg.

“Bezbjednost i stabilnost Zapadnog Balkana su izuzetno važni za NATO i mi imamo čvrste odnose sa svim zemljama u regionu. To važi i danas, kao što je bilo u oktobru 2014. godine, kada sam stupio na dužnost generalnog sekretara NATO-a”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima Crna Gora doprinosi evroatlantskoj sigurnosti, i naglasio da je prvo to činila kao partner, a sada kao punopravni član našeg saveza.

“Bezbjednost i stabilnost Zapadnog Balkana su izuzetno važni za NATO i mi imamo čvrste odnose sa svim zemljama u regionu. To važi i danas, kao što je bilo u oktobru 2014. godine, kada sam stupio na dužnost generalnog sekretara NATO. Nadgledao sam proces pristupanja Crne Gore u NATO, koji je povećao sigurnost i stabilnost na Zapadnom Balkanu. Takođe sam blisko sarađivao sa vlastima u Skoplju, podržavajući evroatlantske aspiracije njihove zemlje. U tom smislu, pozdravljamo rad na implementaciji sporazuma o imenu koji je u toku i radujem se što će Makedonija biti 30. članica NATO, nakon što nacionalne procedure budu završene. Bosna i Hercegovina takođe đaje značajan doprinos NATO operacijama i mi u potpunosti podržavamo njihov evroatlantski integracioni put. Srbija je i dalje vrijedan partner. NATO u potpunosti poštuje činjenicu da Srbija ne teži pridruživanju NATO-u, u smislu njene politike vojne neutralnosti. Istovremeno, pozdravljamo činjenicu da je Srbija izabrala put partnerstva sa NATO-om. Naše partnerstvo koristi i Srbiji i NATO-u”, naglasio je Stoltenberg.

Kosovska skupština izglasala je nedavno set zakona koji su omogućili transformaciju Kosovskih snaga bezbjednosti u Vojsku Kosova, uprkos Vašem upozorenju da je pogrešno vrijeme za donošenje takvih odluka.

Na pitanje kakve posljedice po bezbjednost u regionu može imati ovakva odluka i na koji način će NATO preispitati odnose sa Kosovskim bezbjednosnim snagama Stoltenberg je odgovorio da žali zbog donošenja ovakve odluke, uprkos zabrinutosti koju je NATO izrazio tim povodom.

“Iako je u načelu tranzicija Kosovskih bezbjeđnosnih snaga pitanje o kojem Kosovo treba da odluči, mi smo jasno stavili do znanja da ovaj potez dolazi u pogrešno vrijeme. NATO podržava razvoj Kosovskih snaga bezbjednosti u okviru njihovog trenutnog mandata. Sa promjenom mandata, Sjevernoatlantski savjet će morati da preispita nivo angažovanja NATO sa Kosovskim snagama bezbjednosti. Sve strane moraju da osiguraju to da ova odluka, koja je donesena u pogrešno vrijeme, neće dodatno povećati napetosti u regionu. Svi politički akteri u regionu moraju se fokusirati na napredak u reformama i na dijalog. Razgovarao sam sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i sa premijerom Ramušom Haradinajem i informisao sam ih o aktuelnoj diskusiji među članicama NATO. Naglasio sam da je važno zadržati smirenost i uzdržati se od bilo kakvih izjava ili akcija koje mogu dovesti do eskalacije. U tom kontekstu, pozdravljam stalnu komunikaciju između našeg komandanta KFOR-a, general-majoraLorenca D’Adarija i njegovih kolega u regionu, uključujući njegov nedavni sastanak u Nišu sa načelnikom Generalštaba Vojske Srbije generalpotpukovnikom Milanom Mojsilovićem. Mi takođe nastavljamo da u potpunosti podržavamo proces normalizacije između Beograda i Prištine, kroz dijalog koji podržava EU. Ovo je ključno za regionalni mir i sigurnost”, ocijenio je on.

U aprilu 2019. godine NATO će obilježiti 70. godišnjicu postojanja.

Odgovarajući na pitanje šta vidi kao najveća dostignuća Alijanse, a gdje misli da je Alijansa mogla da uradi više Stoltenberg je naglasio da je NATO svih ovih godina bio garant mira i sigurnosti širom evroatlantskog područja, kroz čvrstu transatlantsku vezu.

“Alijansa je takođe dokazala da se može prilagoditi promjenama u međunarodnom sigurnosnom okruženju. Prihvatili smo nove članove koji su pomogli da NATO postane jači i doprinese da Evropa postane još stabilnija i sigurnija. Pokrenuli smo kompleksne misije i operacije, kao što su one u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Avganistanu, Egejskom moru i Sredozemnom moru. Takođe, od 2014. godine, kao odgovor na rusku ilegalnu i nelegitimnu aneksiju Krima, sproveli smo najveće pojačanje naše kolektivne odbrane u jednoj generaciji. Povećali smo naše partnerstvo sa zemljama kao što su Gruzija, Ukrajina, Avganistan, Moldavija, Irak, Jordan i Tunis, jer što su naši partneri stabilniji, to smo i mi sigurniji. Sada smo članovi Globalne koalicije za borbu protiv ISIS i doprinosimo joj sa AVACS obavještajnim i nadzornim letovima. Štaviše, nadograđujemo našu odbranu u borbi protiv novih izazova, uključujući i sajber i hibridne domene”, nabrojao je on.

Istovremeno, kako naglašava, zadržali smo koherentan i efikasan dvostruki pristup prema Rusiji: snažnu odbranu i dijalog.

“Nastavićemo pažljivo da pratimo ruski vojni položaj i raspoređivanje. U isto vrijeme, ostajemo otvoreni za dijalog sa Rusijom, uključujući i kroz Savjet NATO Rusija.Takođe smo postigli izuzetan nivo saradnje sa Evropskom unijom. Već zajedno radimo na pomorskoj sigurnosti, suzbijanju hibridnih prijetnji i reagovanju na izbjegličku i migrantsku krizu. Takođe, razmjenjujemo upozorenja u realnom vremenu o sajber-napadima i više učestvujemo u vježbama jedni drugih. Sada pojačavamo našu saradnju u drugim oblastima, uključujući sajber odbranu i vojnu mobilnost”, napomenuo je Stoltenberg.

Napravljeni su značajni koraci u pogledu izdataka za odbranu.

“Iz iskustva znam koliko je teško imati podršku javnosti kada su u pitanju veća izdvajanja iz budžeta za odbranu, ali zaštita naše populacije nije jeftina i svi moramo podijeliti teret. Saveznici postižu stvaran napredak u svim aspektima podjele tereta, od kada je odluka o tome donešena na našem samitu u Velsu 2014. godine. Na samitu u Briselu, saveznici su se složili da udvostruče svoje napore jer će to učiniti NATO jačim. Zato je ključno da zadržimo zamah koji imamo. Na našem sastanku narednog aprila, kada će ministri obilježiti 70. godišnjicu potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, očekujem da će saveznici uzeti u obzir sva ova važna dostignuća i potvrditi našu čvrstu posvećenost očuvanju NATO-a kao snažnog multiplikatora sile i alijanse čija je svrha da štiti sve svoje članove i njihovo stanovništvo”, zaključio je on.