Po istraživanju CGO građani Crne Gore nemaju gotovo ništa pozitivno, kaže Suljević, što bih asociralo na ‘90-e godine, i to su, dodaje on, pretežno negativne asocijacije.

“Na ‘90- e ih pretežno asocira rat, bombardovanje, siromaštvo, težak period. Jedina stvar koja se negdje mogla istaći kao pozitivna asocijacija ispitanika za ‘90- e, jeste upravo muzika koja je postojala ‘90-ih godina, i koja je i dan danas aktuelna”,  rekao je Suljević.

U udžbenicima istorije se period devedesetih, objašnjava Suljević, u vrlo malo mjeri tretira, ističe on, i tretira se obično, kako kaže, u posljednjim sedmicama osnovne ili srednje škole.

“To je onaj period, obično, kada učenici popravljaju ocjene, kada nijesu na časovima, kada su im preče kombinacije za malu maturu, maturu, nego samo gradivo, tako da se taj period vrlo često i preskoči tokom obrazovanja. Ono što mi pratimo jeste jedan trend kod mladih da su vrlo slabo informisani o ovim temama, da formalno obrazovanje izuzetno kaska za tim da isprati ono što su njihova interesovanja, jer su oni itekako zainteresovani za ovaj period”, nazao je on. 

Najveću odgovornost za to, kako kaže Suljević, nosi formalni obrazovni sistem. 

Povezani članci

Društvo

CGO: Slučaj porodice Klapuh – ratni zločin između dvije obale Pive

Društvo

Suljević: Predsjednica Ustavnog suda instrumentalizovana zarad ostvarivanja nekih političkih ciljeva

Politika

Suljević: Milatović predstavlja glas razuma u ovom trenutku

“Koji nedovoljno tretira, ne mora se ta tema izučavati kroz nastavu istorije, već mi imamo i neke druge predmete, može se neka od tih tema izučavati kroz nastavu sociologije, kroz nastavu psihologije, pa da analiziramo ličnosti iz tog perioda, i što su bile njihove namjere, i što su bile njihove emocije u tom trenutku”, kaže Suljević. 

Može se, poručuje, izučavati i kroz predmet kao što je građansko obrazovanje, to je predmet koji je ukinut kao obavezan.

“Dakle, da bi se nadomjestio nedostatak toga sadržaja u formalnom obrazovnom sistemu, i mi kao nevladina organizacija organizujemo različite obuke za mlade, pa tako mogu pomenuti da imamo aktuelan poziv za Školu tranzicione pravde koje upravo namijenjena mladim ljudima, i okviru te škole, osim kroz teorijski dio, oni imaju priliku učiti i o ovom razdoblju, i kroz posjetu mjestima zločina, i sjećanja u Crnoj Gori, kroz obilazak svih područja, koja su bila obilježena jednim takvim činom”,  istakao je Suljević.

Nedostatak povjerenja građana Crne Gore u pravosudni sistem, podsjeća Suljević, je hroničan problem za Crnu Goru, i ne odnosi se samo na sumnju građana, ističe on, da se taj pravosudni sistem može nositi sa procesuiranjem, kako kaže, ratnih zločina.

“Kad je riječ o samom procesuiranju ratnih zločina, mi znamo da su te postupke pratili niz kontroverzi, da smo imali izvještaje relevantnih stranih eksperata, imali smo Saust izvještaj koji je jasno pokazao da smo napravili ozbiljne propuste u procesuiranju tih ratnih zločina, koji su vođeni u Crnoj Gori, pa tako postupak započne sa sedam optuženih, na kraju niko od njih ne bude osuđen, ili imamo, kao slučaj porodice Klapuh da su ljudi osuđeni, a da tu kaznu nikad nijesu odslužili, iz tog razloga i vjerujem, da osim te kapacitiranosti pravosudnog sistem, da iznese slučaj na adekvatan način, postoji i jedan hroničan nedostatak adekvatne komunikacije tih pitanja sa građanima. Ta pitanja bi morala biti aktuelnija, tužilaštvo i sudovi bi morali to jasnije da komuniciraju prema građanima, kako bi sami građani bili u toku da takvi postupci postoje, i da se takvi postupci vode u Crnoj Gori”,  zaključio je Suljević.