TEMELJNI UGOVOR SA SPC, Martinović: Usvojeni dokument se ne može mijenjati bez ponovne procedure i glasanja

– Svako može da dostavi svoje mišljenje vezano za nešto što je pravno tumačenje istog akta. Ja sam se obavezao da ću otvoriti široke konsultacije, da ću prve konsultacije obaviti sa predsjednikom države i da sam više nego raspoložen da stručna javnost, a i laička javnost, do samog momenta potpisivanja temeljnog ugovora može da ukaže na određene stvari koje mogu da upućuju na neke možda stvari koje nijesu u skladu sa Ustavom i zakonom – rekao je Abazović na jučerašnjoj sjednici.

NESIGURNOST

Ipak, naglasio je da smatra da u tom dokumentu nema ništa što je suprotno Ustavu i zakonu, a kazao je i da je tokom praznika obavio neke razgovore sa ljudima koje javnost prepoznaje kao „relevantne pravne adrese“.

Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić ukazao mu je da se takvim postupanjem stvara stanje pravne nesigurnosti.

– Ako mi usvajamo akt, a sjutra ga stavljamo na ponovnu raspravu, to je elementarna nesigurnost pravnog akta. Daću vam plastičan primjer – usvojimo Ustav i onda kažemo: Ajde sad da raspravljamo i na dalje je li Ustav dobar… To pravno unosi nesigurnost i dovodi Vladu u nedovoljno ozbiljnu poziciju – naglasio je Krivokapić.

Istakao je i da je takva solucija moguca politički, ali i istakao da je pravno neprihvatljiva.

Na prethodnoj sjednici Vlada je usvojila tekst ugovora koji bi trebalo da potpiše sa SPC, ali za njega nije obezbijedila kvalifikovanu većinu koja je garantovana koalicionim sporazumom – za je glasalo 13 ministara, pet je izuzelo mišljenje, a troje nije prisustvovalo.

Premijer Abazovic potvrdio je juče da je, shodno koalicionom sporazumu, za usvajanje ovakvih akata potrebna kvalifikovana većina, ali je i kazao da su o tekstu ugovora glasali na osnovu Poslovnika Vlade.

Ministar odbrane Raško Konjević konstatovao je da je taj koalicioni sporazum prekršen.

– I direktno ste ga prekršili vi. Po dva osnova. Obaveza je bila da se ova pitanja o kojima se odlučuje kvalifikovanom većinom regulišu Poslovnikom o radu Vlade – istakao je Konjević.

Ukoliko se verifikuje sporni tekst, dodao je, SDP neće imati nikakvu potrebu za dijalogom i inkluzivnošću, jer se njome, kako je rekao, stiču uslovi da se pristupi potpisivanju dokumenta.

– Računajte da će, kao što već znate iz političkih stavova u javnosti, biti pokrenute odgovarajuće procedure i da je od samog čina verifikacije ovog zaključka Vlada i definitivno u nekoj vrsti tehničkog mandata, a da je povjerenje koje ste dobiti od 46 poslanika uskraćeno od strane njih 32 – poručio je Konjević.

Sagovornici Pobjede, advokat Nikola Martinović i dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić ukazali su da je konsultacije trebalo ranije sprovesti, te da se one ne mogu vršiti ukoliko je usvojen tekst ugovora.

PROCEDURA

Martinović, koji je imenovan za člana radne grupe koja je navodno trebalo da radi na nacrtu ugovora, a od čijeg dokumenta se on ogradio, istakao je da se o aktima koji se usvoje više ne može raspravljati.

– Ako se nešto usvoji, to je dokument koji se više ne može mijenjati bez ponovne procedure i glasanja, jer je besmisleno usvajati dokument pa poslije toga raspravljati. Takve procedure nema nigdje u svijetu – kazao je Martinović Pobjedi.

Ukoliko se dogodi, pojasnio je, da premijer nakon naknadno sprovedenih konsultacija bude htio nešto da promijeni, onda bi to moralo da prođe ponovne procedure.

– Za to služi usvajanje – usvoji se dokument i ide se dalje. A ne da usvojite konačni dokument pa raspravljate o njemu. To je isto kao da se usvoji zakon u Skupštini, objavi se i onda poslije raspravljate je li dobar ili nije – naveo je Martinović.

 Saglasan je i dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažic koji je istakao da je konsultacije kroz formu javne rasprave trebalo ranije sprovesti.

– Ako je Vlada prihvatila taj tekst kakav god on bio, on se dostavlja drugoj strani u ugovornom odnosu – to je SPC. Prema tome, SPC će da se izjasni: mi smo saglasni – u redu, zakazuje se pompa, svečano potpisivanje ugovora. Ako Crkva kaže ne, mi nijesmo saglasni, imamo primjedbi na taj akt… – nema ugovora – pojasnio je Blažić.

U toj situaciji, dodao je, može se ići dalje, a to dalje, kako je rekao, podrazumijeva da se cijeli postupak vrati na početak.

– Da vide što je to sporno u tom „finalnom ugovoru“ koji je Vlada prihvatila, jer nema ugovora ako ga ne prihvati druga strana. Ovdje je u pitanju saglasnost volja dva ugovorna subjekta, a ne jednostrani akt Vlade. To nije uredba, ni poslovnik, vec ugovorni dvostrani odnos – rekao je Blažić.

Osvrnuo se i na najave premijera Dritana Abazovića da bi se moglo ponovo glasati o ovom ugovoru i ukazao da to nije moguće.

– Ponovo ne možeš ništa. Ponovo se može ako druga ugovorna strana ne prihvati taj tekst ugovora, nego da primjedbe i sugestije da se taj ugovor koriguje. Vlada onda može ponovo da razmatra te sugestije, da ih prihvati ili ne, i ako ih prihvati opet se zakazuje potpisivanje ugovora – istakao je Blažić.

IZOSTALA JAVNA RASPRAVA

Naglasio je i da cjelokupna procedura nije bila adekvatna i pojasnio da je prilikom izrade dokumenta trebalo analogno primijeniti uredbu o izradi propisa.

– To je trebalo da radi resorno ministarstvo, pa ono formira radni tim gdje dvije stranke daju svoje predstavnike. Predstavnici mogu da uključe i eksperte, NVO i napravi se radni tim koji sačinjava radni tekst ugovora. On se šalje i Vladi i drugoj ugovornoj strani koje ga razmatraju – kazao je Blažić.

Kada se nacrt usaglasi, dodao je, onda se on daje na javnu raspravu kako bi svi zainteresovani subjekti mogli da daju mišljenje.

– Nije javna rasprava da zovnu Đoka, Pera i Đura pa da pitaju što misle o tome. Nije to to. Zna se procedura i što je javna rasprava i koliko traje i kako se sumira. Kad se sumiram, onda se ponovo pravi nacrt tog ugovora koji može da ide čist, a može i sa nekom alternativom. I opet se šalje Crkvi i ona može tada da interveniše – naglasio je Blažić.

Blažić: Poslovnikom se ne može uređivati kako se odlučuje na Vladi

Blažić je komentarisao navode kako je, shodno koalicionom sporazumu, trebalo izmijeniti Poslovnik o radu Vlade i njime predvidjeti kvalifikovanu vecinu za odlučivanje o ovakvim pitanjima.

– Poslovnik nema veze sa tim. Ne može se njime uređivati kako se odlučuje. Poslovnik je unutrašnji akt koji djeluje samo između članova Vlade, on nema dejstvo erga omnes na druge subjekte – naglasio je Blažić.

Pojasnio je da član 9 Uredbe o Vladi jasno propisuje kako se odlučuje.

– Prvi uslov je kvorum – prisutnost 11 od 21 člana, a pravilo odlučivanja je prosta većina. Imate i stav treći koji izdvaja neke situacije gdje Vlada donosi odluke kvalifikovanom većinom, ali to su izuzeci. Temeljni ugovor ne postoji u toj uredbi kao predmet odlučivanja dvotrecinskom većinom – ukazao je Blažić.

CGO: Ko je i kada radio na temeljnom ugovoru kad u Vladi nema nacrtnih verzija?

Centar za građansko obrazovanje saopštio je da su 24. juna tražili od Vlade, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, kopije svih nacrtnih verzija temeljnog ugovora, a da su juče dobili kratko objašnjenje u kojem se navodi da je usklađena verzija ugovora objavljena na sajtu 28. juna.

– Nakon urgencije, iz Vlade su 7. jula odgovorili da predano rade na pretrazi arhive, a kako bi mogli odgovoriti na taj zahtjev. Dobili smo kratko obavještenje bez obrazloženja, u kojem se navodi da je usklađena radna verzija temeljnog ugovora objavljena na sajtu 28. juna, iz čega se zaključuje da u Vladi nema nikakvih nacrtnih verzija tog dokumenta – saopštili su iz CGO.

Podsjetili su da je premijer Abazović pozvao zainteresovanu i stručnu javnost da se uključi u raspravu o usvojenom ugovoru, a naveli su i da su prethodno on i članovi Vlade koji su glasali za dokument ignorisali argumente koji su osporavali njegovu zakonitost i usklađenost sa građanskim konceptom.

– O dinamičnosti, fleksibilnosti i otvorenosti procesa usaglašavanja oko nacrta temeljnog ugovora najbolje govori i podatak da je jedna verzija tog ugovora sve što u Vladi postoji, a to otvara i pitanje ko je i kada radio na njemu, i zašto se odbijala svaka kritika kad je trebalo čuti – poručili su iz CGO.