Video
Osim sastanka Spajića sa liderom SNP-a Vladimirom Jokovićem i kratkih opštih izjava o potrebi što bržeg formiranja Vlade, ništa novo nijesmo saznali. Izjesno je da će Joković, ukoliko se formira Vlada sa manjinama bez ZBCG, biti dio priče, a odlasci u Beograd, naknadni razgovori sa mandatarom, su samo utvrđivanje cijene. Joković je za svoju partiju tražio “jedno jako ministarstvo” šta god to značilo i više mjesta “po dubini”.
Skoro je izvjesno da to neće dobiti, ali će u vladu ući prije svega zbog toga što je Joković u međuvremenu, ionako nizak rejting SNP-a, sveo na minimum odlaskom ključnih i važnih ljudi iz partije, od bivše predsjednice Skupštine Danijele Đurović do ministara Marka Kovača i Aleksandra Damjanovića, koji su najavili fomriranje nove partije. Joković, dakle, grabi posljednji vagon u posljednjem vozu da koliko-toliko ostvari pretpostavke za oporavak partije kroz bitisanje u izvšnoj vlasti u neredne četiri ili manje godina.
Sa SNP-om je priča jasna i nema mnogo nedoumica. Stvari su, manje više, jasne i sa manjinama i čini se da sve partije koje čine taj neformalni savez svjesne da su raniji zahtjevi, opravdani ili ne, preveliko breme za Spajićevu poziciju, te da ga ne treba više tjerati na ivicu ponora da bi se vidjelo koliko može da izdrži. Poslanicima manjina sa podrškom se pridružio i Mehmed Zenka, predsjednik Demokratske unije Albanaca, što znači da manjine sa 11 poslaničkih mjesta čine respektabilnu snagu za podršku 44. Vladi i daju veliki legitimitet budućem Spajićevom kabinetu.
Demokrate su na početku zakucale svoju priču, i od tada nema promjena. Njima nije važno ko bi činio tu Vladu, osim naravno da to ne bude DPS. Bitno je samo da ono što su prigrabili ostane njihovo. Jedini su koji se nijesu oglašavali povodom mogućeg ulaska ZBCG u vladu, turbulencija na relaciji Spajić – Mandić, Kežević, Spajić – Abazović, reakcija i prijetnji iz Beograda, reakcija iz međunarodne zajednice….
Jasno je da je najveći Spajićev problem njegova partija i poslanici sa liste Pokreta Evropa sad. Od 24 poslanika Spajić sigurno ne može računati na, za sada, tri – onaj Ujedninjene Crne Gore, te Jevrosime Pejović i Radinke Ćinćur.
Zbog tvrdih stavova Ćinćur i Pejović, dio članova Predsjedništva i Glavnog odbora Pokreta „Evropa sad“ tražiće od njih da vrate poslaničke mandate PES-u ukoliko njih dvije i dalje budu insistirale da ne podrže Spajićevu vladu
“Tražićemo od njih izjašnjenje, a potom, ako i dalje budu istrajavale, zahtijevaćemo od njih da vrate mandat PES-u”, saopštio je nedavno izvor Pobjede.
Pejović i Ćinćur, su prije sastanka poslaničkog kluba i sjednice GO, imale, kako tvrde mediji, konsultacije sa predsjednikom Crne Gore i zamjenikom predsjednika PES-a Jakovom Milatovićem i po njegovom uputstvu bile su protiv vlade sa manjinama, a za vladu sa ZBCG.
Diplomirana psihološkinja, Pejović je jedna od najbližih saradnica Milatovića još za vrijeme njegovog mandata kao ministra ekonomskog razvoja.
Formalnu saradnju započeli su 2021. godine kada ju je za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za rad i zapošljavanje imenovao upravo Milatović. Prethodno je Pejović bila zaposlena u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore. Svoj radni angažman u ZZZ CG počela je za vrijeme tadašnjeg direktora Zorana Jelića a, po preporuci Radoja Žugića, koji je u bliskim rodbinskim odnosima sa Pejović.
Izvori bliski PES-u tvrde da se radi o direktnom uticaju predsjednika države Jakova Milatovića koji, kako kažu, već duže vrijeme nastoji preuzeti prevlast u PES-u i po zadatku iz Beograda pokušava spriječiti formiranje proevropske vlade po konceptu koji je predložio Spajić.
U cijeloj ovoj priči interesantan je i stav predstavnika CIVIS-a Srđe Pavićevića koji je na početku bio kategoričan da vladu treba fomrirati sa podrškom od 49 poslanika, računajući da je do tih 49 nemoguće doći bez koalicije ZBCG, što je značilo i indirektnu podršku ulasku ex DF-a u izvršnu vlast.
Ipak, dodao je rečenicu koja daje mogućnost i na drugačije tumačenje. On je kazao da je 49 poslanika kvalifikovana većina, a da li će Spajić imati sreće i mogućnosti da ga tih 49 poslanika podržava direktno ili indirektno, to je pitanje pregovora.
„Bitno je da on ima jasnu računicu da zna da samo kvalifikovana većina garantuje stabilnost toj vladi“, rekao je Pavićević.
I na kraju, ključna figura u crnogorskoj “igri prestola”, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ima dvostruku ili trostruku igru. Jedna je ona koju priča, tajno lobira u Crnoj Gori, gdje je više nego jasno saopštio stav da bi on, da je kojim slučajem mandatar, u Vladu pozvao URU i ZBCG, sa čime je direktno “zabio nož” u leđa svom partijskom lderu, druga ona koju priča u Beogradu otvorenija od one u CG i treća ona koja saopštava zapadu.
Upravo jedna takva izjava uslijedila je nakon sastanka u Podgorici sa delegacijom Kongresa SAD-a predvođenom kongresmenom Majkom Tarnerom, početkom septembra kada je izjavio da je u pregovorima u vladi odgovornost na mandataru Milojku Spajiću i političkim akterima koji učestvuju u tom procesu.
Na pitanje novinara smatra li da je izjavama o tome ko bi trebalo da bude dio vlasti izašao iz nadležnosti predsjednika, te da li misli da je bila dobra odluka da Spajiću povjeri mandat, Milatović je odgovorio da je svaka odluka koja je u skladu s Ustavom, zakonom i demokratskom praksom – dobra.
“Davanje mandata g. Spajiću je, a u skladu sa konsultacijama sa 18 subjekata, jedna ispravna odluka. Ne želim više da govorim o formiranju vlade. Vrlo sam jasan i principijelan kad su u pitanju programi koje ona treba da isporuči. Što se tiče samog formiranja vlade, odgovornost je na mandataru i subjektima koji razgovaraju i pregovaraju o vladi. Imam pravo da iznesem svoj politički stav, i uvijek kad ga iznosim, iznosim ga u kontekstu stabilnosti i prospseriteta države Crne Gore i svih njenih građana”, poručio je on.
O takozvanoj narodnoj ili izbornoj volji koju rabe Mandić i Knežević, te kukaknja nad ugroženošću Srba u Crnoj Gori skoro sve je rečeno. Čini se da je svima jasno da narativ ex DF-a ima za cilj samo da homogenizuje svoje biračko tijelo kako bi sa ulice pokušali da naprave pritisak i silu na sramotu ušli u vladu. Jasno je i liderima ZBCG da je tek trećina Srba glasala za njihov politički savez, a da su dvije trećine u PES-u, Demokratama, SNP-u, pa i u DPS-u, te da će Srbi biti najzastupljeniji u 44. Vladi kako god se ona formirala.
Iako je Spajić najvio brzo formiranje vlade, prije zakonskog roka, utisak je da će saga trajati do početka novembra. Do tada ima vremena da se sve promijeni, pa čak i da se PES zvanično podijeli u dva tabora, te sa tom realnošću da uđemo u nove kalkulacije.
“Spajić je izdržao najteže, slijedi lakši dio”, rekao je optimistično sagovornik Standarda, aludirajući na sve prepreke koje je prošao mandatar od izbora 11. juna.
Preporučeno
