Video
Kako ističe Todorović, koncept sjutrašnjeg protesta podrazumijeva jasnu poruku podrške Ukrajini i brutalnu osudu kremaljskog režima izraženu kroz poznati cetinjski duh, ispisanu na glavnom transparentu koji predvodi šetnju.
Za razliku od dosadašnjih protestnih šetnji, u petak će biti istaknuta i većina transparenata, odnosno poruka koje su građani Cetinjani slali tokom podrške u prethodnih godinu dana. Šetnju će da prate ukrajinske borbene pjesme i pokliči koji kulminaciju doživljavaju horskim pjevanjem ukrajinske himne ispred zgrade nekadašnjeg ruskog poslanstva na Cetinju”, kaže Todorović.
Nakon himne, kako dodaje, uslijediće minut ćutanja za sve pale heroine i heroje ukrajinske nacije u njihovoj borbi za slobodu.
Nakon minuta ćutanja završavmo skup uz nadu da se sljedećeg dana, neđelje, mjeseca ili godine, nećemo morati ponovo okupljati povodom zvijerske ruske agresije – poručuje sagovornik Analitike.
Putinova velikoruska politika sljedbenike ima i u CG
Todorović podsjeća i da prvih dana ruske agresije na Ukrajinu, kad je vladala nevjerica kako u crnogorskom društvu, tako i u zapadnom demokratskom svijetu, kada se nije znalo ili nedovoljno vjerovalo da može ukrajinski narod i njegovo rukovodstvo pružiti stamen, dosljedan i herojski otpor Putinovom blickrigu i njegovoj zločinačkoj agresiji – u crnogorskom društvu nije vladala tako tiha i u javnosti, od strane političara i javnih djelatnika, mala i neosjetna podrška Putinovom zločinačkom naumu kakva uglavnom vlada danas.
U prvim danima rata na crnogorskim ulicama imali ste neskrivenu podršku ruskoj agresiji koja nije nailazila na osudu tadašnje vlasti koja je tek pod pritiskom Zapada nemušto i prećutno stala na stranu Ukrajine, ne osudivši odmah agresiju nego težeći nekom “neutralnom” stavu što se svakako odražavalo i na crnogorsko građanstvo – podsjeća Todorović.
Tada su se, dodaje, paralelno na crnogorskim ulicama održavali I protesti podrške ruskoj agresiji u Podgorici i Nikšiću i, takođe u Podgorici i na Cetinju nasuprot njima, protesti podrške Ukrajini, gdje se jasno osuđivala ruska agresija i nedvosmisleno pružala podrška ukrajinskom narodu.
Neuspjeli kremaljski blickrig, podržavaoce Putinove velikoruske antizapadne politike, koja svoje ne tako malobrojne sljedbenike ima i u Crnoj Gori u vidu velikosrpskih i antizapadnih političkih partija (DF, Demokrata, Evrope sad i GP URA), vjerskih organizacija (Crkve Srbije), raznih brastava (Tvrdoša, Miholjskoga zbora…) i nevladinih organizacija (Ne damo svetinje…) – samo je pritajio navedene aktere i vratio ih u rupe gdje čekaju povoljne međunarodne i unutarcrnogorske okolnosti kako bi opet izašli na svijetlo javnosti iz svojih duhovnih, društvenih, i narodnih anticivilizacijskih mrakova – smatra Todorović.
Konstantna borba s mrklim mrakom kakav neprekidno stanuje u Crnoj Gori morala je, kaže, izroditi i izrađa tako svijetle trenutke kakvi su se i dogodili u vidu svakodnevne podrške ukrajinskom narodu na Cetinju.
Vjerujem da takav vid podrške na simboličnoj ravni znači puno ukrajinskom narodu, ali su Ukrajinke i Ukrajinci svakako pozvaniji od mene da daju odgovor na to pitanje. Ovom prilikom želim izraziti nemjerljivo poštovanje za sve ljude koji su svakodnevno pružali i dalje pružaju podršku Ukrajini i njenom narodu u njihovoj herojskoj borbi za slobodu. Ne iskazujem samo nemjerljivo poštovanje građanima Cetinja na njihovom svakodnevnom pružanju podrške ukrajinskom narodu, nego i svim ljudima u svijetu koji to svakodnevno čine na raznorazne načine i uz razne gestove. Vjerujem da time čuvaju obraz i dostojanstvo današnjem čovječanstvu dok Ukrajina evo godinu dana neprekidno krvari za slobodu zapadne, demokratske civilizacije – navodi Todorović.
Licemjerne izjave EU i međunarodne zajednice
Todorović kazuje na to da su građani Cetinja su tokom svakodnevnih protestnih šetnji permanentno svojim porukama ukazivali na sporost, neefikasnost, nejedinstvenost i nedovoljnu pomoć koju su EU i međunarodna zajednica pružala Ukrajini.
Licemjerno je od Evropske Unije i međunarodne zajednice da permanentno izjavljuje kako Ukrajina herojskom borbom brani i slobodu Zapada, dok joj svjesno uskraćuje brzu i efikasnu pomoć za ostvarivanje te slobode, pozivajući se navodno na strah od Putinove reakcije koji uzgred otvoreno izjavljuje da u Ukrajini zapravo vodi rat protiv EU i tzv. međunarodne zajednice, odnosno Zapada – ističe Todorović.
Razvoj situacije nas, kako dodaje, upućuje da je samo pitanje vremena kada će Kremlj povesti svoj „sveti“ rat protiv „dekadentnog“ Zapada i van granica Ukrajine.
Zato EU i kompletna međunarodna zajednica mora što prije da se oslobodi zabluda u vidu šargarepa i štapova, odnosno da ekonomskim procesima može konstrolisati zahuktale velikonacionalne fašizme, previđajući da ih navedenim pristupom zapravo, samo dodatno hrani – kaže Todorović.
Na svjetskoj političkoj sceni to je, ističe, potvdio slučaj Rusije dok u regionu sprovođenjem sličnog modela politike prema Srbiji.
Crna Gora već neizdrživo na svojoj koži ośeća pogrešnost navedenih politika i pristupa kojima EU i tzv. međunarodna zajednica rješavaju probleme na Zapadnom Balkanu – naglašava Todorović.
Sankcije ne mogu poremetiti destruktivno djelovanje Rusije
Podrazumijeva se, kaže, da današnja imperijalna politika Rusije na Zapadnom Balkanu ima destruktivnu ulogu.
Stava je i da uvođenje sankcija Rusiji od strane crnogorskih vlasti suštinski nijesu i ne mogu poremetiti destruktivno djelovanje Rusije u Crnoj Gori.
Da bi sankcije Rusiji imale smisla, crnogorske vlasti prvo moraju da se obračunaju s Crkvom Srbije kao glavnim ruskim igračem i proskijem u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu. Dok god Crkva Srbije u Crnoj Gori uživa status nedodirljivosti kad su u pitanju crnogorske institucije ili kako trenutno stvari stoje, dok god preko svojih partija i pojedinaca Crkva Srbije kontroliše crnogorske institucije, svaka priča i borba protiv ruskog malignog uticaja je izlišna – izričit je Todorović.
Napominje da ono što može da uradi Crkva Srbije u Crnoj Gori, isto to može uraditi i Rusija.
A svjedoci smo da Crkva Srbije gospodari Crnom Gorom te se zaključak o ruskom malignom uticaju sam nameće. Kad govorimo o ukrajinskom iskustvu, Crna Gora iz njega može mnogo da nauči. Ali prvo i osnovno što treba da nauči je – beskompromisna borba. Nažalost, trenutne crnogorske političke, društvene i intelektualne elite u najvećem broju su pale na tom ispitu – ističe Todorović.
Crna Gora bila otvorena i za izbjeglice tokom devedesetih
Prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori ima više državljana Ukrajine nego u bilo kojoj drugoj državi u susjedstvu. Todorović poručuje da ga raduje otvorenost i humana crta crnogorskoga društva koja se pokazala u slučaju ukrajinskih izbjeglica.
Crna Gora je bila otvorena i za izbjeglice tokom ratova devedesetih što nam služi na čast uz, ne mogu da ne pomenem, neoprostive slučajeve zločina počinjenih prema ljudima koji su svoju sigurnost tada potražili u Crnoj Gori. Nedavni slučajevi zabrane nastupa ukrajinsko-bjeloruskoga benda u Budvi i Kotoru podśećaju da su te strukture i dalje žive u Crnoj Gori i da posljedice njihovog djelovanja za sada izgledaju benigno, no postavlja se pitanje kakve bi bile u pogoršanim društvenim okolnostima – ukazuje Todorović.
Kaže da nema podatke koliko Ukrajinki i Ukrajinaca trenutno živi na Cetinju, ali da iz ličnog iskustva, susreta i druženja s pojedinim državljanima Ukrajine može da prenese pozitivne impresije Cetinjem i prihvatanjem od strane Cetinjana.
Preporučeno
Slava Ukrajini! Da je vječna Crna Gora – poručuje Todorović.
