Video
Ministar odbrane Slovenije Matej Tonin smatra da su SAD i Evropa zaboravile na Zapadni Balkan, te da ta činjenica predstavlja najveću opasnost po region. Tonin, sa kojim smo razgovarali tokom NATO ministarskog sastanka u Briselu, rekao je da su saveznici trenutno fokusirani na Ukrajinu što, prema njegovim riječima, otvara prostor za strane, provokativne akcije na Balkanu.
POBJEDA: Diskutovali ste na ovom ministarskom sastanku o rusko – ukrajinskoj krizi. Kakav je stav Slovenije kada je u pitanju pomenuta kriza? Da li vjerujete da rat može da se izbjegne, a da diplomatija pobijedi?
TONIN: Glavni prioritet je mir. Slovenija i saveznici će uraditi sve što mogu da sačuvaju mir. Ali na kraju, sve je moguće i sve je u Putinovim odlukama. Spremni smo za svaku Putinovu odluku, to smo jasno rekli, da nećemo praviti kompromis kada su u pitanju naše zajedničke vrijednosti. Ukrajina ne očekuje da ćemo se boriti u njihovo ime, oni očekuju da im pomognemo vojno i kroz finansijsku podršku, kako bi mogli da održe trenutni ruski pritisak. Ali sa druge strane, vidjećemo šta će Putin odlučiti. Može odlučivati emocijama, može odlučivati racijom, ali definitivno, ako bude koristio racio, rata neće biti, jer je cijena rata previsoka, ne samo za Ukrajinu već i za Rusiju. Posljedice bi mogle biti veoma velike i svi ministri na ovom sastanku podvukli su poruku da možete da probate (da ratujete) ali ćete platiti visoku cijenu. Zato mislim da, ako bude igrao emotivno ako bude želio da osigura svoje nasljeđe, onda može doći do rata, koji će devastirati ne samo Ukrajinu, već i Rusiju. Ja smatram da Putin igra na oba načina i emocionalno i racionalno, istovremeno. On naravno nije glup i zna da je cijena visoka zato želi da postigne isti cilj ali sa drugim značenjem. Mislim da stalnim pritiskom pokušava da ekonomski oslabi Ukrajinu. Slabeći Ukrajinu, ekonomski i politički, stalnim problemima, to je jednostavniji način da postigne svoj cilj. Ukrajina želi da nastavi evroatlantskim putem, ali bez invazije drugim sredstvima može doći do istog cilja. Iz ovog razloga je važno da sve evropske zemlje koje dijele naše vrijednosti pomognu Ukrajini u ekonomskom i vojnom smislu, kako bi bila sposobna da preživi ovaj pritisak Rusije.
POBJEDA: Ruski uticaj nije samo problem za Ukrajinu, već i za druge zemlje, poput Crne Gore. Kako Crna Gora, kao mala saveznica, može da se izbori sa ruskim uticajem posebno u situaciji kada u zemlji imate proruske partije koje su dio vladajuće strukture?
TONIN: Sa ruskim uticajem najbolje je boriti se transparentnošću i jasnim porukama. Šta radimo sada, vidite na primjeru Ukrajine da je puno povjerljivih podataka objavljeno. Jasno i glasno govoriti o tome šta radi Rusija i šta su joj namjere je najbolji način da se od njih odbranite. Mislim da i za male države, poput Crne Gore ili Slovenije, najbolji način borbe protiv hibridnog rata i dezinfomacija je govoriti istinu. Baltičke zemlje imaju dosta iskustva sa ruskim specijalnim hibridnim ratom. I šta su oni uradili – oformili su specijalne sajtove na kojima saopštavaju istinu. Kada Rusi tvrde da su Ukrajinci ubili ruske državljane, sa druge strane imate ove sajtove koji objave istinu.
POBJEDA: Mislite na faktčeking sajtove?
TONIN: Da, upravo to, faktčeking sajtovi. Ljudi su naučili da nije sve što je u medijima tačno.
POBJEDA: Slovenija je odavno NATO i EU članica, pa se čini da ste daleko od balkanskih bespuća i problema. Ipak što, kao bliski susjedi, vidite kao najveće izazove na Balkanu?
TONIN: Mislim da najveća prijetnja leži u tome što su SAD i Evropa jednostavno zaboravile na Balkan. Razgovaro sam sa ministrom odbrane Lojd Ostinom, gdje sam podvukao koliko je važno da držimo oči otvorene prema Balkanu. Trenutno smo fokusirani na Ukrajinu, ali ovo je veoma plodan teren za strane provokativne akcije na Balkanu. Pogledajte šta Dodik radi u Bosni i Hercegovini. On pokušava da formira svoju vojsku, svoj lični pravni sistem, to može biti opasno. Sa evropskim i američkim prisustvom u regionu to znači manje prostora za druge zemlje koje žele da ispune svoje interese u regionu.
POBJEDA: Pomenuli ste Dodika, ali što je sa politikom Aleksandra Vučića? Da li njegovo djelovanje vidite kao problematično? Da li su autoritarni lideri na Balkanu najveća prijetnja ovom regionu?
TONIN: Vidimo Srbiju trenutno kao stabilnu zemlju. Njeno ponašanje trenutno je takvo da ne može da kreira veće probleme. U krajnjem nije bitno šta mislim o Vučiću ali moj utisak je da on pokušava da smiri situaciju u regionu. Imao je šansu da energizuje konflikt, ali na kraju utisak je da je uspio da smiri tenzije.
POBJEDA: A njegovo prijateljstvo sa Dodikom?
TONIN: Čuo sam neke Vučićeve kritike na Dodikov račun tako da ono što vidim i čujem je da nije slijepi podržavalac onoga što radi Dodik.
POBJEDA: Kada je u pitanju saradnja sa Crnom Gorom, gdje vidite prostor za njeno poboljšanje, posebno na vojno–političkom nivou?
TONIN: Uvijek postoji problem za poboljšanje. Ali u smislu odbrane, saradnja između Slovenije i Crne Gore je veoma dobra. Vi znate da su vaši vojnici dio našeg kontingenta u misiji ojačanog isturenog prisustva u Letoniji. To je znak i veoma dobar način na koji možemo da sarađujemo i treniramo interoperabilnost i uradimo nešto dobro, ne samo za nas već i za Alijansu i partnere. Osim toga, saradnja je dobra, ali uvijek postoji problem da se poboljša. Slovenija planira da poveća broj vojnika u ovoj misiji. Ruski manevri i invazija na Krim znači da su posljedice jasne. Jer usljed ovih ruskih aktivnosti trenutno imamo ovu misiju u Letoniji. Ako Putin želi manje vojnika na svojoj zapadnoj granici onda je njegov pristup pogrešan. Na sastanku ministara odbrane glavna poruka je jasna – zbog ruskih manevara mi imamo robustije NATO prisustvo u istočnom krilu. Slovenija je voljna da pošalje još vojnika u ovu misiju. Trenutno imamo njih oko 50, 10 iz Crne Gore je dio našeg kontingenta, a od juna ćemo povećati broj vojnika u slovenačkom kontingentu.
POBJEDA: Jeste li upoznati sa političkom situacijom u Crnoj Gori?
Preporučeno
TONIN: Moram priznati da nijesam detaljno upoznat, ali znam da se vlada raspala, i znam da ste trenutno u prilično osjetljivom političkom trenutku.
