Video
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović kazao je da Crna Gora kaska u implementacije usvojenih zakona, što je učinilo da žene i dalje predstavljaju manjinu u društvenom, ekonomskom… žiivotu Crne Gore. Crnogosrsko društvo je, kaže Pejović, i dalje patrijarhalno.
Ombudsman Siniša Bjeković u Skupštini jkazao je da napredak u pravima žena postoji, ali da u korjenu nejednakosti godinama istrajavaju isti uzročnici.
Članovi Vlade Crne Gore odgovaraju na pitanja učesnika, predstavnika ženskih grupa, parlamentarnih partija, kao i predstavnika civilnog društva.
Jovan Džoli Ulićević iz NVO “Spektra” pitao je ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeku kada će Nacrt Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta, baziranog na samoodređenju, ući u skupštinsku procedure, te da li se može očekivati da taj zakon bude izglasan.
Ministar Đeka kazao je, odgovarajući na pitanje Ulićevića, da se transrodne osobe u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa procesom sterilizacije kako bi promijenile oznaku pola u dokumentima.
“Uvezi sa tim usavjanje zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta po osnovu samoodređenja omogućiće im promjenu oznake pola i matičnog broja bez obaveze da prethodno obave medicinske intervencije”, naveo je Đeka.
Kada je posrijedi Zakon ministar kaže da javna rasprava traje do 14.marta, ta da očekuje razumijevanje svih poslanika u Skupštini.
Anita Stjepčević iz Centra za ženska prava pitala je šta je Vlada uradila u cilju ispunjavanja njihovih zahtjeva u kontekstu presude Višeg suda o ubistvu Zumrite Nerde. Pitanje je, kaže, bilo adresirano premijeru Milojku Spajiću, ali on danas nije bio u Skupštini.
Savjetnik premijera Veliša Jovanović kazao je, odgovarajući na pitanje Centra za ženska prava, da će do traženog sastanka doći u najskorijem roku. On je, takođe, naveo da je Vlada formirala operativni tim za borbu protiv nasilja nad ženama.
Zvezdana Olujić iz asocijacije poslovnih žena Crne Gore kazala da je svako četvrto preduzeće u vlasništvu, ili većinskom vlasništvu žena. To je, kaže Olujić, divno, ali ukazuje da to ne odgovara punom ekonomskom potencijalu žena.
Fana Delija iz Centar za romske inicijative kazala je da 72 odstvo romskih djevojčica stupi u brak prije punoljetsva. Pitala je šta je sa podizanjem minimalne starosne granice za stupanje u brak, kako bi se eliminisali dječijij brakovi.
Državni sekretar Aleksandar Bakrač podsjeća na zakonsku odredbu da parvo na stupanje u brak imaju samo punolojetna lica, ali da brak može sklopiti dijete starije od 16 godina uz saglasnost suda.
Podsjeća da je predviđeno krivično djelo prinudno zaključenje braka, za koje je predviđena kaza godinu do pet godina zatvora.
Delija je ukazala da je Centar za romske inicijative do sada registrovao čak 127 slučajeva dječijeg ugovorenog braka starosti 7 do 18 godina.
Preporučeno
Zasijedanje uživo:
