Video
Bez obzira na to da li je glavobolja blaga i neprijatna ili toliko jaka da vam potpuno poremeti dan, vjerovatno je prvo pitanje koje sebi postavljate kako da je se riješite.
Međutim, prije nego što počnete da tražite način da ublažite bol, važno je da pravilno prepoznate vrstu glavobolje koja vas muči. Razlog je jednostavan – najbolji načini liječenja razlikuju se u zavisnosti od vrste glavobolje.
Na primjer, ako imate tenzionu glavobolju, fizička aktivnost može biti jedan od najboljih načina da je ublažite, kaže dr Favad Mijan, neurolog iz centra NeuroWellness MD u Nju Džerziju. Međutim, ako je bol posledica migrene, vježbanje će vjerovatno samo pogoršati simptome, prenosi Prevention.
Drugim riječima, pravilno prepoznavanje vrste glavobolje može vam pomoći da saznate koje metode liječenja treba primijeniti, a koje izbjegavati kako biste zaista osjetili olakšanje.
Stručnjaci za Prevention objasnili su kako se razlikuju tri česte vrste glavobolje, kakve simptome izazivaju i kako se liječe.
Ipak, treba imati na umu da razlikovanje glavobolja nije uvijek jednostavno jer simptomi jedne vrste mogu veoma ličiti na simptome druge.
Na primjer, migrena može aktivirati žlijezde u sinusima i izazvati pojačano stvaranje sluzi, što dovodi do neuroinflamacije, objašnjava dr Ela Akerman, neurolog iz instituta Virginia Spine Institute.
To može izazvati curenje nosa, zapušenost i osjećaj pritiska u licu.
„Možda mislite da imate sinusnu glavobolju, a zapravo je riječ o migreni“, kaže Akerman.
Pošto glavobolje mogu biti prilično složene, za postavljanje dijagnoze obično je potreban ljekar. Ipak, poznavanje osnovnih razlika između najčešćih vrsta glavobolje može biti prvi korak ka otkrivanju uzroka tegoba.
Šta je tenziona glavobolja?
Tenziona glavobolja je bol u glavi koji najčešće nastaje zbog napetosti mišića i stresa.
Jedan od mogućih uzroka je i stiskanje vilice, a doprinijeti može i dehidratacija.
„Mišićima je potrebna voda, a ako je ne dobijaju dovoljno, sve više boli“, objašnjava dr Mijan.
Dugotrajno sjedenje za računarom u pogrbljenom položaju takođe može izazvati ovu vrstu glavobolje jer se na taj način stvara veliko opterećenje mišića potiljka i vrata.
Nedostatak sna može izazvati ili pogoršati tenzionu glavobolju.
Kako prepoznati tenzionu glavobolju?
Tenziona glavobolja najčešće se opisuje kao osjećaj stezanja, odnosno kao da vam je oko glave postavljena čvrsta traka.
Bol se obično javlja u predjelu slepoočnica i sa strane glave, a ponekad se širi prema potiljku, vratu i ramenima.
Moguća je i osjetljivost kože glave, vrata, ramena i bočnih djelova glave na dodir.
Ove glavobolje mogu trajati kratko, od 15 do 30 minuta, ali se mogu zadržati i nekoliko sati ili duže.
Kod mnogih pacijenata traju čitav dan, a ponekad i nekoliko dana.
Kako se liječi tenziona glavobolja?
Prvi korak je preispitivanje životnih navika i prepoznavanje onih koje bi mogle doprinijeti nastanku glavobolje.
Ako ne pijete dovoljno vode ili spavate manje nego obično, povećanje unosa tečnosti i kvalitetniji san mogu pomoći u ublažavanju simptoma.
Dr Mijan preporučuje fizičku aktivnost kao jedan od najboljih načina za ublažavanje tenzione glavobolje. Kretanje pomaže opuštanju napetih mišića, ali i smanjenju psihološkog stresa.
Koristan može biti bilo koji oblik fizičke aktivnosti.
Odmor takođe može pomoći. Dr Akerman savetuje odlazak u tamnu i tihu prostoriju, zatvaranje očiju i pokušaj da nakratko zaspite.
Ako promjene životnih navika ne pomognu, sledeći korak mogu biti ljekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta, pod uslovom da ne postoje kontraindikacije za njihovu upotrebu.
Za blaže tenzione glavobolje dr Mijan preporučuje paracetamol, dok za umjerene bolove navodi nesteroidne antiinflamatorne ljekove, poput ibuprofena, naproksena ili aspirina.
Ovi ljekovi su uglavnom efikasniji protiv bolova od paracetamola, ali imaju i više neželjenih dejstava, upozorava dr Akerman.
Kod većine ljudi tenzione glavobolje se ublažavaju fizičkom aktivnošću, dovoljnim unosom vode, pauzom od posla ili ljekovima protiv bolova.
Šta je sinusna glavobolja?
Sinusna glavobolja nastaje zbog izražene upale sinusa.
Uzrok može biti infekcija sinusa ili alergijska reakcija, objašnjava dr Akerman.
Dehidratacija i nedostatak sna mogu dodatno pogoršati ovu vrstu glavobolje.
Kako prepoznati sinusnu glavobolju?
Sinusna glavobolja obično izaziva osjećaj pritiska u prednjem delu glave, kao i iznad ili ispod očiju.
Pritisak se ponekad pojačava kada nagnete glavu naprijed.
Bol može biti blag ili veoma jak, a povremeno se javlja i oštar bol.
Pored glavobolje, mogu se pojaviti i drugi simptomi:
opšta slabost i malaksalost,
pojačano stvaranje sluzi u nosu ili grlu,
curenje ili zapušenost nosa,
promjene u čulu mirisa.
Kako se liječi sinusna glavobolja?
Kod blažih slučajeva mogu pomoći nesteroidni antiinflamatorni ljekovi.
Ako je sinusna glavobolja posledica aktivne bakterijske infekcije, ljekar može propisati antibiotike kada su potrebni.
U slučaju izražene zapušenosti nosa, lekar može preporučiti kortikosteroidni sprej za nos kako bi se smanjili zapušenost i upala sinusa.
Ako je uzrok alergija, ljekovi protiv alergije mogu ublažiti simptome.
Važno je i utvrditi na šta ste alergični, što ponekad zahtjeva pregled alergologa i testiranje, a zatim izbjegavati okidače alergijske reakcije.
Ako sumnjate na infekciju sinusa, trebalo bi da se obratite ljekaru radi odgovarajućeg liječenja.
„Ponekad se infekcije sinusa mogu proširiti ako se zanemare“, upozorava dr Mijan.
Šta je migrena?
Migrena je složeno neurološko stanje koje često izaziva umjerenu do jaku glavobolju, ali i niz drugih simptoma.
Na njen nastanak utiču hormonske promjene, promjene hemijske ravnoteže u mozgu i genetska predispozicija.
„Migrene su prilično česte. Obično kažem da svako ko ima mozak može imati migrenu“, navodi dr Akerman.
Kod žena koje imaju menstruaciju, hormonske promjene tokom ciklusa mogu biti okidač za migrenu. Međutim, kod nekih ljudi napade mogu izazvati i osjetljivost na određene namirnice i nedostatak sna.
Nedovoljno spavanje takođe može produžiti trajanje migrene, dok dehidratacija može pogoršati simptome.
Kako prepoznati migrenu?
Simptomi migrene mogu se veoma razlikovati od osobe do osobe.
Prvi znaci često se pojavljuju i prije same glavobolje.
Mnogi ljudi najpre osjećaju postepen umor ili povećanu osjetljivost na buku.
Kod nekih se javlja aura, odnosno vizuelni poremećaji poput svetlucanja ili cikcak linija u vidnom polju.
Mogu se pojaviti i ukočenost vrata ili izražena želja za određenom hranom.
Bol kod migrene obično se razvija postepeno i može se javiti u bilo kom dijelu glave, mada je najčešće zahvaćena samo jedna strana.
Najčešće se opisuje kao pulsirajući bol ili osjećaj pritiska umerenog do jakog intenziteta.
„To je vrsta bola zbog koje ponekad možete zaplakati ili poželeti da stavite glavu pod jastuk i zatvorite oči“, objašnjava dr Akerman.
Migrena često toliko ometa svakodnevne aktivnosti da osoba nije u stanju da nastavi ono što je radila.
Pored glavobolje, mogu se javiti i sledeći simptomi:
potreba da legnete u tamnu i tihu prostoriju, daleko od svjetlosti, buke i aktivnosti,
poteškoće sa koncentracijom,
izražen umor,
razdražljivost,
mučnina ili povraćanje,
vrtoglavica,
zujanje u ušima,
zamagljen vid ili svetlucanje pred očima,
curenje nosa, zapušenost ili osjećaj pritiska u licu.
U težim slučajevima migrena može izazvati i simptome slične moždanom udaru, poput otežanog govora i slabosti mišića.
Napad migrene po pravilu traje najmanje nekoliko sati.
„Glavobolja koja traje kraće od sat vremena vjerovatno nije migrena, osim ako ste uzeli lijek koji je ublažio bol“, kaže dr Akerman.
Nakon prestanka migrene, neki ljudi doživljavaju takozvani efekat mamurluka, odnosno osjećaju iscrpljenost i moždanu maglu, koja podrazumeva otežano razmišljanje i koncentraciju.
Kako se liječi migrena?
Kao i kod tenzione glavobolje, prvi korak može biti odlazak u tamnu i tihu prostoriju, zatvaranje očiju i pokušaj da zaspite.
Ljekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta takođe mogu pomoći.
Međutim, za razliku od tenzione glavobolje, kod migrene bi trebalo izbjegavati fizičku aktivnost jer ona može pogoršati simptome.
Ako promjene životnih navika, poput kvalitetnijeg sna i dovoljnog unosa vode, kao i ljekovi bez recepta ne pomažu, ljekar može propisati specifične ljekove protiv migrene.
Kod osoba koje imaju česte napade koji im ometaju svakodnevni život, mogu se koristiti i preventivni ljekovi.
Oni se mogu uzimati svakodnevno u obliku tableta ili primenjivati putem periodičnih injekcija.
Još jedna mogućnost su injekcije botoksa koje se daju na svaka tri mjeseca kako bi se smanjila učestalost i jačina napada migrene.
Kada zbog glavobolje treba otići ljekaru?
Ako je glavobolja blaga do umjerena, uglavnom je moguće prvo pokušati ublažavanje simptoma kod kuće, promjenom životnih navika i odgovarajućim ljekovima protiv bolova.
Ipak, postoje situacije u kojima je neophodno potražiti medicinsku pomoć.
Obratite se izabranom ljekaru ako:
Imate novu vrstu glavobolje ili ranije niste imali glavobolje, a sada su postale problem.
Glavobolje ne prolaze uprkos promjenama životnih navika i ljekovima protiv bolova.
Glavobolju prate povišena temperatura i drhtavica koje traju duže od nekoliko dana.
Glavobolja vas budi usred noći ili se redovno javlja odmah nakon buđenja, a zatim prolazi kada ustanete i počnete da se krećete. To ponekad može ukazivati na povišen pritisak unutar lobanje.
Odmah potražite hitnu medicinsku pomoć ako:
Osjetite iznenadnu, veoma jaku glavobolju kakvu nikada ranije niste imali, naročito ako je praćena mučninom, povraćanjem, promjenama vida, jakom vrtoglavicom ili konfuzijom.
Imate takozvanu gromovitu glavobolju, odnosno izuzetno intenzivan bol koji nastaje naglo, poput eksplozije u glavi.
Glavobolju prate simptomi moždanog udara, poput poremećaja govora, slabosti mišića, konfuzije, nemogućnosti govora ili razumijevanja, otežanog hodanja ili asimetrije lica.
Preporučeno
Stručnjaci naglašavaju da je pravilno prepoznavanje vrste glavobolje važno za izbor odgovarajućeg liječenja, ali i da simptomi različitih vrsta mogu biti veoma slični. Zato je, naročito kod novih, neuobičajenih ili upornih glavobolja, važno obratiti se ljekaru.
