Video
Jedno od pitanja koje se prirodno nameće jeste da li je dovoljno da demokratija formalno svima daje jednaka prava. Gostujući u emisiji „E-uživo“ na Televiziji E, studentkinja UDG-a Đorđa Kovačević ukazala je na razliku između formalne zastupljenosti žena u politici i stvarnog uticaja na donošenje odluka.
“Učešće žena u parlamentu, institucijama i političkom životu samo po sebi nije dovoljno ako one nemaju stvarnu mogućnost da utiču na donošenje odluka. Potrebno je da znamo da te osobe koje imamo u parlamentu mogu da donesu neku odluku, da mogu da utiču”, ocjenjuje Kovačević.
U tom kontekstu, komparativna istraživanja koja se bave položajem i političkom legitimnošću žena u različitim društvima, poput Švedske i Jordana, pokazuju da se pitanje ravnopravnosti ne može svesti samo na statistiku.
Briga nije samo privatna stvar
Asistentkinja na UDG-u Iva Jovićević kazala je da je jedna od centralnih tema konferencije bila brižna demokratija (caring democracy), odnosno ocjena da bi kičma demokratije trebalo da bude solidarno i dobro društvo.
“Riječ je o konceptu koji nas uči kako jedna zdrava i kvalitetna demokratija treba da funkcioniše”, pojašnjava Jovićević i dodaje da demokratija ne može biti kvalitetna ukoliko je dobra samo za jedan dio društva, dok potrebe drugih ostaju zanemarene.
Ne okretati leđa problemu
Budući da je čovjek društveno biće kojem su potrebni saradnja i oslonac na druge, Jovićević ističe da društvo ne smije biti ravnodušno prema problemima pojedinca.
“Ako se neko nađe u problemu, ne treba da mu okrenemo leđa, već da zaista probamo da mu pomognemo i da ga saslušamo”, naglašava ona.
Posebno značajan dio konferencije, prema riječima studentkinje Đorđe Kovačević, bilo je učešće međunarodno priznatih istraživača.
“Među njima je bila i Džoan Tronto, jedna od najpoznatijih svjetskih autorki i istraživačica u oblasti feminizma i demokratije brige. Čitati njene radove, a onda imati priliku da uživo slušate njeno predavanje – to je stvarno nešto što malo gdje može da se iskusi”, istakla je Kovačević.
Ovakav događaj, dodaje, pokazao je da Crna Gora može biti i mjesto ozbiljne naučne razmjene.
Prva feministička naučna konferencija – uspjeh i obaveza
Činjenica da je riječ o prvoj naučnoj feminističkoj konferenciji u Crnoj Gori za Kovačević predstavlja veliki uspjeh, ali istovremeno i podsjetnik na to koliko prostora još postoji za rad.
“Ako je ovakav skup prvi put organizovan tek 2026. godine, onda je to i pokazatelj da je u Crnoj Gori potrebno više prostora za akademsko bavljenje feminizmom, rodnom ravnopravnošću i društvenim pitanjima koja iz njih proizilaze”, poručuje ona.
Tradicija ne smije biti izgovor
U razgovoru o feminizmu i rodnoj ravnopravnosti neminovno se otvara i pitanje tradicionalnog karaktera crnogorskog društva. Činjenica da je društvo tradicionalno, kako ističu naše sagovornice, ne znači da stereotipi treba da ostanu nepromijenjeni. Naprotiv, upravo akademski prostor treba da bude mjesto u kojem se takve pretpostavke preispituju.
Feminizam nije borba protiv muškaraca
Sagovornica TV E Nataša Kovačević osvrnula se na pogrešno razumijevanje feminizma u dijelu balkanskog društva. Kako objašnjava, neki muškarci feminizam doživljavaju kao mržnju prema njima, iako je njegova suština borba protiv nejednakosti.
Posebno upozorava na ono što se naziva „deficitarnom empatijom“ – nedostatkom sposobnosti da prepoznamo tuđu patnju i da na nju reagujemo.
“U društvu u kojem ljudi sve češće okreću glavu od problema drugih, posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije od samog nedostatka solidarnosti”, naglasila je Kovačević, navodeći primjere višestrukih ubistava u Crnoj Gori i regionu koji pokazuju do čega sve odsustvo empatije može dovesti.
Kakvu demokratiju želimo da gradimo?
Prva naučna feministička konferencija u Crnoj Gori bila je mnogo više od još jednog akademskog skupa. Bila je prilika da se otvori pitanje koje je šire od feminizma – kakvu demokratiju želimo da gradimo? Odgovor koji su učesnici ponudili bio je jasan – demokratiju zasnovanu na ravnopravnosti, solidarnosti, empatiji i odgovornosti prema drugima.
Trodnevna naučna konferencija okupila je oko 70 učesnika iz Crne Gore i inostranstva, iz više od 15 zemalja, među kojima su bili istraživači, profesori, studenti, predstavnici civilnog sektora i aktivisti. Kroz predavanja, sesije mladih istraživača, diskusije, radionice i izložbu, razgovaralo se o feminizmu, rodnoj ravnopravnosti, etici i politici brige, solidarnosti i demokratiji.
Preporučeno
Konferenciju je organizovao Univerzitet Donja Gorica, u saradnji sa međunarodnim i domaćim partnerima, među kojima su The Open University iz Ujedinjenog Kraljevstva i Centar za ženska prava iz Podgorice. Inicijatorka konferencije bila je profesorka Nela Smolović Džouns.
