Video
Tome bi prema njenim riječima trebalo dodati i prekid u institucionalnoj memoriji, razorenu pregovaračku strukturu, kao i odsustvo znanja i svijesti na nekim od ključnih pozicija donošenja odluka o složenosti i zahtjevnosti ovog procesa, a što prati i ozbiljan podbačaj pojedinih ministarstava, posebno Ministarstva pravde.
Evropske integracije nijesu prioritet nove vlasti
Uljarević podsjeća da je, nakon početne brzine i entuzijazma, proces evropskih integracija ušao u usporavanje još od prve petoljetke pregovora sa EU, kada je postalo vidljivo da se pod plaštom integracija skrivaju nimalo evropske pojave.
One su ukazivale na prevagu klijentelističko-nepotističkih veza i nesposobnost ključnih donosilaca političkih odluka da u procesu evropeizacije prepoznaju potencijal za kvalitativnu transformaciju crnogorskog društva – kaže Uljarević.
I tada su, kako dodaje, ukazivali da se napredak ne može mjeriti statističkim izrazom, kroz broj otvorenih i privremeno zatvorenih poglavlja, ali nije bilo sluha za to.
Posljedično, još u sedmoj godini pregovora smo se suočili sa neformalnom klauzulom balansa, tj. zakočenim procesom kao odgovorom na kontinuirano simuliranje reformi i zanemarivanje javnog interesa, naglašenu netrpeljivost i kampanje protiv neistomišljenika, ali i promjene u administraciji gdje prevagu nad kvalitetom sve više nosilo partijsko kadriranje – pojašnjava direktorica CGO.
Prema njenim riječima, nove vlasti, od 2020, suprotno obećanjima, nijesu postavile evropske integracije kao prioritet.
Kad se to nadoveže na naslijeđeno stanje, logično je bilo da smo na devetogodišnjicu pregovora dobili najgori Izvještaj EK, koji je označio da je proces faktički stao – podsjeća Uljarević.
Zbog širih geostrateških okolnosti ljetos smo, ističe, nenadano imali otvoren prozor koji je bio prilika da značajno ubrzamo put ka EU i nadoknadimo možda i neke korake koji u uobičajenim okolnostima nisu nadoknadivi.
Nažalost, ta je prilika propuštena sa ovom Vladom čiji je premijer Dritan Abazović stavio tačku na ubrzanje tog puta dok god je on na funkciji premijera – poručuje Uljarević.
Abazović izabrao poduhvat koji nije u interesu države
Uljarević je ukazala na to da je manjinska vlada trebalo da bude most ka jednom vidu stabilizacije prilika, snižavanju tenzija i nivoa polarizacije, uz fokus na evropsku i reformsku agendu koju je i obećavala i za to je primarno dobila podršku u Skupštini, međutim, kako dodaje, sasvim drugim putem je krenula nakon što se ustoličila.
Tako je propuštena velika šansa, jer umjesto intenziviranja rada na ispunjavanju obaveza koje su presudno važne za funkcionalnost sistema ušlo se u forsiranje onakvog potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC. Imajući u vidu sva upozorenja koja je Abazović blagovremeno dobio od EU i država članica, ali i brojnih drugih relevantnih aktera, da to nije prioritet i da može štetno djelovati na ukupne prilike, a samim tim i na proces integracija, nema sumnje da je on svjesno odabrao taj poduhvat koji nije bio u interesu države Crne Gore – napominje Uljarević.
Vlada potpuno izgubila kredibilitet kod EU
Uljarević podsjeća da je jedno od obećanja odlazeće 43. Vlade bilo i da ćemo ovu godinu završiti dobijanjem završnih mjerila za poglavlja 23 i 24.
Tu, kaže, praktično ništa nije učinjeno i jasno je da se do kraja godine ne može doći ni približno do ostvarenja tog obećanja iako je to ‘conditio sine qua non’ za dalji proces.
I za to krivicu primarno nosi premijer Abazović, a zatim i svi oni članovi Vlade koji ga u njegovim hazarderskim akcijama slijepo slijede – kaže ona.
Naglašava da isključiva krivica što sada nismo pozitivna priča koju bi EU isticala kao podsticaj na Zapadnom Balkanu leži na ovoj Vladi, i pored naslijeđenih ranijih problema.
Jer je EU uložila dosta napora da tu priču upravo posljednjih mjeseci snažno pomogne, ali nije imala adekvatnu saradnju od strane vlasti u Crnoj Gori, čime je ova Vlada potpuno izgubila kredibilitet kod EU – ističe Uljarević.
Percepcija Varheljija ne iznenađuje
Komentarišući izjavu evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija koji ne smatra da je davanje prioriteta ugovoru sa SPC imalo negativan uticaj, iako je u izvještaju navedeno da je izazvao rast tenzija, Uljarević kaže da je Izvještaj zvanični dokument te institucije i referentna tačka, ali da nije iznenađenje da Varhelji ima drugačiju percepciju kad je riječ o nekim pitanjima u regionu.
Iako takva praksa jeste novina i za samu EU, jer njeni zvaničnici u principu ostaju na fonu onog što su zvanični stavovi izraženi kroz dokumenta institucija Unije, a koji su jedini instruktivni i za svako dalje kreiranje politika i donošenja odluka unutar EU – navodi Uljarević.
Prošlo je vrijeme štrikova
Govoreći o zastoju u sprovođenju ključnih reformi u pravosuđu, i to što još nema konsenzusa oko izbora sudija Ustavnog suda, te da li bi se po ovom pitanju nešto bitnije moglo promijeniti ukoliko do kraja godine odblokiramo jednu od najznačajnih institucija u državi, Uljarević napominje da je Izvještaj objavljen i neće biti njegovih korekcija, ma što sada uradili, a šteta za proces napravljena.
Kad i u kojoj mjeri će se neke stvari ispravljati ostaje da se vidi. Međutim, treba podvući nešto – prošlo je vrijeme štrikova kojima se simuliralo pomjeranje naprijed i sada se traži i mjeri kvalitativni pomak. To, između ostalog, znači da izbor sudija Ustavnog suda mora biti zasnovan na objektivnim kriterijumima stručnosti, a ne da bude rezultat partijske nagodbe koja u osnovi ima raspodjelu na „naše“ i „vaše“ sudije, a o čemu gotovo pa otvoreno pričaju politički subjekti ovih dana – poručuje Uljarević.
Rezultati kroz pravosnažne presude, ne euforične tvitove
I pored najava odlazećeg premijera Dritana Abazovića i ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da će EK prepoznati njihovu borbu protiv kriminala i korupcije, u Izvještaju je konstatovan tek „određen napredak” u ovoj oblasti.
Na pitanje koliko Vlada zapravo može stati na kraj korupciji i kriminalu imajući u vidu posljednje afere sa švercom cigareta i smjene u vrhu bezbjednosnih službi koje su uslijedile nakon toga, Uljarević napominje da je Izvještaj EK ozbiljan dokument koji se temelji na različitim izvorima i provjerama, na bazi kojih se donose određene ocjene i preporuke.
Može se desiti da se, kao dio napora da se podstaknu određene stvari, bude nekih blažih ocjena o kojima bi se moglo diskutovati, ali ne i da se propusti neka pohvala. U borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala se mjere rezultati, a oni se reflektuju kroz okončane procese i pravosnažne presude, a ne kroz euforične tvitove, filmska hapšenja, medijske istrage i suđenja, itd – ističe Uljarević.
U tom kontekstu, kako napominje, EK nije imala neki značajniji napredak da konstatuje.
Ali je poruka iz Izvještaja da „politički lideri treba da se uzdrže od izjava koje podrivaju nezavisnost pravosuđa i samostalnost tužilačke organizacije“ direktno upućena premijeru i njemu bliskim akterima koji pokušavaju kreirati atmosferu da su oni ključni u ovoj borbi, iako je to posao drugih organa, a njihova je nadležnost zapravo da obezbijede da ti organi rade bez neprimjerenih pritisaka i uticaja, odnosno suprotno onom što je bio pristup premijera i njegovih saradnika i to je u Briselu jasno prepoznato – smatra Uljarević.
Usklađenost spoljne politike CG sa EU konstanta našeg puta
Pored stavki koje je EK konstatovala da nismo ispunili, u Izvještaju je istaknuto da je spoljna politika Crne Gore usklađena sa politikom EU.
Direktorica CGO naglašava da je evropska ideja u Crnoj Gori jaka, ali i da je činjenica da je ona jača među građanima i građankama nego mnogim donosiocima odluka koji je zloupotrebljavaju u predizbornim procesima, a brzo je se, kaže, odriču kad se domognu vlasti kako sebe ne bi ograničavali u onom što je njihov doživljaj korišćenja te vlast, a to je daleko od demokratskih standarda.
Usklađenost spoljne politike Crne Gore sa EU ostaje jedina konstanta našeg puta, mada je tu bilo puno izazova upravo tokom perioda koji pokriva Izvještaj EK. Znamo da je bivši ministar Đorđe Radulović imao tešku poziciju u Vladi Zdravka Krivokapića i da je došao u situaciju da bude u nemilosti i tog premijera i značajnog dijela tadašnje većine upravo zbog čuvanja određenih spoljno-političkih prioriteta. Danas vidimo da je najžešći napad premijera Abazovića i njegovih sljedbenika na ministra Ranka Krivokapića, koji je u zaštiti tih prioriteta beskompromisan, kao i na njegovog partijskog kolegu, potpredsjednika Vlade i ministra odbrane Raška Konjevića, a koji su za zapadne partnere ključni sagovornici u ovoj odlazećoj Vladi – smatra Uljarević.
Brisel vidi šta je u fokusu Ministarstva pravde
Na drugoj strani, EK je, kaže ona, dala i do sad najoštriju kritiku kad je riječ o radu Ministarstva pravde, ocjenjujući da „tek treba da pokaže neupitnu posvećenost punoj i pravovremenoj primjeni svih segmenata pravosudne reforme“.
Preporučeno
U prevodu, tom ministru se ne vjeruje u navodnoj posvećenosti i to Ministarstvo ništa nije uradilo, a ključno je za poglavlja 23 i 24 koja su srce pregovora. To je i jedna od ilustracija ko je gdje i čemu privržen, uz napomenu da se vrijedi podsjetiti koliko je to Ministarstvo, sa ovim i prethodnim ministrom, bilo fokusirano na crkvena, a ne evropska pitanja, a što se vidi, takođe, u Briselu – zaključuje Uljarević.
