Crna Gora želi da završi pregovore sa EU do kraja 2026, ali je upravo sada došlo do novog političkog sukoba vlasti i opozicije. Uljarević za CdM ističe da ova kriza može usporiti evropski put ako potraje.

“U fazi smo u kojoj kompetencija administracije više nije dovoljna, iako je i ona upitna. Sve se više testira politički kapacitet države da donosi odluke kroz dijalog i dogovor. Dio preostalih obaveza zahtijeva kvalifikovanu većinu, pa završetak pregovora više nije samo pitanje kvaliteta zakona ili tehničkog rada, već i političkog povjerenja. EU je zato i ranije insistirala na političkom dijalogu i međupartijskoj saradnji”, ističe Uljarević.

Vladavina prava, stabilnost institucija i sposobnost postizanja demokratskog kompromisa se očekuju od države koja je u ovoj fazi pregovora sa EU.

“Loše je što to ne razumiju oni koji imaju poluge moći, već na ovaj proces gledaju kao na trku sa rokovima. Zapravo, imamo test da li vlast zna da se evropska integracija ne završava zatvaranjem poglavlja, već kvalitetom institucija koje ostaju poslije njih. I ova nova kriza će pokazati da li je vlast kadra da evropski i javni interes stavi ispred kratkoročnog partijskog i koalicionog interesa”, ocijenila je Uljarević.

Ne može se prvo potrošiti političko povjerenje, a onda tražiti od opozicije da ga nadomjesti

Prekid saradnje opozicije i vlasti, prema ocjeni Uljarević, ne može se posmatrati izolovano od događaja koji su mu prethodili.

“Prvo, moramo razdvojiti uzrok od posljedice. Povlačenje opozicije nije nastalo u političkom vakuumu, već kao reakcija na nešto što je prethodno vlast uradila. Licimjerno je sada pozivati opoziciju da se vrati za sto zato što su njeni glasovi potrebni za evropske zakone, a preskočiti pitanje ko je i kako potrošio povjerenje koje je tu saradnju činilo mogućom”, navodi Uljarević.

Primarna odgovornost za stvaranje uslova za politički dijalog, smatra sagovornica CdM-a, jeste na vlasti.

“To je tako u svakom demokratskom sistemu. Naravno, to ne oslobađa opoziciju odgovornosti za njene poteze, ali vlast raspolaže većinom, upravlja parlamentarnim procesima i ima naglašenu obavezu da poštuje procedure i čuva prostor za dogovor, a naročito kada zna da su joj za dio evropskih obaveza potrebni glasovi opozicije”, naglašava Uljarević.

Podsjeća i da je opozicija ranije podržavala odluke važne za evropski put, uključujući zakone koji su bili dio IBAR-a, kao i dogovor postignut u julu uz posredovanje Delegacije EU. Taj sporazum obuhvatio je ustavne promjene, imenovanja i druga pitanja za koja je potrebna kvalifikovana većina.

“Zato je pogrešno govoriti o „opozicionom uslovljavanju evropskog puta“, a zanemariti ono što je dovelo do prekida saradnje. Nije zgoreg podsjetiti i da su partije koje su danas na vlasti, dok su bile u opoziciji, pokazivale znatno manje ili nimalo spremnosti za sličnu saradnju, dok je sadašnja opozicija faktički doprinijela ubrzanju pregovora. Znači, ne može se prvo potrošiti političko povjerenje, a onda od opozicije tražiti da ga zarad puta u EU nadomjesti”, kazala je Uljarević.

Zato, ističe sagovornica CdM-a, pravo pitanje jeste: zašto smo ponovo došli u situaciju da evropska agenda postane talac urušenog političkog povjerenja.

“Ako vlast želi glasove opozicije za odluke od značaja za proces pristupanja, koji već nepristojno partijski instrumentalizuje, mora stvarati uslove u kojima je saradnja sa drugima moguća. I najvažnije, evropski put nije amnestija za naopake demokratske prakse, jer upravo taj put zahtijeva više, a ne niže standarde. Funkcionalna vladavina prava, odgovornost institucija i poštovanje demokratskih procedura nijesu prepreka evropskim integracijama nego njihova suština. A brzina zatvaranja poglavlja nije važnija od kvaliteta reformi i institucija koje tim reformama gradimo”, ukazuje Uljarević.

Dvotrećinska većina nije samo matematika

Trenutna politička kriza posebno je značajna zbog činjenice da dio preostalih evropskih obaveza zahtijeva dvotrećinsku većinu.

“Primarna je odgovornost vlasti jer ima većinu i upravlja parlamentarnim i institucionalnim procesima. Ako zna da su joj za ključne odluke potrebni glasovi opozicije, onda mora graditi povjerenje prije nego što joj ti glasovi zatrebaju, a ne prizivati evropsku odgovornost opozicije tek pred glasanje. Mada, ironija je da sama ministarka evropskih poslova nije pokazala to političko znanje, jer je prije samo nekoliko mjeseci tvrdila da se i bez opozicije može ići dalje prema EU”, kazala je Uljarević.

Jul je pokazao da dogovor jeste moguć.

“Uz dobre usluge Delegacije EU postignut je sporazum o nizu pitanja važnih za evropski put, a zatim je širokom međupartijskom podrškom pokrenuta procedura ustavnih promjena. To čini i sadašnji povratak u blokadu ozbiljnijim, jer se ne polazi se od nule, nego se troši mukotrpno izgrađeno povjerenje”, navodi Uljarević.

Ipak, naglašava, dvotrećinska većina nije samo matematika.

“Ona je politički kapital koji se gradi dugo, a može se izgubiti brzo. U konkretnom slučaju, partije vlasti, preciznije NSD, Demokrate, SNP i, najvažnije, PES, odlučile su da zaštita pozicije Andrije Mandića ima prednost nad očuvanjem tog političkog kapitala. Time su one svjesno urušile odnos sa opozicijom koji im je potreban za završetak evropskih obaveza. Odgovornost je posebno velika za PES, koji svoju političku legitimaciju vezuje za evropsku agendu. Postupanje PES-a sada otvara pitanje koliko je spreman da žrtvuje evropske principe zbog interesa koalicione stabilnosti i ugrozi dalje državne interese”, kazala je Uljarević.

Brisel može pomoći, ali ne može proizvesti povjerenje, rok do kraja 2026. sve veći pritisak

U prethodnom periodu Evropska unija već je imala ulogu u posredovanju između vlasti i opozicije. Takva pomoć može biti korisna kada domaći dijalog zapne, ali, prema ocjeni sagovornice CdM-a, problem nastaje ako evropsko posredovanje postane preduslov da domaći politički akteri uopšte sjednu za isti sto.

“Dobro je što EU može pomoći kada dijalog zapadne u krizu, i to je do sada u više navrata davalo rezultate. Ali nije dobro ako evropsko posredovanje Brisela postane preduslov da domaći politički akteri sjednu za isti sto”, naglašava Uljarević.

Crna Gora želi da bude članica EU, a članstvo, ističe Uljarević, podrazumijeva i sposobnost institucija i političkih aktera da samostalno upravljaju konfliktima, pregovaraju i proizvode održive kompromise.

“Zato nije problem što Brisel pomaže. Problem bi bio ako bez Brisela više naše politički akteri nijesu sposobni da razgovaraju jedni sa drugima. Država koja želi da sjedi za stolom sa 27 članica mora prvo pokazati da može održavati politički dijalog za sopstvenim stolom”, ukazala je Uljarević.

Dodatni problem predstavlja ambicija Vlade da pregovore završi do kraja ove godine. Uljarević ocjenjuje da takav rok ostavlja vrlo malo prostora za ozbiljniju i dugotrajniju političku blokadu.

“Izvjesno je da rok do kraja 2026. godine ne ostavlja prostor za ozbiljniju i dugotrajniju političku blokadu. Istovremeno, dok Vlada i dalje javno govori o završetku pregovora ove godine, što je ravno nemogućoj misiji, septembar je prošao bez najavljene međuvladine konferencije, a teško da će se i ovog mjeseca zatvoriti više od dva poglavlja. EU naglašava da se napredak zasniva na ispunjavanju konkretnih mjerila i održavanju reformskog zamaha, iako su kriterijumi prilično sniženi, ali mnogo važnije je što države članice, koje u konačnici odlučuju, postavljaju sve više pitanja na koja vlasti nemaju prave odgovore”, kazala je Uljarević.

Pritisak ili dobre usluge Brisela mogu pomoći da se strane vrate za sto, ali ne može umjesto njih proizvesti povjerenje.

“I tu se vraćamo na odgovornost vlasti. Ako joj je završetak pregovora zaista strateški prioritet, onda to mora pokazati i načinom na koji upravlja političkim razlikama”, kazala je Uljarević.

Ne može, ističe ona, evropska agenda biti prioritet u saopštenjima, postovima na društvenim mrežama ili sastancima sa zvaničnicima EU, a koalicioni interes prioritet kada dođe do politički teških odluka.

“Za PES je to najznačanije jer je svoj politički profil snažno vezao za evropske integracije.  Ako u sukobu evropskog kredibiliteta i očuvanja odnosa sa koalicionim partnerom prednost dobije ovo drugo, onda PES prestaje biti autonoman evropski korektiv unutar većine. To je politički dugoročnije veća šteta po PES od one koju bi pretrpjeli da jednokratno nijesu zaštitili Mandića”, kazala je Uljarević.

Iako Crna Gora ima snažnu političku podršku za evropski proces, sagovornica CdM-a, smatra da ključne prepreke trenutno treba tražiti unutar države.

“Ali evropska posla su domaća posla, što se kod nas često zaboravlja, uključujući i među onima koji danas na najvišem nivou vode ovaj proces. Zato, kada govorimo o preprekama, treba manje da gledamo prema Briselu, a mnogo pažljivije prema stanju u Crnoj Gori. Najveći rizik nije da će nam EU zatvoriti vrata, već da ćemo mi zastati dok su ta vrata širom otvorena i propustiti priliku. Vlast evropski put uzima zdravo za gotovo, kao da je članstvo već izvjesno i kao da se proces može završiti na autopilotu”, ističe Uljarević.

Upravo u tome vidi najveći paradoks aktuelne situacije-Crna Gora je, prema njenoj ocjeni, bliže završetku pregovora nego ikada ranije, ali istovremeno nema dovoljno političkog kapaciteta da razumije težinu završne faze procesa.

“Formalno zatvaranje poglavlja jeste važno, ali ono samo po sebi ne stvara funkcionalne institucije, političku odgovornost niti demokratsku kulturu i to svi vidimo. Uostalom, u ovaj proces nijesmo ušli samo da bismo samo postali članica EU, već da bismo uredili društvo, izgradili nezavisne institucije i imali vlast koja zna da je njena moć ograničena zakonom i demokratskim pravilima”, ističe Uljarević.

Zato je, kaže, završnica pregovora veliki test političke zrelosti Crne Gore.

“A tu imamo ozbiljan deficit. I što smo bliže članstvu, države članice sve pažljivije gledaju ne samo koliko smo poglavlja zatvorili ili tvrdimo da smo spremni da zatvorimo, već kakva država treba da postane njihova nova članica. Komisija već predlaže dodatne zaštitne mehanizme protiv demokratskog nazadovanja budućih članica, što ukazuje da se osim procjene sposobnosti države da uđe u EU, procjenjuje i njena sposobnost da nakon ulaska ostane pouzdana demokratska članica”, zaključila je Uljarević.

Poruka predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja je u posjeti Crnoj Gori , je jasna – Brisel vjeruje u Crnu Goru i spreman je da je podrži do članstva.

“Moja prva poruka je da mi vjerujemo u Crnu Goru kao u 28. članicu do 2028. godine i pružićemo vam podršku cijelim putem. Možete da računate na nas. Sada radimo na zatvaranju svih preostalih poglavlja do kraja godine. Ti posljednji kilometri maratona su uvijek najteži, zato će zahtijevati kontinuiranu političku stabilnost i široku podršku svih partija. Snažne odnose sa članicama EU i otpornost u odnosu na pokušaje da se društvo polarizuje”, kazala je predsjednica EK.

Upravo zato odgovornost više nije na Evropskoj uniji, već na nama. Hoće li vlast i opozicija imati snage da ovaj maraton istrče do kraja.