Video
“Ako bismo gledali sve realne parametre ja bih rekla da je ta priča apsurdna i za bilo kakvu vrstu analize, ali živimo u društvu u kojem ništa nije dovoljno apsurdno, da u smislu pomisli da ne bi bilo ostvarivo. Ipak vjerujem da do toga neće doći, jer ne znam ko bi priznao tu Vladu u tom obliku, počevši od onoga što je i njen sporan pravni osnov, do onoga što bi bio sastav, a to bi sigurno vodilo samo daljoj šteti po kredibilitet i funkcionisanje sistema”, smatra Uljarević.
Kao rješenje trenutne situacije, vidi izbore.
„Mislim da su prijevremeni parlamentarni izbori neka vrsta preduslova, ne kažem da su izlaz ali jesu preduslov da se vidi ko kakav legitimitet ima da dodnosi određene odluke. Predsjednički izbori su između ostalog zbog toga važni jer će na neki način dati ton tim parlamentarnim izborima i odrediti neki njihov tajming”, reekla je Uljarević.
Ona je kazala da, trenutna politička situacija u Crnoj Gori, a posebno kada se govori o predsjedničkim izborima, po mnogo čemu podsjeća na period 90-tih godina. Uljarević kaže da se osjeća „eho tih godina i to nije dobro“.
„Nije dobro da mi 2023.godine imamo taj osjećaj da smo se vratili toliko decenija unazad. Međutim, ono što se meni čini da mi tek treba da osjetimo tu vrstu polarizacije u drugom izbornom krugu, jer je kampanja, realno gledajući, i ne upečatljiva, ne zanimljiva, negdje smo valjda i malih očekivanja pa ni to ne komentarišemo”, rekla je izvršna direktorica CGO.
Ona se osvrnula i na uticaj Međunarodne zajednice.
„Činjenica da vi nakon deset godina dođete u situaciju da bilo koji evropski zvaničnik dođe i zaprijeti vam,ne time da nećemo dobiti mjerila za zatvaranje poglavlja 23 i 24 ili neke druge stvari, nego time da će pregovori biti obustavljeni je alarmantna i to je nešto što je pokazalo nivo razočeranja koje postoji u Briselu u odnosu na Crnu Goru, jer naš kredibilitet tamo je potpuno urušen”, smatra Uljarević.
Na pitanje gdje je u svemu ovome civilni sektor i zašto određeni dio civilnog sektora ćuti direktorica CGO-a Daliborka Uljarević kaže: „Treba imati u vidu da civilni sektor u Crnoj Gori bez obzira na nekakav uticaj koji se sticao nije veliki. Nema mnogo organizaciji, a nije ih ni bilo, koje se bave demokratizacijom i evropeizacijom.“
Ad hok usvajanje raziličitih zakona i mijenjane istih, Uljarević komentariše: „Moramo imati u vidu jednu nevjerovatnu lakoću i brzinu kojom su neki od tih zakona donošeni i mijenjani, pa vi prosto niste imali nekad vremena da se na kvalitetan način osvrnete na to.“
Ona je podsjetila da su predstavnici CDT-a, čim je Ustavni sud postao funkcionalan, prvi predali zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjene i dopune Zakona o predsjedniku dodajući da je mišljena „ da postoji saglasje među pravnim stručnjacima da su te izmjene i dopune neustavne i da bi to trebao da bude lak posao za sve one sudije koje drže do profesionalnog pristupa i integriteta.“
Govoreći o nesuđenom predsjedničkom kanditatu Milojku Spajiću i njegovom dvojnom državljanstvu i prebivalištvu kazala je da je javnosti poznato da je on saslušan od strane MUP-a, ali da o kandidatu Andriji Mandiću ne znamo ništa.
Uljarević je istakla da po ovom pitanju na jednoj strani „postoji neopravdano ćutanje MUP-a u vezi sa odlukama“, dok na drugoj strani postoji nešto što je pitanje etike.
Preporučeno
„Da li vi prosto možete da se kandidujete za određene najviše državne funkcije a da imate neku rezervnu državu. Ja mislim da bi to trebalo urediti tako da to ne može da bude. Znamo, prema informacijama iz medija, da postoje poslanici, gradonačelnici i odbornici koji takođe imaju državljanstvo druge države, po mom sudu to je neprihvatljivo. Ne sporim pravo onih koji imaju zakonski osnov, iako je i on vrlo rigorozan, da imaju državljanstvo druge države, ali postoje određene okolnosti u kojima bi to trebalo biti izuzeto“, smatra Uljarević.
