Video
Vlada Dritana Abazovića trebalo je da bude most ka suštinskoj stabilizaciji prilika u zemlji i prevazilaženju trajuće krize koja je nastala tokom vlasti DPS-a, a koja je naglašena lošom Vladom Zdravka Krivokapića i talasom klerikalizacije nakon avgusta 2020. godine – podsjetila je Uljarević.
PROZOR MOGUĆNOSTI
Ipak, kako je kazala, Abazović nije iskoristio podršku koju je imao od zapadnih partnera, već se prema njoj odnio državnički neodgovorno i hazarderski.
– To je rezultiralo i nikad gorom pozicijom države kad je riječ o njenom putu ka EU, a samim tim je bespredmetno postalo govoriti i o dobijanju završnih mjerila za ključna poglavlja koja se odnose na vladavinu prava – 23 i 24 – istakla je Uljarević.
Po formiranju 43. Vlade Abazovića, a zbog promjene na geopolitičkoj sceni izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu, Crna Gora je dobila priliku da u „ubrzanoj“ proceduri, ako odradi svoj dio posla, dobije završna mjerila za poglavlja 23 i 24 i postane „uspješna priča“ Evropske unije.
Poruke ohrabrenja stizale su sa brojnih adresa EU, a crnogorskim zvaničnicima je saopštavano da će naša država gotovo sigurno dobiti završna mjerila za poglavlja koja se tiču vladavine prava, ukoliko odradi svoj dio posla, a što se uglavnom odnosilo na imenovanja u pravosuđu.
Ipak, na kraju godine, umjesto završnih mjerila, Crna Gora je dobila upozorenje – zbog postupanja vlasti u Briselu bi se u januaru ili februaru moglo razgovarati o zamrzavanju procesa integracija.
Uljarević je podsjetila da to nije stiglo preko noći.
– Imali smo brojna upozorenja, počev od onih koja su se odnosila na prioritiziranje pitanja koje pokreću, a ne onih koji usporavaju evropske integracije, ali je Vlada, uz značajnu podršku onih koji predstavljaju parlamentarnu većinu od avgusta 2020. godine, to ignorisala i paralelno „čistila“ one koji su pokušavali da drže zapadni kurs ili su, pak, oni sami odlazili iz nemogućnosti da bilo što urade u tom okviru – naglasila je sagovornica Pobjede.
Poručila je i da je važno znati da ključnu krivicu za najniži nivo odnosa sa EU od otvaranja pregovora, danas imamo zahvaljujući svjesnom djelovanju Vlade i aktuelne parlamentarne većine.
– Jer su donosili odluke uz punu svijest da su protivne preporukama EU i država članica, i da to nosi određene posljedice – kazala je Uljarević.
Ukazala je i da je prozor mogućnosti za Crnu Goru otvoren zbog konstelacije međunarodnih prilika, a ne bilo kakvih iskoraka koji su u zemlji napravljeni.
KRIVICA
– Da bi se te mogućnosti iskoristile morali smo imati Vladu koja ispred sebe ima kao svjetionik javni i državni interes Crne Gore. Na žalost, vrijeme je brzo pokazalo da su takvi u toj vladi bili manjina, koja je uglavnom i nestala, a da su sve aktivnosti Abazovića i njegovih sljedbenika išle u pravcu ostvarenja političkih ciljeva srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, uz prateće zadovoljenje ličnih i partijskih interesa, a što je sve ukupno sasvim suprotno javnom i državnom interesu Crne Gore – kategorična je Uljarević.
Smatra i da je dan kada je na Vladi usvojen tekst kontroverznog Temeljnog ugovora – dan kada je Vlada srušila osnovu za inteziviranje procesa pregovora.
– Dan kad je na Vladi usvojen tekst kontroverznog Temeljnog ugovora sa SPC, uz grubo ignorisanje, čak i nipodoštavanje zainteresovane i stručne javnosti, kao i poruka iz one međunarodne zajednice, kojoj i ekonomski i vrijednosno stremimo, predstavlja i trenutak kada je ta vlada, na čelu sa Abazovićem, srušila osnovu za intenziviranje procesa pregovora sa EU – istakla je Uljarević.
Tada ujedno, dodala je, počinje i otvoreni otklon od Zapada – odnosno od EU, država članica, SAD, UK, ali i sve vidljivije prelaženje preko njihovih savjeta, sugestija, molbi i zahtjeva, kojima su oni pokušavali i pokušavaju da nas zadrže na putu ka demokratskoj konsolidaciji sistema zasnovanog na zapadnim vrijednostima.
– Slijedi i insistiranje na, takođe, upitnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, forsiranje i izglasavanje neustavnog Zakona o predsjedniku, ali i miniranje nekog vida šire podrške za izbor sudija Ustavnog suda, uz odugovlačenje postupka okončanja započete procedure izbora VDT-a, itd. Institucije se sistemski potkopavaju, što nije teško jer su one krhke bile i u vrijeme DPS-a, ali je minimalno očekivanje od onih koji su za to kritikovali DPS bilo da ih počnu jačati, a ne raditi suprotno – naglasila je Uljarević.
Zbog toga su, kako je kazala, i očekivane poruke ministara vanjskih poslova Slovenije i Austrije Tanje Fajon i Aleksandera Šalenberga koji su, po mandatu visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja, u drugoj polovini decembra posjetili Crnu Goru i upozorili da Crnoj Gori prijeti zamrzavanje procesa evropskih integracija ukoliko se nastavi dosadašnjim putem.
– To je očekivan potez koji dolazi nakon višemjesečnih i jasnih upozorenja, tako da nema sumnje da se bilo što dešava više iz naivnosti, neznanja ili nesnađenosti Vlade i aktuelne parlamentarne većine. Nažalost, mi imamo sada većinu čiji djelovi još deklarativno ostaju privrženi EU, a u praksi svi rade sve ono što nas udaljava od EU, a ni EU ne želi da se pravi da to ne vidi – ukazala je Uljarević.
Sa ovom vladom, koja se, kako je kazala, vidi kao produžena ruka već prokaženog autokrate iz Beograda, Crna Gora ne može naprijed ka EU.
– I tu niko više nema dilemu – ni u Briselu, niti u uticajnim državama članicama koje njeguju demokratske vrijednosti. Cijenu plaćamo svi kao društvo, ne samo time što nam je zatvoren onaj prozor koji se nenadno ljetos otvorio prema EU i koji je mogao taj naš put dinamizirati, već i kroz posljedice dodatne polarizacije, već bolno raspolućenog društva, pravne nesigurnosti koja svoj vrhunac doživljava i krojenjem zakona po mjeri uske parlamentarne većine, čak i protivno Ustavu, stalnim hranjenjem partijskih apetita koja iscrpljuju društvo… – zaključila je Uljarević.
Formiranje vlade Lekića dovelo bi u pitanje borbu Ure za cenzus
Uljarević je istakla i da, makar iz dva razloga, još uvijek nije izvjesno da će se formirati vlada „konstatovanog mandatara“ Miodraga Lekića, koji je imenovan na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku.
– Prvo, slijedi onaj period koji se i do sada pokazao kao najizazovniji – kadriranje, a drugo, Abazoviću i Uri nije u interesu da budu razvlašćeni, jer bi to dovelo u pitanje i njihovu borbu za cenzus na predstojećim parlamentarnim izborima – pojasnila je.
Međutim, dodala je, imajući u vidu uticaj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na ključne igrače aktuelne parlamentarne većine i njegov interes da u Crnoj Gori i dalje bude Vlada koju kontroliše, ne treba isključiti da će, usljed tog pritiska ona biti i formirana.
Preporučeno
– Vjerujem da bi to vodilo jednom vidu međunarodne izolacije jer EU, države članice, UK, i SAD koje su dovele u pitanje i zakon po kojem je ta vlada formirana teško sa njom mogu održavati onaj nivo odnosa koje bi održavale sa vladom koja ne bi imala taj upitan legitimitet i legalitet – istakla je Uljarević.
