Uljarević je na samom početku podsjetila da koalicija predvođena Pokretom Evropa sad mora opredijeliti šest ili sedam mandata političkim subjektima koji se nalaze na listi, te da je neizvjesno kako će se, u suštini, oni odnositi prema procesu formiranja buduće vlade.

Na pitanje da prokomentariše dešavanja u posljednjoj sedmici predizborne kampanje, stavljajući akcenat na aferu Do Kvon i dovođenje lidera PES-a Milojka Spajića u vezu sa njim, sagovornica Darka Šukovića ukazala je da je otvaranje te afere mnogo više naštetilo koaliciji “Hrabro se broji” (URA i Demokrate), nego PES.

“Jako je dobro što smo imali izbore, da se pokaže ko kakav legitimitet ima. Vlada u postojećem sastavu, jasno je, nema legitimitet. URA nije samostalno izašla na izbore, već je taktički nastupila sa Demokratama od kojih je itekako dobro čašćena. Sada smo jasno dobili odgovor da postojeća Vlada nema legitimitet. Takođe, pokazalo se da oni koji u trenutnoj Vladi pružaju otvoreni otpor inicijativama poput Otvorenog Balkana, imaju moćnije uporište u biračkom tijelu, a tu mislim na Bošnjačku stranku, od onih koji predstavljaju stožer Vlade, odnosno URE i SNP-a.

Kada je u pitanju otvaranje afere Do Kvon, i to direktno od premijera Dritana Abazovića, mogu reći da je on grubo zloupotrijebio svoju poziciju. Međutim, to je u dosta manjoj mjeri naštetilo Pokretu Evropa sad, a mnogo više URI i Demokratama, ukoliko u ozbir uzmemo krajnji rezultat”, stava je Uljarević.

Abazovićeva želja da zadrži vlast je patološka, iz Beograda dobija impulse

Komentarišući istorijski nisku izlaznost 11. juna, Uljarević objašnjava da je upravo taj procenat učinio da partije sa tradicionalno dobro razvijenom infrastrukturom ostvare dobar rezultat.

“Mi smo vidjeli u istraživanjima da se PES u principu kretao između 28-30%, ali u okolnostima veće izlaznosti. Ovako mala izlaznost ne pogoduje partijama koje nemaju dobru infrastrukturu, a tu možemosvrstatii PES. To je i dovelo koaliciju oko DPS-a ‘Zajedno’ u mnogo bolju poziciju od očekivane, jer imaju dobru insfrastrukturu. To je spasilo i SNP da pređe cenzus, doprinijelo koaliciji NOVE i DNP. Svi ostali su se borili kako se snađu, pa je PES na neki način morao izgubiti u odnosu na prvobitna očekivanja. Ipak, koliko god da je narastajuća snaga, svojom izbornom listom PES ne pokriva više od pola Crne Gore”, objašnjava sagovornica Antene M.

Ponovo se osvrnuvši na aferu Do Kvon, Uljarević pojašnjava zašto taj momenat nije doprinio ishodu koji je priželjkivao Abazović.

“Kada kažem da to po mom sudu nije imalo značajan uticaj na PES, onda mislim da to stvarno nije komuniciralo do njihovih birača, jer javnost nije toliko svjesna koliki je kriminalitet Do Kvona. Ipak, ishod se pokazao takvim da je afera indikator da se sa URA-om ne može pregovarati oko formiranja vlade, te da je Abazović iz lične i neke druge pobude unaprijed učinio pregovore nemogućim i komplikovanim. To je očigledna patološka želja da zadrži vlast. Na drugoj strani, tu prepoznajemo i impuls od zvaničnog Beograda jer bi formiranje tako stabilne vlade značilo deblokadu EU puta, što Aleksandar Vučić nikako ne želi. Kada je prilika za ulazak u EU prošle godine bila jasno data, opstrukcija je uslijedila upravo potpisivanjem Temeljnog ugovora. Sve što ćemo narednih dana vidjeti, biće sadržano u jakim opstrukcijama URE da se vlada formira”, ističe Uljarević.

Objašnjavajući na kakve opstrukcije misli, s obzirom na činjenicu da URA ima moć svega četiri poslanika u novom parlamentu, ali da ima moć pozicije premijera i ministara, Uljarević kaže da je teško pretpostaviti sve mehanizme djelovanja, ali da su dva scenarija izvjesna:

“Vjerovatno će se djelovanje URE fokusirati na pitanje državljanstva i bezbjednosti. Vidjećemo na što su sve spremni Abazović i Adžić, jer je premijer u potpunosti svojim uticajem okupirao Ministarstvo odbrane, ANB, Ministarstvo unutrašnjih poslova, pa to treba biti motivacija PES-a da što prije formira Vladu.

Sada smo vijdjelo da je čitava borba da URA zaštiti bezbjednosni sektor od DF-a bila lažna. Ono što je istinito jeste namjera Abazovića da taj aparat bude otvoren prema zvaničnoj Srbiji”, mišljenja je naša sagovornica.

Nejasna namjera Demokrata da koaliraju sa URA-om

“Nijesam razumjela na nacionalnoj ravni što je bila motivacija za formiranjem koalicije “Hrabro se broji”. Sa Demosom su 2020. ostvarili 12% glasova, a tada bili u obavezi da Demosu opredijele samo jedan mandat. U istoj situaciji sada, URI treba da daju čak četiri mandata. Sebi su pribavili potpuno nepotrebni epitet Vučićevog igrača. To ne ide dobrim putem, ali sada imaju mogućnost da izađu i dalje djeluju samostalno, jer bi za njih bilo politički suicidalno ako nastave da vuku teret URE. Vjerovatno je da postoje pritisci od SPC, bliskih medija Vučiću i Abazoviću da ostanu u koaliciji sa Abazovićem, ali matematika jasno pokazuje da su kombinacije bez URE sasvim moguće i poželjne. Bilo koja vlada koja ima članove URE i Dritana je najnestabilnija, jer su dokazali da predstavljaju razarajući element gdje god se nađu. Takva partija nije konkurentna na političkom tržištu, jer se sa njim ne može dogovoriti ni oko čega”, govori Uljarević za Antenu M.

Postizborne kalkulacije nijesu mogle biti otkrivene odmah u noći 11. juna, kaže Uljarević jer je, kako tvrdi, jasno da se vlada ne formira na vrijednostima već na interesima.

“Poruke koje su se čule od portparola Evrope sad da će koalirati sa onima koji dijele njihove vrijednosti, a da to pritom nijesu DPS i URA, ne bih u značajnom uzimala kao nešto što će opredijeliti određene tokove. Razgovaraće sa svima, to je sasvim očigledno. Oni su otvoreni za razgovore sa onima koji dijele njihove vrijednosti, to smo čuli, ali u suštini nijesmo saznali koje su to vrijednosti.O vrijednostima se najmanje priča kada su u pitanju politički akteri. Voljela bih da nam daju jasne stavove o vrijednosnoj vertikali. Vrijednosti nijesu jedino što spaja političke subjekte, već ono što se reflektuje kroz interese. Ova vlada će biti interesno zasnovana. Nas kao građane treba da interesuje da li će ta grupacija pratiti javni interes ili isključivo partikularni”, dodaje Uljarević.

Potrebna je velika koalicija koja iziskuje hrabrost

Uljarević ističe da je moguće formirati prozapadnu vladu u kojoj, kao činioce vidi Pokret Evropa sad, koaliciju okupljenu oko DPS, Demokrate i manjinske partije. Ipak, vjeruje da je za to potrebna i velika hrabrost.

“Ta velika koalicija je ona koja zahtijeva najviše smjelosti, riskantna je za komunikaciju prema dijelu glasača od svih subjekata o kojima govorim, ne samo za komunikaciju PES-a prema biračima. Međutim, u politici ne možete da dobijete ako ne riskirate.Ako imate jasnu namjeru da postignete ciljeve, za četiri godine djelovanja takve izvršne vlasti koja će pratiti taj plan, najvjerovatnije ćete zadovoljiti sve svoje birače. Svako taktiziranje bilo bi neodgovorno, jer to znači da ne očekujete da će vlada trajati duže od godine”, objašnjava izvršna direktorica CGO-a.

Nestaju subjekti koji i dalje biju bitke prošlosti

Uljarević analizira i činjenicu da su neki subjekti svoju kampanju i dalje gradili na oponiranju Milu Đukanoviću koji je otišao u političku penziju.

“Oni koji su svoje političko bivstvovanje gradili na oponiranju DPS-u Mila Đukanovića su najgore prošli na izborima, jer bili su bitke prošlosti. Oni nemaju tema ako nema Đukanovića.Pitanje je koliko brzo će oni nestajati, jer ljudi vide što je stvarnost. To zapravo vrijeđa zdrav razum ako bijete bitku protiv čovjeka koji se politički penzionisao. Znamo šta su stvarne bitke, a šta je realnost”, kaže ona..

Ukoliko se vlada ne formira u roku od 90 dana, pa dođemo do novih izbora, Uljarević vjeruje da bi to najmanje odgovaralo Pokretu Evropa sad.

“PES je pokret koji je u padu. Naglo je narastao i ne može da zadrži tu jačinu ukoliko ne formira vladu, pa je u apsolutnom interesu PES da je formira sada”, uvjerenja je naša sagovornica.

Koliko je na izlaznost moglo da utiče to što ovog puta nijesmo imali tako snažan uticaj Srbije, finansijski i medijski, Uljarević kaže da smo u tom dijelu imali sreću.

“Vučić ima svojih problema kojima mora da se bavi, pa bi rasipao snagu da se još fokusira i na ovo što vjeruje da je pod kontrolom. Ipak, uticaj Srbije i SPC nije izgubljen, ali je vjerovatno Vučić procijenio da je situacija u Crnoj Gori, što se njega tiče, stabilna pa nije ovo posmatrao sa mnogo zabrinutosti.”

Crkva Srbije imala više favorita, moć će izgubiti ako dođe do formiranja velike koalicije

Govoreći o činjenici da jedan od favorita Crkve Srbije “Pravda za sve” Vladimira Leposavića nije uspjela da pređe izborni prag, Uljarević kaže da ta vjerska organizacija ipak ima disperzivni fokus na mnoge aktere koje vidi kao one koji sprovode njen uticaj.

“SPC je imala disperzivno favorite, pored Leposavića, koji nije imao nikakvu infrastrukturu, tu je lista ‘Složno i tačka’ Dejana Vukšića, koja je ostala debelo ispod cenzusa, a ja sam je vidjela kao malu rusku listu. SNP je takođe partija koja je pod uticajem SPC, a uticaj crkve je i na listu ‘Hrabro se broji’, te na listu koju čine DNP i NOVA. Jako puno uticaja SPC je još prisutno i ona nije izgubila svoje poluge moći, osim ukoliko ne dođe do formiranja ove velike koalicije.”

Dobar rezultat manjina razlog za zabrinutost, posljedica je osjećaja ugroženosti

Uljarević, uz čestitke za dobar rezultat koji su postigle manjinske partije, isiče da je ovakav ishod brine.

“Tu se pokazuje da multikulturalnost živi kao privid, a da su distance postale sve izraženije, pa se manje brojni narodi osjećaju ugroženo i okreću se svojim nacionalnim partijama. Na jednoj strani, dobro je što su te partije uspjele da animiraju svoje biračko tijelo, međutim, jasno je da njihove pristalice nešto plaši. Posredstvom nedavnih događaja, nije ni čudo d ase to dešava, jer opasnije od toga da u centru Podgorice čuje te pokliče ‘Nož, žica, Podgorica’ od grupe navijača FK Sutjeska, jeste kada čujete relativizacije tih situacija od donosioca odluka”, objašnjava Uljarević.

U razgovoru za Antenu M Uljarević objašnjava i neočekivano dobar plasman koalicije “Zajedno”, a razlozi tome su, vjeruje, sljedeći:

“Koalicija Zajedno napravila je mnogo bolji rezultat od očekivanog, jer je nakon toliko poraza ušla u proces izbora, uz jedan jak kadrovski rez. Ta koalicija je ušla i sa oslabljenom infrastrukturom jer se DPS ranije oslanjao na sistem, koji je u međuvremenu izgubio. Takođe, posljednju deceniju njenog djelovanja označila je klijentelističko-nepotistička potka.

Bitno je i da je rezultat koalicije ‘Zajedno’ jako blizu koalicije predvođene PES-om, pogotovo ako se pogleda koliko zaostaju treća i četvrta lista.

Demokratska partija socijalista pokazala se kao partija koja je preživjela jedan od najburnijih perioda. DPS bi trebalo da nauči šta su dobro izveli i na čemu još treba da rade. Rez je napravljen, ali se ipak ne može napraviti toliko duboko i radikalno a da se zadrži biračko tijelo. DPS sada mora da gradi svoju individualnost, a vjerujem da će ih ovaj iskorak ohrabriti.”

SDP – Nestajuća partija?

Socijaldemokratska partija odigrala je vrlo riskantnu igru samostalnim izlaskom na izbore, jer je propustila tri sigurna mjesta u parlamentu, koja su joj bila garantovana da je ušla u koaliciju sa DPS-om, smatra Uljarević.

“U slučaju da na potencijalno ponovljenim izborima dobiju nekoliko stotina nedostajućih glasova i pređu cenzus, to bi bio veliki uspjeh. Ukoliko se to ne desi, mi bismo svjedočili kraju jedne partije koja je bila jedan od ključnih aktera u crnogorskoj istoriji. Ne vidim kako ta partija može da preživi ako nema parlamentarni status. Lično, mislim da bi za parlament bilo bolje da je u njegov sastav ušao SDP, a ne SNP.

Što se podrške sa Zapada tiče, Uljarević pojašnjava da nijesmo dobili imperativna očekivanja. Ipak, uputili su nam poruku u kojoj su između redova rekli koga ne bi željeli da vide u vladi.

“Oni neće izgovoriti u ovom trenutku šta to znači u personalnom smislu. Ja ne vidim u njihovim očekivanjima DF, ali ne bih rekla da više iko u Briselu ima uvjerenja da se URA drži evropskih integracija. Zaključila bih to jednom islutracijom: Skoro je Abazović imao prezentaciju o godinu dana rada Vlade, koja je trajala preko sat vremena. Ipak, u toj prezentaciji, manje od 20 sekundi bilo je posvećeno ostvarenjima na polju evropskih integracija”, zaključuje naša sagovornica