Crna Gora mora vrlo brzo izmijeniti svoj Ustav, ali to ne znači da će biti usvojeni svi prijedlozi koje su proteklih mjeseci stizali iz stranaka oba politička pola.
Insistiranje na promjenama teksta najvišeg državnog pravnog akta prati baš svaku vlast. No, sa formiranjem 44. Vlade na čijem je čelu lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, te ulaskom predstavnika stranaka srpske provenijencije iz Koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i nacionalnih partija Bošnjaka i Albanaca, počela je i potraga za podrškom mnogo široj izmjeni i Ustava, i određenih njegovih kategorija definisanih posebnim zakonima.Krajem novembra prošle godine, čelnici izvršne vlasti iz PES-a su predstavili Platformu „Barometar 26“ u kojoj se kao prioritet ističe da do kraja naredne godine budu zatvorena sva pregovaračka poglavlja na putu ka punopravnom članstvu naše zemlje u Evropskoj uniji. Taj dokument danas, međutim, niko ne pominje. Platforma je prateći dio koalicionog sporazuma vladajućih stranaka rekonstruisane Vlade na koju su, navodno, pristali svi njeni članovi.
” Osjetljiva, društveno-polarizujuća pitanja koja bi mogla predstavljati digresije i političke slijepe ulice, odnosno pitanja koja bi odvukla fokus sa procesa pristupanja EU – neće se aktuelizovati u parlamentarnom diskursu bez širokog društvenog konsenzusa koji se može artikulisati kroz mehanizam razrješenja”, navodi se u pomenutoj platformi.
Takođe, višemjesečna kriza s kraja prošle i početka ove godine, koja je nastala kao posljedica odbijanja opozicije da učestvuje u radu Skupštine Crne Gore i blokade cijelog parlamenta zbog nezakonitog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, izrodila je još jedan sporazum. Potpis na taj tekst stavili su Spajić u ime vladajućih partija, a Danijel Živković (Demokratska partija socijalista), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) kao predstavnici opozicije. I u njemu se, kroz niz zajednički definisanih sugestija, insistira na „političkom konsezusu o evropskim integracijama Crne Gore“ u prevazilaženju krize. Uz dogovor da će prihvatiti svako mišljenje Venecijanske komisije o spornom penzionisanju sutkinje, te roku od samo sedam dana da Skupština implementira preporuke ovog stručnog tijela Savjeta Evrope, još jednom je potcrtana obaveza svih strana „na potpunu posvećenost ispunjavanju obaveza Crne Gore na putu pridruživanja EU“.
” Potpisivanje političke platforme između vlasti i opozicije kojom se parlamentarne stranke obavezuju da, bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati rješenja koja dijele javnost, uključujući izmjene Ustava Crne Gore i Zakona o crnogorskom državljanstvu”, stoji u ovom dokumentu, kojeg su u međuvremenu praktično zaboravili svi njegovi potpisnici.
Ipak, najveći uticaj imale su poruke upućene direktno iz Evropske komisije i Evropskog parlamenta, koji su zvaničnoj Podgorici stalno ukazivali na činjenicu da na putu ka EU nema ni napretka, ni značajnih sredstava ako se ne zaokruži reforma izbornih zakona koja uključuje i promjene Ustava. I onda su se stvari ponovo pokrenule sa mrtve tačke, ali ovoga puta s tendencijom da prerastu u lavinu politički isprovociranih odluka…
Najavljene promjene
O tome koje su stvarne obaveze naše zemlje kada je riječ o ustavnim promjenama, advokat i profesor Miloš Vuković za Pobjedu precizira dvije ključne odrednice na kojima insistiraju evropske institucije.
Prva se odnosi na izmjene najvišeg pravnog akta, čime bi se depolitizovao Sudski savjet. Upravo je to jedno od suštinskih zahtjeva za ispunjavanje kriterijuma za zatvaranje Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
” Vlada je ove godine utvrdila Prijedlog za promjenu Ustava, odnosno njenih amandmana VIII i IX, kojim bi se učinile tri ključne stvari. Na osnovu tih izmjena, ministar pravde izlazi iz Sudskog savjeta, većinu tog tijela čine sudije koje biraju sudije, a članovi koji nijesu sudije biraju se po objektivnim i mjerljivim kriterijumima integriteta i referenci”, istakao je Vukčević.
On ukazuje da je cilj ovih izmjena „jačanje nezavisnosti sudstva u skladu sa standardima EU“, te podsjeća da je prijedlog davno upućen Skupštini, a tekst je javno dostupan.
” EK u izvještajima o vladavini prava za 2024/2025. godinu i akcionim planovima za 2023/2024, traži jačanje nezavisnosti i disciplinske odgovornosti. Uz to, Venecijanska komisija godinama preporučuje depolitizaciju Sudskog savjeta. Uz to, ovaj paket ustavnih promjena je usklađen sa Reformskom agendom 2024–2027. Rok za ove ustavne izmjene bio je jun ove godine”, precizirao je Vukčević glavne razloge zbog čega su ove promjene jedan od glavnih uslova za pristupanje EU.
Miloš Vukčević (Foto: Pobjeda)
U trenutku kada je za 15. septembar zakazana vanredna sjednica Skupštine na kojoj će se odlučivati o (eventualnom) imenovanju advokatice Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda na prijedlog predsjednika države Jakova Milatovića, od posebnog su značaja izmjene Ustava koje se odnose na definisanje prestanaka mandata sudijama ovog suda. Konkretno, riječ je o preciziranju starosne granice, kao i o samoj proceduri.
” To nije formalno Vladin amandman, ali je Venecijanska komisija dala mišljenje povodom sporenja o ranijem okončanju mandata zbog godina. Ovim izmjenama treba da bude potvrđeno da su sigurnost mandata i nerazrešivost temelj nezavisnosti sudstva”, ukazao je Vukčević.
Kako je dodao, u sugestijama evropskih institucija takođe se upozorava na štetnost brzih, odnosno retroaktivnih promjena starosne dobi.
” Naglašava se da Ustavni sud sam treba da utvrđuje postojanje razloga za prestanak funkcije, a ne da to rade politička tijela. To je sada standard koji treba pretočiti u jasno zakonodavstvo, kao i u ustavnu praksu”, naveo je Vukčević, podsjećajući na činjenicu da je sutkinja Đuranović bila razriješena odlukom većine na Ustavnom odboru kojim predsjedava Jelena Božović (Nova srpska demokratija), a zatim je to odobrio i šef parlamenta iz iste stranke, Andrija Mandić.
Želje dijela vlasti
Ustavne izmjene koje se moraju čim prije okončati, sobom i ovog puta vuku neke „neželjene reakcije“, naročito iz vladajuće većine. Vukčević potcrtava da dio vlasti zbog političkih interesa želi da „progura“ i druge izmjene zakonskih akata koje nijesu u skladu sa prošlogodišnjim „Barometrom 26“ niti ovogodišnjim sporazumom
Spajića sa opozicijom. Prva u nizu bila bi izmjena zakona kojima se (re)definiše mogućnost dobijanja dvojnog državljanstvo, posebno u odnosima sa Srbijom.
” Crna Gora trenutno ne dopušta opšte dvojno državljanstvo, osim ako je stečeno prije 3. juna 2006. godine ili ako postoji bilateralni sporazum, kojih trenutno nema. Više aktera bivšeg Demokratskog fronta sada „gura“ otvaranje pitanje dvojnog državljanstva kroz ideje poput „plave karte“ i političke najave”, kazao je on.
Kao glavne argumente, iz ovih stranaka se navode potrebe vezane za demografske trendove i odnose sa dijasporom. S druge strane, kritičari takvih izmjena upozoravaju na posljedice koje bi se u prvom redu odrazile na izborne procese, a zatim i na identitetska pitanja.
” EU ne propisuje model državljanstva, jer je tako nešto isključiva nadležnost država. Uz to, poslanici EP i političke analize upozoravaju da bi nagle promjene u ovom dijelu mogle imati značajne političke posljedice”, dodao je Vukčević.
Vukčević je takođe naveo da je pripadnost građanina EU izvedena upravo iz nacionalne pripadnosti nekoj državi.
U istom pravcu ide i „identitetski paket“, odnosno izmjene svih stavki kojima se definišu nacionalni simboli, jezik i prateća pitanja.
” U javnosti se periodično otvaraju prijedlozi izmjena identitetskih pitanja. Tako su, na primjer, postojale ideje koje se odnose na zastavu i jezike. S druge strane, stigle su kritike da bi to služilo političkim ciljevima, posebno zajedno sa širim aranžmanima zakonskih izmjena o državljanstvu. Takve teme donose samo političke potrese, a ne doprinose zatvaranju poglavlja i, konačno, mogu skretati fokus sa vladavine prava i EU integracija”, zaključuje Vukčević.
Kako se bliži 1. oktobar i početak redovnog, jesenjeg zasijedanja crnogorskog parlamenta, izvjesno je da će se ubrzavati donošenje odluka o nastavku izborne reforme i promjenama Ustava. S obzirom na ne baš stabilne odnose članica vladajuće većine, vjerovatno će ovo biti novi razlog za „potrese“ unutar te koalicije.
A uvod u sve to moglo bi biti zasijedanje Skupštine u ponedjeljak, jer pitanje najvišeg pravnog akta i Ustavnog suda uvijek predstavlja inspiraciju za sve druge teme.
EU nas ne uslovljava vetingom u sudstvu
Kako ističe Vukčević, u unutrašnjoj debati „veting“ se često predstavlja kao „obaveza zbog pristupanja EU“.
” Ali, EU i EK ne traže „opšti“ tip vetinga u Crnoj Gori. Traži se efikasna disciplinska odgovornost, provjera imovine, integriteta i praćenje postupanja. Sve se to može postići i bez „lex specialis veting“-a”, dodao je on.
Takođe je mišljenja da bi otvaranje vetinga sada moglo da uspori zatvaranje Poglavlja 23.
Preporučeno
” Venecijanska komisija generalno dozvoljava veting, ali samo kao izuzetnu, vremenski ograničenu mjeru. I to uz strogu pravnu proceduru i puno poštovanje pravičnog postupka. Uz to, u Crnoj Gori preporučuje oprez i neselektivnost. Drugim riječima, veting može, ali to nije uslov koji je stigao iz EU. A brzopleti model bi bio kontraproduktivan za EU integracije Crne Gore”, zaključio je Vukčević.
Video