Video
Procedure o svim predmetima koji se tiču izbora i Zakona o predsjedniku su u toku, rečeno je Pobjedi iz nekoliko izvora, ali je neophodno da se završe svi predviđeni postupci prije donošenja odluke.
Ustavni sud Crne Gore je deblokiran 27. februara izborom tri sutkinje Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Miomirke Tešić. Tada je Skupština izabrala troje, od četvoro nedostajućih, sudija Ustavnog suda čime će najviša sudska institucija biti odblokirana poslije pet mjeseci.
Četvrti kandidat za sudiju Ustavnog suda Faruk Resulbegović nije dobio neophodnu dvotrećinsku većinu. Najveća opoziciona Demokratska partija socijalista bila je uzdržana kao i Bošnjačka stranka. U slučaju izbora četvrtog kandidata, Resulbegovića, nije postignut dogovor između Bošnjačke stranke i albanskih partija, što je bio uslov da ga podrži DPS.
Ustavni sud čeka mnogo posla. Moraće u hitnom postupku da se izjasni o ustavnim žalbama kako bi mogli biti proglašeni konačni rezultati lokalnih izbora u nekoliko crnogorskih opština i glavnom gradu koji su održani 23. oktobra, kao i o inicijativi za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore koju je podnio Centar za demokratsku tranziciju 28. februara.
Zatražili su ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore koje se tiču promjene ustavnih nadležnosti predsjednika. Pozivali su Ustavni sud da hitno pokrene odgovarajuće procedure i da se što prije izjasni o ovoj inicijativi, jer je, kako su saopštili, brzina djelovanja Ustavnog suda u zaštiti pravnog poretka u ovom slučaju od velike važnosti, imajući u vidu da sporne zakonske odredbe već proizvode pravno dejstvo i stvaraju političku destabilizaciju.
Ocijenili su da izmjene Zakona, usvojene u decembru 2022. godine, narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti i mijenjaju smisao crnogorskog Ustava.
– Ustavna ovlašćenja predsjednika države, koji se bira na neposrednim izborima, ne mogu biti predmet promjene kroz akt niže pravne snage. Posebno je problematično što ove odluke predstavljaju rezultat političkog sukoba sa pojedincem koji u datom momentu obavlja funkciju predsjednika – kazao je CDT.
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je 16. decembra potpisao izmjene Zakona o predsjedniku koje su poslanici crnogorskog parlamenta, glasovima aktuelne većine, ponovo usvojili 12. decembra, a kojim Skupština preuzima dio nadležnosti šefa države u predlaganju mandatara za sastav vlade. Za tu odluku tada je glasao 41 poslanik većine, četiri su bila protiv.
Protiv su bili poslanici BS-a i Genci Nimanbegu ispred Force. Poslanici DPS-a, SDP-a i SD-a nijesu bili u sali. Đukanović je tada rekao da ostaje pri ranijoj ocjeni da su izmjene i dopune Zakona o predsjedniku neustavne, ali da ga potpisuje jer ne želi da krši svoja ustavna ovlašćenja.
Crnogorski predsjednik podsjetio je na stav Venecijanske komisije „da se izmjene ovog zakona ne usvajaju dok Ustavni sud ne bude operativan i da bi u suštini one predstavljale promjenu Ustava i to manjom skupštinskom većinom od propisane“. Venecijanska komisija preporučila da se ne usvoje izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore.
Preporučeno
Izmjene Zakona o predsjedniku su prvi put usvojene 1. novembra, nakon čega su bili organizovani protesti na kojima su građani tražili povlačenje tog zakona, čiji je predlagač Demokratski front. S obzirom na to da tada Ustavni sud nije funkcionisao, nije bilo moguće ocijeniti ustavnost usvojenih spornih izmjena Zakona o predsjedniku kojima se ograničavaju nadležnosti šefa države i otvara mogućnost izbora mandatara u parlamentu
