Video
“Zakonom o strancima propisano je da godišnji broj dozvola za privremeni boravak i rad stranaca-godišnju kvotu utvrđuje Vlada, u skladu sa migracionom politikom, stanjem i kretanjem na tržištu rada u Crnoj Gori, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, za narednu godinu. Godišnjom kvotom utvrđuju se djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati. U okviru godišnje kvote odvojeno se utvrđuje godišnja kvota za zapošljavanje i za sezonsko zapošljavanje stranaca. Godišnja kvota se utvrđuje na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove rada, uz prethodno pribavljena mišljenja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, organa državne uprave nadležnih za pojedine djelatnosti za koje se utvrđuje godišnja kvota i Socijalnog savjeta”, navode u saopštenju.
Kako su dodali, na predlog Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga za 2026. godinu utvrđena je godišnja kvota u ukupnom broju od 28.988 dozvola.
“Iz navedenog broja, izdvaja se 5.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, koje Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, može dodatno rasporediti za pojedine namjene, u skladu sa potrebama tržišta rada na zahtjev Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Za zapošljavanje stranaca se utvrđuje 21.668 dozvola i za sezonsko zapošljavanje 2.320 dozvola. Dakle, iz ukupno utvrđenog broja raspoređeno je 23.988 dozvola. Najviše dozvola je opredijeljeno za sljedeće djelatnosti: usluge smještaja i ishrane 6.150 dozvola, građevinarstvo 6.000 dozvola, ostale uslužne djelatnosti 5.268 dozvola, trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala 1.453 dozvola, stručne, naučne, inovacione i tehničke djelatnosti 1.200 dozvola, informisanje i komunikacije 878 dozvola i prerađivačka industrija 527 dozvola”, pojasnili su.
Kako dalje piše u saopštenju, utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost.
“Imajući u vidu da je u toku realizacija Integrisanog informacionog sistema (IRMS) u Poreskoj upravi, čiji je sastavni dio sistem za razmjenu informacija o PDV-u (VIES) i sa čijom primjenom će se otpočeti od 1. januara 2026. godine, ovim zakonom se predlaže uvođenje novog PDV broja koji je neophodan za funkcionisanje VIES-a i razmjenu informacija u oblasti PDV-a. Takođe, navedenim odredbama se vrši usklađivanje i sa odredbama Direktive 2006/112, što je obaveza u sklopu aktivnosti na zatvaranja pregovaračkog Poglavlja 16 (oporezivanje)”, ukazuju.
Vlada je, kako su kazali, donijela Uredbu o bližem načinu uništenja robe, prodaje robe i ustupanja robe državi.
“U kontekstu procesa pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora je značajno unaprijedila svoj pravni i institucionalni okvir, dok su države članice EU razvile moderne mehanizme za transparentno i digitalno raspolaganje robom pod carinskim nadzorom (npr. javne elektronske licitacije, centralne evidencije, standardizovani obrasci). S obzirom na to da postojeća Uredba ne prepoznaje ove elemente, ona je postala pravno i tehnički zastarjela i više ne odgovara savremenim zahtjevima carinskog poslovanja. Usvajanjem novog Carinskog zakona 30. jula 2022. godine, javila se potreba za donošenjem nove uredbe, koja će na bliži način propisati uslove za raspolaganje sa carinskom robom, uključujući prodaju, ustupanje robe i uništenje”, naglasili su.
Donošenje predmetne uredbe, kako navode, predstavlja obavezu koja je predviđena Programom rada Vlade za 2025. godinu.
“Navedenom Uredbom se uspostavlja savremen, transparentan i jedinstven sistem raspolaganja robom koja je pod carinskim nadzorom, oduzeta, ustupljena ili postala vlasništvo države. Opšti cilj propisa je da se kroz jasno definisane procedure, standardizovane obrasce i uspostavljanje centralne evidencije omogući efikasno, odgovorno i transparentno upravljanje carinskom robom, uz istovremeno smanjenje administrativnih troškova i rizika”, poručuju.
Uredbom se, kako dodaju, uvode nove, modernizovane procedure koje omogućavaju: jedinstven način postupanja svih carinarnica, kroz standardizaciju obrazaca i koraka postupka; digitalizaciju ključnih procesa (centralna elektronska evidencija, mogućnost sprovođenja elektronskih javnih licitacija); povećanje transparentnosti i konkurentnosti u postupcima prodaje; skraćenje vremena skladištenja; preciznije definisanje kriterijuma i nadležnosti za besplatno ustupanje i uništenje robe i mogućnost neposredne prodaje u posebnim i hitnim slučajevima uz jasne uslove i kontrolne mehanizme.
“Predmetnom Uredbom upotpuniće se carinski normativni okvir na način što će se omogućiti da se nacionalna carinska pravila i postupci usaglase sa evropskim, u pogledu transparentnosti, efikasnosti i digitalne transformacije u postupcima raspolaganja robom pod carinskim nadzorom. Primjenom ovog propisa stvaraju se preduslovi za postepenu digitalizaciju postupaka i bolju fiskalnu kontrolu, kao i za izgradnju centralne baze podataka o količinama, vrstama i statusu robe, čime se obezbjeđuje racionalnije planiranje i izvještavanje Uprave carina”, ističu.
Kako su dalje kazali, utvrđen je Predlog zakona o regionalnom razvoju.
“Predlogom zakona vrši se unapređenje pozicioniranosti politike regionalnog razvoja, kao i jačanje institucionalnog okvira za njeno planiranje i implementaciju. Takođe, vrši se izmjena nosioca politike shodno novoj organizaciji Vlade, kao i jačanje uloge novoosnovanog ministarstva nadležnog za oblast regionalnog razvoja. Vrši se unapređenje Partnerskog savjeta za regionalni razvoj i jačanje uloge tog Vladinog savjetodavnog tijela, posebno na liniji potrebe jačanja saradnje lokalnih samouprava sa nacionalnim resorima. Propisuje se donošenje Programa podsticanja nedovoljno razvijenih jedinica lokalne samouprave (JLS), kao konkretne finansijske podrške”, pojasnili su.
Prema njihovim riječima, vrši se inoviranje kategorija razvrstavanja lokalnih samouprava prema stepenu razvijenosti, pri čemu je ključna izmjena povećanje stepena kategorije nedovoljno razvijenih JLS, tačnje, do sada su JLS sa stepenom do 75 odsto bile manje razvijene, a predlažemo povećanje do 85 odsto.
“Propisuje se bolje definisanje obaveza lokalnih samouprava, u kontekstu donošenja godišnjih Akcionih planova Strateškog plana razvoja, kao i Izvještaja o realizaciji istih. Utvrđuje se viši nivo značaja međuopštinske saradnje, sa ciljem podrške za što više inicijativa za međuopštinsku saradnju. Ovako uređen zakonski okvir otvara mogućnosti da se aktivnosti politike sprovode na bolji način, brže postignu rezutati i adekvatnije pomogne razvoj posebno nedovoljno razvijenih JLS”, naglasili su.
Vlada je, kako se navodi, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o ugovorima o prevozu u drumskom saobraćaju.
“Cilj donošenja predmetnog predloga zakona, jeste unapređenje prava putnika u drumskom saobraćaju, sa akcentom na osobe sa Iinvaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti. Takođe, ovim predlogom zakona se stvara sigurniji pravni okvir u slučaju pričinjene štete nastalu zbog smrti putnika, tjelesne povrede ill ošteđenja zdravlja putnika, u drumskom prevozu. Dodatno su uređene naknade štete za invalidska kolica, pomoćne i druge opreme za kretanje, obuka zaposlenih u odnosu na postupanje sa osobama sa invaliditetom, prava putnika u linijskom i povremenom prevozu, pružanje informacija u slučaju otkazivanja ili kašnjenja prevoza, odustajanje od ugovora zbog otkazivanja ili kašnjenja sa otpočinjanjem prevoza”, poručuju.
Takođe, dodali su, propisane su obaveze prevoznika usljed prekida putovanja, iznos naknade prevoznika za štetu nastalu zbog smrti putnika, tjelesne povrede ili ostećenja zdravija putnīka, odgovornost prevoznika, turističke agencije ili osobe koja upravlija autobuskom stanicom u slučaju prenošenja obaveza na druge osobe, mogućnosti putnika koji smatra da mu je povrijeđeno pravo koje ima u slučaju kašnjenja ili otkazivanja prevoza na prigovor i naknada za gubitak ili oštećenje prtljaga.
Preporučeno
“U skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, osobe sa invaliditetom ili osobe smanjene pokretljivosti, trebaju da imaju istu mogućnost kao i ostali građani, vezano za slobodu kretanja, slobodu izbora i nediskriminaciju, tj. da imaju jednako pravo i mogućnost da koriste usluge javnog autobuskog prevoza putnika. Navedeno je neophodno kako bi se stvorile pravne pretpostavke za uvođenje svih standarda kojima se obezbjeđuje puno uživanje ljudskih prava i sprečavanje ili otklanjanje diskriminacije osoba sa invaliditetom. Osobama sa invaliditetom, odnosno osobama smanjene pokretljivosti ne smije se ograničiti pravo na prevoz, osim iz razloga koji su opravdani u smislu jednostavnosti i bezbjednosti prilikom ulaska, izlaska ili prevoza, a vezano za samu konstrukciju autobusa ili autobuske stanice. Osobe sa invaliditetom, moraju imati pravo na pomoć na autobuskim stanicama. Takođe, u interesu socijalne uključenosti takva pomoć treba biti besplatna”, zaključili su.
