Video
Riječ je o tačkama dnevnog reda o kojima je trebalo da se raspravlja, a zatim i glasa prošlog petka, ali je pod pritiskom opozicije, posebno Demokratske partije socijalista, sve pomjereno za sedam dana. Iz vlasti su tada insistirali na tome da je petak posljednji rok da se zakoni usvoje kako zatvaranje poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom ne bi bilo usporeno ili čak zaustavljeno, dok je opozicija ukazivala da im 12 amandmana koje je predložila Vlada nije stiglo na vrijeme, kao i na činjenicu da su izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima u međuvremenu „popravljane“.
Vlada je na sjednici prošlog četvrtka utvrdila po 12 amandmana na pomenute zakone o UP i o ANB, prvenstveno zbog njihovog usklađivanja sa evropskom Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Kako je istaknuto, izmjene su definisane nakon konsultacija sa direktoratima Evropske komisije. Uz to, predviđeno je i da se oba zakona ponovo usklade kada bude donesen novi zakon o zaštiti podataka o ličnosti, i to u roku od šest mjeseci.
Ranije verzije ovih akata izazvale su brojne kritike i političkih subjekata i nevladinog sektora zbog pokušaja uvođenja „vetinga“ bez dovoljno jasnih procesnih garancija. Najviše upozorenja stiglo je na veliku mogućnost političkog uticaja i prekomjernu obradu osjetljivih podataka o ličnosti.
Zakon o ANB-u, prvi nakon gotovo 20 godina, trebalo bi da bude dopunjen amandmanima vezanim za široka ovlašćenja i Agencije i njenog direktora. Konkretno, riječ je o dijelu koji je direktoru davao značajnu autonomiju u organizaciji, evidencijama i nadzoru, za što bi trebalo da budu uvedena preciznija pravila i dodatne garancije. Agencija i dalje može pozivati građane na razgovor, ali uz isticanje da nijesu dužni da daju podatke.
Odredbe koje se tiču ličnih podataka izmijenjene su na način da je uvedena garancija prezumpcije nevinosti za službenike koji pristanu na poligraf, te zabranu korišćenja tih rezultata u krivičnom postupku. Takođe, predviđeno je da građanin, kada prestanu razlozi nacionalne bezbjednosti, može zatražiti informaciju da li su o njemu prikupljani podaci i ostvariti pravo na uvid.
KOREKCIJE
Kada je riječ o Zakonu o UP, jedna od ključnih izmjena odnosi se na brisanje člana 3 koji se odnosio na način pribavljanja i objavljivanja podataka radi identifikacije osumnjičenih, i to „u konsultaciji sa Evropskom komisijom (EK) i Generalnim direktoratom za pravosuđe (DG JUST)“.
Novim rješenjem propisuje se da se poligrafsko testiranje može sprovesti „isključivo uz prethodnu pisanu saglasnost policijskog službenika“, uz obavezu da prije testiranja bude upoznat sa svrhom, pravnim osnovom i svojim pravima, uključujući „pravo da odbije poligrafsko testiranje bez pravnih posljedica“. Izuzeci su bezbjednosni rizici vezani s tajnim podacima, te poslovima krupnog ili organizovanog kriminala.
Kako je naglašeno, „odbijanje poligrafskog testiranja više ne predstavlja težu povredu službene dužnosti“, a rezultati „ne mogu biti isključivi osnov za donošenje odluke o radnopravnom statusu“, niti „predstavljati dokaz u krivičnim postupcima“, uz garantovanje pretpostavke nevinosti. Navedena je i obaveza dostavljanja izvještaja unutrašnje kontrole nadležnim tijelima radi transparentnosti. Iz Vlade su istakli da je cilj izmjena „poštovanje Ustavom zagarantovanih prava i sloboda“ i GDPR.
Najopsežnije promjene odnose se na bezbjednosne smetnje za dalji rad. Provjeru vrši komisija koju obrazuje ministar, uz mišljenje ANB koje će – umjesto za 60 – biti dato u roku od 90 dana. Ako izostane, odlučuje se na osnovu raspoloživih evidencija. Službenik će biti obaviješten o postojanju bezbjednosne smetnje, ali bez obaveze saopštavanja razloga. U pojedinim slučajevima slijedi trajni gubitak zvanja i ovlašćenja, te oduzimanje legitimacije i oružja, dok u drugim prestaje radni odnos po sili zakona. Prestanak radnog odnosa može nastupiti i zbog lažnih podataka pri zapošljavanju, presudama za korupciju i disciplinskih mjera. Za službenike je predviđeno pravo žalbe, ali ona ne odlaže izvršenje rješenja. Postupak se, kako je navedeno, sprovodi „u skladu sa zakonom i poštovanjem prava policijskih službenika“, na osnovu „relevantnih i povjerljivih informacija“.
AMANDMANI SD-a
Uz ove, na dnevnom redu sjednice našla su se i četiri amandmana koje su predložili poslanici Socijaldemokrata Boris Mugoša, Nikola Zirojević i Branislav Nenezić.
Kada je riječ o poligrafskom testiranju, za razliku od rješenja koje dostavila Vlada, poslanici opozicije traže pravo da službenik može odbiti testiranje bez pravnih posljedica, osim u slučajevima bezbjednosnog rizika. S obzirom na pretpostavku nevinosti, poligraf „ne može biti ni samostalni, ni kumulativni razlog“ za rješavanje radnog statusa jer nije prepoznat kao dokaz u Zakonu o krivičnom postupku (ZKP).
Najveće razlike su vezane za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji. Za razliku od izvršne vlasti, SD predlaže da se u slučaju kada ANB ne dostavi mišljenje u roku od 90 dana, smatra da bezbjednosna smetnja ne postoji. U obrazloženju navode da Vladin prijedlog „zaobilazi mišljenje ANB-a“ i ostavlja „neograničenu moć“ komisiji MUP-a, čime se ukida korektivni faktor.
SD traži da službenik bude obaviješten o razlozima postajanja bezbjednosnih smetnji, ističući da je to minimum prava na pravično suđenje i uvid u spise.
Preporučeno
Takođe, predlaže i da žalba na rješenje o prestanku radnog odnosa odlaže izvršenje, jer je riječ o „najtežoj mogućoj sankciji“, a da službenik mora imati punu pravnu zaštitu prije gubitka posla.
