Njegov govor prenosimo integralno.

Poštovani predstavnici medija,

Dame i gospodo,

Poštovani građani Cetinja i Crne Gore,

Danas je redovna pres konferencija, kakve sam organizovao u ovim danima svake godine od stupanja na predsjedničku dužnost 2018. i posljednja u nizu, s obzirom da će Crna Gora od sjutra imati novog predsjednika, nakon izbora održanih početkom aprila.

Nemam namjeru da eksplicitnije sumiram i afirmišem rezultate ostvarene tokom trajanja vlasti koju sam personifikovao u dužem prethodnom periodu čiji istorijski značaj niko realan ne može osporiti. Imao sam za to prilike i tokom nedavno održane predizborne kampanje. Očuvan mir i učvršćen multietnički sklad 90-tih dok je bjesnio ratni vihor u okruženju, Crna Gora pošteđena razaranja i pogibija tokom NATO kampanje na SRJ, mirnim putem   obnovljena i međunarodno priznata država prije 17 godina prepoznata kao važan faktor stabilnosti u regionu, članica NATO od prije 6 godina, u predvorju EU, najrazvijenija ekonomija na Zapadnom Balkanu… O tome svjedoče između ostalog i realizovani veoma vrijedni projekti kao što su tunel Sozina, put Risan-Žabljak, Regionalni vodovod za crnogorsko primorje, prva dionica autoputa Bar-Boljari, turistički rizorti Porto Montenegro, Luštica, Porto Novi, vjetroparkovi na Krnovu i na Možuri… Uz konstantnu nepokolebljivu privrženost antifašizmu – sve to je državna legitimacija savremene Crne Gore.

Ovo je bilo moguće postići zahvaljujući činjenici da je Crna Gora pokazala spremnost i sposobnost za promjene koje svjedoče o dinamici emancipacije našeg društva. Podsjetiću samo na najmarkantnije.

U vrijeme jugoslovenske ratne drame naše društvo je prevrednovalo  neke istorijske stereotipe. Prvi put u istoriji potisnut je kult herojske pogibije i između rata i mira izabran mir i stabilnost. Život je dobio na vrijednosti, građani su  pokazali viši nivo tolerancije prema različitostima, time i sklonost multietničkoj demokratiji kao filozofiji života civilizovanog svijeta.

Referendum o nezavisnosti nije bio samo čin obnove istorijski neopravdano i nasilno uskraćene nam državnosti. Niti samo demokratska svetkovina, dotad nepoznata balkanskom državotvornom iskustvu. Referendum je bio i izraz naraslog  samopouzdanja građana, i vjere u sopstvene sposobnosti da se preuzme odgovornost za svoju budućnost.

Nakon toga napravljen je istorijski zaokret ka evropskom kulturnom krugu i  sistemu vrijednosti savremene Evrope. Tek to nije bio jednostavan poduhvat u Crnoj Gori, istorijski postojano zagledanoj u suprotnom smjeru. Naravno, sve ovo nije posao koji se završava u mandatu jedne, niti može biti završen u mandatu bilo koje vlasti. U pitanju su dugoročni procesi u kojima se prelamaju brojna politička, ekonomska, kulturna, socijalna i druga pitanja, pod uticajem regionalnih, evropskih i globalnih kretanja. Naša zemlja je još uvijek u ranoj fazi procesa emancipacije opterećena teškim bremenom ekonomske zaostalosti, kao i posledicama diskontinuiteta državnog trajanja, uključujući i kontraverzan odnos dijela građana prema državi, logično i nedovršenošću institucija koje nijesu ni postojale do sticanja nezavisnosti. Sve to je valjalo graditi i unapređivati,   ne bilo kako, nego po evropskim standardima. A to su dugoročni procesi koji u finalu kao najzahtjevniji cilj imaju promjenu mentaliteta inferiornosti, predodređenosti  za siromaštvo, stradanja  i zavisnost od drugih. Očekivanja da će drugi riješiti naše probleme. Ta misija se ne završava za 14 godina koje smo  imali na raspolaganju od 2006. do 2020. Ali mogu se napraviti značajni iskoraci. Oni su i napravljeni. I to niko ne može da potcjenjuje.

Snaga ovih dostignuća, a time i naše vizije, došla je do izražaja i nakon promjene vlasti na parlamentarnim izborima prije nepune 3 godine, kao i nakon nedavnih predsjedničkih izbora. U duhu razvijenog evropskog društva pokazali smo svoj demokratski kapacitet, i time dodatno uzdigli Crnu Goru kao modernu evropsku državu. Površne primjedbe koje su često dolazile sa raznih zapadnih adresa o nesmjenjivosti vlasti u našoj zemlji time su izgubile vjerodostojnost. Nadam se i da su u međuvremenu neki od naših partnera razumjeli da svaka politička promjena ne znači obavezno i  promjenu nabolje. Jer na Balkanu  još uvijek traje bespoštedni politički rat između multietničke demokratije i nacionalizama. Između evropskih vrijednosti i nasilne promjene granica, osvajanja teritorija i zbrinjavanja svog naroda u okviru svoje države. Ne znam da li su svi, ali imam utisak da je većina evropskih partnera shvatila da su u Crnoj Gori dobili ono što nijesu željeli. Zato ne želim da prećutim da su naglašeno potencirana očekivanja,  kao i  konkretne aktivnosti pojedinih zapadnih partnera da se vlast ovdje pošto-poto promijeni, bez obzira na to šta je im je bila pobuda,  objektivno išli na ruku onima iz bližeg i daljeg inostranstva koji su sve radili i rade na podrivanju i destabilizovanju Crne Gore zbog njenog strateškog evropskog i evroatlantskog usmjerenja. Što je doprinijelo i pojačanom kolebanju u ostatku regiona u odnosu na evropske i evroatlantske integracije kao strateški put razvoja.  

Crna Gora je nakon ovih promjena ušla u novu epohu političkog života. Na prošlogodišnjem presu sam ovdje pred vama govorio zašto je smijenjena Krivokapićeva Vlada koja je iz temelja destabilizovala državu i društvo, devastirala vrijedna dostignuća ekonomskog i institucionalnog razvoja i dovela u pitanje dostižnost našeg evropskog cilja. Takođe, i o razlozima podrške Abazovićevoj manjinskoj Vladi, kao tada jedino realno mogućem, oročenom odgovoru na nepočinstva prethodne. Podržali smo je s ciljem da se deblokira pregovarački proces sa EU, da se sanira  narušeno povjerenje investitora i biznis zajednice u crnogorski poslovni ambijent i da se zajedno radi na pripremi izbora u skladu s preporukama OEBS/ODIHR. Nažalost, ništa od toga nije urađeno. Suprotno. Propuštena je iznenadno iskrsla šansa usljed rata u Ukrajini da se ubrza evropski put Crne Gore. Zbog toga je vrlo brzo u Parlamentu smijenjena i ta druga Vlada, koja dva puta duže traje u tehničkom, nego u političkom mandatu. U međuvremenu je raspušten i Parlament, koji će ostati upamćen po svom  neustavnom djelovanju,  kao i po najambivalentnijoj i najnestabilnijoj većini od uvođenja parlamentarizma. I koji se redovno opoziciono odnosio prema vladama koje je birao, osim kad je u pitanju bila politika revanšizma prema prethodnoj vlasti. Uostalom kao i smijenjena još trajuća Vlada, koja će po neznanju, neradu, improvizaciji i štetnim odlukama po nacionalne i bezbjednosne interese Crne Gore biti upamćena kao najgora u istoriji političkog života u Crnoj Gori. ”Oslobodilačkom politikom” nove administracije, što je karakteristično i za Parlament i za obje vlade, zbog neodgovornog i nekompetentnog vođenja državne politike došlo je do urušavanja sistema obrazovanja, zdravstva, bezbjednosti, ekonomije, javnih finansija, svih sfera društva, do potpunog zaustavljanja pregovaračkog procesa sa EU a doveden je i  u pitanje i kredibilnosti Crne Gore kao NATO partnera. Brutalno gaženje  Ustava i pravnog sistema zemlje od strane Parlamenta i Vlade, kao najupečatljiviji izraz neposvećenosti nacionalnim interesima Crne Gore sumorni je epilog neodgovorne državne politike koja se samoreklamerski najavljivala kao garant vladivine prava i uvođenja reda u državi. Postala je uobičajena praksa da Ustav i zakoni ne važe ako to odluči parlamentarna većina, da se zakonima može  mijenjati Ustav, ukoliko je to u  partijsko-političkom interesu aktuelne parlamentarne većine. To se ne pamti ne samo u Crnoj Gori, nego ni u jednoj normalnoj državi. Mukotrpno građeni ugled naše zemlje na međunarodnoj sceni nakon referenduma nažalost ozbiljno je uzdrman.

Imajući u vidu unutrašnju situaciju, kao i složeni regionalni, evropski i globalni kontekst, očekivani brojni izazovi u prvi plan dovode pitanje kvalitetnog upravljanja političkim procesima. Crnoj Gori je danas nasušno potrebna stabilna, kompetentna, patriotska  Vlada koja će odgovorno i pametno upravljati zemljom,  koja će se vratiti reformama, izgradnji institucija, vladavini prava i razvoju, koja će beskompromisno graditi i afirmisati građansku državu i  multietničku demokratiju i ostvariti članstvo u EU.

Margaret Tačer je govorila: „Možda ćete morati voditi bitku više puta da biste je dobili“. Vanredni parlamentarni izbori 11. juna su za sve političke subjekte i za sve građane Crne Gore ta prva velika šansa i velika nada. Jer, Crna Gora je ponovo na strateškoj raskrsnici sa koje je moguće i naprijed u Evropu, i natrag u pogubni balkanski nacionalizam. Ponovo su na ozbiljnoj probi mir i stabilnost, multietnički sklad, građanski model države i evropski sistem vrijednosti. Funkcionalne institucije osnovni su uslov dinamičnog ekonomskog razvoja i daljeg ukupnog društvenog napretka, za šta je jedina garancija stabilna proevropska vlada posvećena državnim i nacionalnim interesima.

Novo iskustvo u političkom životu Crne Gore tokom posljednje nepune 3 godine ipak potvrdilo je  vitalnost i snagu naših dostignuća i ispravnost strateškog kursa državne politike Crne Gore usmjerene na usvajanje evropskog sistema vrijednosti. Uprkos neznanju, neradu, pa i lošoj namjeri i pojedinaca i u tu svrhu zloupotrebljenih institucija Crna Gora je ostala posvećena evropskoj perspektivi, obavezama koje proističu iz članstva u NATO, kao i osnovnim prioritetima spoljne politike, pokazujući vitalnost i spremnost društva da odlučno brani građanski koncept multietničke demokratije. Vjerujemo da će  Vlada izabrana nakon skorih parlamentarnih izbora preuzeti odgovornost i djelovati na ovim postulatima i stvoriti uslove za odvijanje normalnog političkog života u zemlji. Može se i za Crnu Goru reći ono što je Vaclav Havel kazao 90-tih da bez snova o boljoj Evropi nikada nećemo ni izgraditi bolju Evropu. Ja vjerujem i u bolju Crnu Goru i u bolju Evropu.  

Nema vječne vlasti, samo je Crna Gora vječna.

Hvala vam na dugogodišnjoj uspješnoj saradnji. Koristim priliku da svim građanima Crne Gore Cetinja i čestitam 21. maj – Dan nezavisnosti. 

PITANJA NOVINARA

“Očekivanje od izbora je da će dati jasan pregled rejtinga partija”

“Očekivanje od izbora je da će dati jasan pregled rejtinga partija i politika koje se vode na političkoj sceni, da će partije koje su dokazano proevropske i one koje to najavljuju imati većinu”, istakao je odgovarajući na pitanje novinara.

Iskušenje će biti poslije izbora, ističe, i zavisiće od hrabrosti lidera da naprave koalicije koje će voditi reformsku proevropsku politiku.

“DPS može biti partner, imamo i druge partije koje i svojim imenom koje mogu imati dobar rezltat, eto prilike za proevropsku vladu”, navodi.

“Ja sam ubijeđeni pripadnik proevropske politike, nema nikakve dileme nastaviću da podržavam tu politiku i partiju kojoj sam do nedavno bio na čelu”, istakao je odgovarajući na pitanje o budućem učešću u politici.

Pitao je od čega bi mogao da se povuče.

“Od nečega čemu sam posvetio život? Ne imaće ta politika moju podršku i sada i kasnije. Sve što bude trebalo toj politici i toj partiji u ovoj i budućoj kampanji od mene imaće.”, kazao je.

On je kazao da je sve što je urađeno u zemlji na planu evropskog razvoja uradila prethodna vlast. Govoreći zašto do sada nijesmo postali dio EU kaže da taj proces koji podrazumijeva susretno djelovanje.

“Danas kada ih iz EU kažu da su na Balkanu posustalereforme to je tačno ali fali drugi dio rečenice, da su stale i zbog izostanka dovoljne pomoći od atrane EU i NATO-a. Tj nedostatak je izložio i Balkan za maligne uticaje trećih zemalja. NATO i EU su morale jasno reći za Zapadni Balkan – ovo je zona naše odgovornosti”, istakao je predsjednik.

Kako je dodao, nada se da je ukrajinska tragedija dugoročno probudila one koji su odgovorni za bezbjednost Evrope.

“Koristiću status bivšeg predsjednika”

“Ništa ne bih promijenio na onim najvažnijim stvarima koje sam uradio u ovih 30 godina”, kazao je Đukanović.

Kazao je da završava aktivan mandat, te da će koristiti zakonsku mogućnost da koristi status bivšeg predsjednika.

“Takav izbor pravim zbog namjre da budem posvećen sređivanju svoje arhive, da budem posvećen sistematizaciji dugog političkog vijeka. Dobro je da čuvamo i te pisane tragove da iz generacije u generaciju ne prolazimo ista iskustva. Tako da mislim da se bavim tim poslom, tako da mi odgovara da koristim status ranijeg predsjednika”, naveo je Đukanović dodajući da ne zna još hoće li se baviti još nekim poslom.

Smatra da će ozbiljno iskušenje uslijediti poslije 11. juna

“Imate partije koje kažu da su posvećene evropskoj politici, eto prilike.”

“Nemam sumnje da će istorija to pravilno vrednovati”, kazao je na pitanje da li će ga istorija pamtiti kao autokratu ili reformatora.

Na pitanja o dijalogu sa nekadašnjim DF-om kaže da vjeruje da će dijalog sa svim političkim subjektima na političkoj sceni biti nastavljen.

“Ja neću upravljati politikom DPS-a ali bilo bi korektno nastaviti taj dijalog. Treba razgovarati sa DF-om a savezništva graditi sa onima koji na djelima, a ne riječima, pokažu proevropske vrijednosti”, naveo je.

Kaže i da nema trenutno funkciju u DPS-u a da li će biti nekog reaktiviranja “otom-potom”. 

“Sada želim malo da odmorim od političkih funkcija”, kazao je.

Kazao je da nije tačno da ima bilo kakve planove da se preseli u Ujedinjene arapske emirate.

Na kraju je zahvalio novinarima ali i građanima Crne Gore.

Na linku ispod pratite uživo: