Ona je kazala da je posrijedi falsifikovanje istorije i pozvala ministarku prosvjete da reaguje.
“Istorija nije ni kupus ni repa da se nad njom vrši povuci potegni”, kazala je Vuković Kuč.Poslanica Vuković Kuč kazala je da je način na koji taj profesor predaje istoruju “javna bruka i skandal”.
“Tamo profesori, umjesto da se bave pedagoškim radom, ispravljaju po njihiovom mišljenu istorijske nepravde, falsifikuju istoriju i pozivam ministarku Anđela Jakšić Stojanović da hitno reaguje”, kazala je ona.
Podsjetimo, profesor Mihailović, aktivista i član DNP-a (partija Milana Kneževića), rekao je maturantima da je referendum održan 21. maja 2006. kojim je Crna Gora izglasala povratak suvereniteta, ništa drugo do izborna krađa.
Takođe, govoreći o jednoj od najvećih bitaka u Prvom svjetskom ratu na tlu Crne Gore, profesor je izjavio i putem prezentacija obnarodovao da je na Mojkovcu poginulo oko 3 000 crnogorskih vojnika, ali da je NAJVAŽNIJA stvar da su uspjeli da obezbijede odstupnicu srpskoj vejsci, te da sama bitka nije značajnije uticala na Crnu Goru.
Skupština Crne Gore danas bi trebalo da raspravlja o Predlogu zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu. Kako je iz Vlade ranije saopšteno projektovani budžet je 3,4 milijarde eura, planirano je povećanje minimalnih penzija na nivo minimalne plate od 1.januara i nastavak gradnje druge dionice autoputa .
Iz Vlade su poručili da je Crne Gore Budžet fiskalno odgovoran i održiv, a da će se svi tekući rashodi pokrivati tekućim priodima, a zaduženje će se koristiti samo samo za stare dugove i kapitalni budžet .
Vlada je projektovala zaduženje od 650 miliona eura, od čega će 110 miliona pozamiti na domaćem tržištu po kampatnoj stopi od 6,5 posto.
Najavljeno je da će od 1.januara minimalna penzija za 74.000 penzionera biti izjednačena sa minimalnom platom od 450 eura.
Poslanica PES-a Jelena Nedović je naglasila da je prošle godine Javni servis dobio određeni novac koji nijesu potrošili pa je to bio input Vladi da predloži ovakvo rješenje.
“Ovaj predlog Zakona neće finansijski ugroziti RTCG”, ocijenila je ona.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović tvrdi da se ne radi o smanjivanju već o zagarantovanom iznosu.
“Saglasna sam u vezi važnosti Javnog servisa. Podržavam da moramo da imamo stabilan i snažan Javni servis. Važno je da njegujemo medijski pluralizam. Imamo 180 medija. Moramo da imamo principe tehničkog izvještavanja”, poručila je Vujović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč je istakla da neće podržati prijedlog.
“Medije ne treba podsticati samo finansijski. Bez spostvenih primanja ne može se živjeti i stvarati. Vlast je bila dužna da ispuni sva obećanja, a to je da javnom emiteru pripadne 0,3 odsto. Desilo se da će finansijska sredstva biti umanjena. Mislim da je to skandalozno, jer svako smanjene fiansija u oblasti medija znači politizaciju. A današni nosioci vlasti govorili da je njihov glavni zadatak da oslobode zarobljeni javni servis”, kazala je.
Dodaje da je ovo važno jer je Javni servis jedini crnogorski mediji u Crnoj Gori.
“Imamo medije koji su kupljeni od susjedne države. To su mediji pod direktnim uticajem Rusije. Javni servis mora da bude odgovor svem tom zlu. Da tragedija bude veća, ova vlast je birala rektora koji je jedan od kretora Infors poratala koji se bavi šovinizmom. Mi moramo Javni servis podržati finansijski. Nijesu svi pod diktatom politike, mnogi zbog svoje slobodne misli plaćaju ceh. Trebalo je dobro promisliti. Ovo je prvi zakon koji pokazuje svu nevješnost plana budžeta koji je PES lansirao. Imamo ozbiljan zadatak u Parlementu”, istakla je Vuković-Kuč.
Prema njenim riječima, obavezno je da obezbijedimo slobodu medija i njihovu finansijsku nezavisnost.
Anđela Vojinović iz Demokrata kaže da je javni servis konačno prestao da bude džuboks.
“Ne povratilo se mračno vrijeme medijske neslobode. Javni servis mora biti medij svih građana. Mora učiniti sve da opravdava povjerenje građana. Apelujem na Vladu da se sa posebnom pažnjom odnosi prema RTCG, posebno u pogledu finanisjke stabilnosti”, smatra Vojinović.
Preporučeno
Iz SD-a Boris Mugoša kaže da se ovdje radi o kvalitetu zakonskog rješenja.