Ključna tema sastanka bio je prijedlog prvog izvještaja novog stalnog posmatrača za Crnu Goru Marjana Šareca, koji će biti korišćen za rezoluciju EP o našoj zemlji koja bi trebalo da bude usvojena sredinom godine.
Vajs je podsjetio na deklarativnu podršku svih partija pristupanju naše zemlje EU, ali i istakao da se „primjećuje različita motivisanost političkih partija za taj proces“.– Nažalost, vidjeli smo i kratkotrajni bojkot parlamenta, koji, srećom, sada već posustaje. Moramo reći da su to strategije i postupci koje treba ostaviti za sobom. Istovremeno, vladajuća većina mora poštovati parlamentarne procedure. Transparentnost pri donošenju odluka, naročito onih vezanih za sudstvo, od izuzetnog je značaja za cijeli sistem. Treba pomenuti i da je bilo određenog napretka u vladavini prava, vidjeli smo pokretanje slučajeva korupcije na visokom nivou, ali je važno i da ti slučajevi dobiju sudski epilog – ukazao je Vajs.
Uz napomenu da je reforma izbornog sistema na način da lokalni izbori budu u istom danu jedan od preduslova za dobijanje novca koji nam je EU namijenila kroz Plan rasta, Vajs je naglasio da je sve definisano strogim vremenskim okvirom.
– Ako se rok koji smo zajedno ustanovili pomjeri za godinu, onda zemlja može izgubiti određena sredstva koja su joj bila namijenjena. Zbog toga je od izuzetnog značaja da stignemo do implementacije pomenutog zakonodavnog okvira, da imamo uvid u način sprovođenja ovih zakona. Uz to, treba održavati dobre odnose sa susjedima, konkretno sa Hrvatskom – pojasnio je Vajs.
Izvjestilac iz sjenke Rajnhold Lopatka smatra da je plan Crne Gore o zatvaranju svih poglavlja do 2026. godine ambiciozan i da „političke elite moraju da održe fokus na vladavini prava“.
– EK je izrazila zabrinutost zbog načina penzionisanja sudije Ustavnog suda u decembru 2024. godine. Ohrabrujuće je što smo dobili povratnu informaciju iz Crne Gore da politički akteri pristaju na medijaciju Venecijanske komisije, te da se aktivno radi na nalaženju rješenja. Smatram da će ovi napori približiti zemlju evropskim vrijednostima i najvišim standardima poštovanja vladavine prava. U ovim dinamičnim geopolitičkim vremenima, ne smijemo izgubiti fokus na regionu Zapadnog Balkana, jer je to veoma važno za budućnost cijele EU – izjavio je Lopatka.
Nekadašnji izvještač za našu zemlju, a danas za Srbiju Tonino Picula naveo je da prepoznaju snažnu posvećenost Crne Gore EU integracijama, ali i naglasio da brzi napredak zahtijeva puno poštovanje Ustava i ustavnih principa.
– Naglašavamo da je konstruktivni dijalog svih političkih aktera ključan za pridruživanje EU, da je potrebna sveobuhvatna reforma i snažna posvećenost evropskim vrijednostima – kazao je on.
Picula je izrazio zabrinutost zbog nedavnog penzionisanja sudije Ustavnog suda i podržao uključivanje Venecijanske komisije u rješavanje tog problema. Kazao je i da se nada da će na taj način biti riješen zahtjev opozicije o njihovom povratku u parlament uz moratorijum na pitanja koja dijele društvo i odgađaju EU integracije.
– Partije se javno zalažu za EU integracije, ali političko jedinstvo u tome ostaje izazov. Urgiramo da svi akteri zajedno rade na ostvarivanju krajnjeg cilja. Pohvaljujemo inicijative koje imaju za cilj da obezbijede političku saradnju i jedinstvo između vladajućih partija i opozicije. To je značajan korak koji može riješiti političke podjele i promovisati državno zajedništvo i posvećenost zatvaranju svih poglavlja do 2026. godine. Međutim, žalimo zbog podrške dijela vladajućih stranaka Miloradu Dodiku nakon sudske odluke donešene prošle sedmice, što se može smatrati miješanjem u unutrašnje stvari druge države – rekao je Picula.
Da je u približavanju EU potrebna modernizacija ekonomije, transparentnije predstavljanje javnog duga i veći ekonomski balans na duži rok, poručio je Jaroslav Boh i naglasio važnost nastavka borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
– To predstavlja prijetnju po stabilnost cijelog regiona. Ne možemo nagrađivati samo političke poteze – istakao je on.
Vršiteljka dužnosti direktorke Direktorata za Crnu Goru i BiH Hanke Vajt izrazila je zabrinutost zbog dodavanja dvije države na listu bezviznih režima, jer to nije u skladu sa poglavljem 24, odnosno vanjskom politikom EU.
Članovi EP imaju mogućnost da do 17. marta dostave amandmane na predloženu rezoluciju, o kojima će se onda glasati, takođe na AFET-u 12. ili 13. maja.
Plenum EP će svoj stav o finalnoj verziji dokumenta dati na sesiji u Strazburu, planiranoj za jun.
Štir i Zovko kritikovali Mandića i srpski nacionalizam
Europoslanici Hrvatske demokratske zajednice Davor Ivo Štir i Željana Zovko otvoreno su kritikovali odnos evropskih institucija, uključujući EP, prema kandidatima za članstvo u EU sa Zapadnog Balkana.
– Moramo jasno reći ono što nije u redu, a to je da je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić bio na Svesrpskom saboru u Beogradu, gdje se podržava platforma ovakvog političkog uticaja i potkopavaju nezavisnost Kosova, BiH i Crne Gore. Nije u redu ni to što podržava Milorada Dodika i njegovu secesionističku politiku – rekao je Štir.
Zovko je bila još radikalnija, navodeći da „više nije zagovornik ulaska u EU prema zaslugama“.
Preporučeno
– Crna Gora ima iste probleme kao i druge države na Zapadnom Balkanu, a to je srpski nacionalizam, nepoštovanje prava manjina, odštete iz posljednjeg rata i vraćanje onoga što pripada Hrvatskoj. Dok se to ne promijeni, nema ulaska u EU – poručila je ona.
Video