No, neslužbeno se u kuloarima već mogu čuti prve reakcije onih aktera koji pomnije prate situaciju na zapadnom Balkanu, a ta neslužbena razmišljanja sežu od upozorenja da bi neka snažno prosrpska i proruska vlada u Podgorici narušila stabilnost u regiji, do uvjerenja da je normalno da se, nakon 30-ak godina, dogodi smjena vlasti i da ne treba očekivati da će neka nova vlada mijenjati proevropsku orijentaciju Crne Gore.
Marginalizovati desnu struju
Službeno, na pitanje o rezultatima izbora u Crnoj Gori, portparol Evropske komisije Peter Stano juče je samo poručio da se EU neće oglašavati prije no što OSCE-ova Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava objavi svoj preliminarni nalaz o tim izborima. – To je uobičajena praksa i izjavu o parlamentarnim izborima u Crnoj Gori objavićemo nakon tog nalaza. Crna Gora je važna, partnerska država u procesu pristupanja. Pomno pratimo događaje – rekao je Stano.
Po diplomatskim kuloarima u Briselu čuli smo komentar da bi eventualna promjena smjera u crnogorskoj vlasti, od jednog evropskog i transatlantskog smjera prema proruskom i prosrpskom smjeru, bio “ozbiljan problem” i da Jadran u tom slučaju više ne bi nužno bio percipiran kao “more mira” nego nešto drugo.
Taj izraz “more mira” spominjao se kao opis činjenice da je Crna Gora bila posljednja jadranska zemlja koja je ušla u NATO, i to nakon neuspjelog pokušaja državnog udara u kojemu su sudjelovali i ruski agenti. No, to su samo neslužbene, prve reakcije o nečemu što se u Brriselu komentiriše uslovno, jer od istih smo ljudi čuli i ocjenu da nisu sigurni da predsjednik Milo Đukanović neće uspjeti u poslijeizbornom sklapanju vladajuće većine složiti neku vladu u kojoj će biti i njegova stranka DPS.
Tek treba vidjeti kako će se odvijati formiranje vladajuće većine. – Ne mislim da se može nakon ovakvih rezultata reći da je ovo kraj evropske perspektive Crne Gore. To bi bila promašena ocjena – kaže Tena Prelec, naučna saradnica na sveučilištu Oxford specijalizirana za međunarodne odnose.
No, Evropa će vjerojatno pomno pratiti hoće li opozicione stranke, koje kreću u formiranje vlasti, uspjeti marginalizovati nacionalističku, desničarsku struju koja nedvojbeno postoji u tim redovima i hoće li pokazati inkluzivnost.
Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula (SDP) kaže kako bi bilo lakše davati prognoze i analize da je Crna Gora bar jednom imala tranziciju vlasti nakon nekih izbora, ali nije.
– To se jednom moralo dogoditi. Sada je pitanje kako će ta nova vlada izgledati, hoće li doista biti vlada eksperata, hoće li se održati, kako će izgledati kohabitacija te vlade s Đukanovićem, koji ostaje predsjednik. Iz izjašnjavanja pobjednika u izbornoj noći dalo se naslutiti da neće dopustiti neki veliki avanturizam u mijenjanju smjera Crne Gore. O njima samima, naravno, zavisi koliko će se uspjeti osloboditi te neke sumnje da dolaze na vlast sponzorisani političkim silama izvan same Crne Gore. Saveznici Crne Gore, kako NATO, tako i EU, tek će na temelju ponašanja nove parlamentarne većine i vlade procjenjivati kako se odnositi prema novoj Podgorici – kaže Picula.
Gnjev prema korupciji
Picula, međutim, ne vjeruje da je izborne pobjednike motivisala želja da mijenjaju međunarodni položaj i smjer države.
– Motivisala ih je želja da smijene vlast koja nije smijenjena 30 godina – kaže Picula.
S time se slaže i stručnjakinja s Oxforda Tena Prelec, koja smatra da se ovakav rezultat izbora u Crnoj Gori ne treba promatrati kroz etničku prizmu, kao da su se izjašnjavali Srbi protiv Crnogoraca.
Preporučeno
– Ne može se podcjenjivati gnjev koji postoji prema vlasti, posebno prema korupciji – smatra Prelec.
Video