Vlada: 200 hiljada eura za komercijalne TV stanice, usvojen Izvještaj o realizaciji Strategije o migracijama

U postupku verifikacije Zapisnika sa 64. sjednice zaključeno je da je Vlada donijela Odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za praćenje uvođenja i primjene međunarodnih mjera povodom krize u Ukrajini.

Kako je saopšteno iz Vlade, odlukom se propisuje da je zadatak Koordinacionog tijela da prati uvođenje i primjenu međunarodnih mjera od strane Savjeta Evropske unije i drugih međunarodnih organizacija čiji je Crna Gora član ili čijim se izjavama pridružuje, u skladu sa vanjskopolitičkim prioritetima povodom ratnih dešavanja u Ukrajini.

“Kako bi se Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, u potpunosti uskladila sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom i pridružila odlukama Savjeta EU, Vlada je donijela:

Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukom Savjeta Evropske unije 2022/266/ZVBP od 23. februara 2022. kao odgovor na priznavanje područja ukrajinskih regija Donjecka i Luganjska koje nijesu pod kontrolom Vlade Ukrajine i na naredbu ruskim snagama da stupe na ta područja.

Odluku o izmjenama i dopuni Odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine;

Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizuje situacija u Ukrajini”.

U diskusiji je, kako se navodi, naglašeno da Savjet EU periodično vrši reviziju odluka koje se odnose na uvođenje restriktivnih mjera, posebno u dijelu vremenskog roka njihove primjene, kao i lica i entiteta koji su njima obuhvaćeni, pa je donošenje ovih  propisa neophodno kako bi se Crna Gora pridružila mjerama Savjeta EU i inkorporirala ih u nacionalni pravni sistem.

“Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju. Predloženim izmjenama se jasnije definišu prava, obaveze i odgovornosti pravnih i fizičkih lica koja proizvode i iznose na tržište maslinovo ulje, postiže se efikasniji rad poljoprivredne inspekcije i sprovođenje kaznenih odredbi koje se odnose na stavljanje maslinovog ulja na tržište, kao i kaznene odredbe koje se odnose na nedozvoljeno krčenje maslinjaka i izgradnju u njima”, navodi se u saopštenju.

Ocijenjeno je da će se primjenom strožijih kaznenih odredbi i kontrolama proizvoda obezbijediti da na tržišu bude prisutno samo maslinovo ulje koje je prije stavljanja u promet ocijenjeno u skladu sa standardima, a potrošači će imati vjerodostojnu informaciju o tome kakav proizvod kupuju.

Donijet je Djelimični kadrovski plan organa državne uprave i službi Vlade Crne Gore za 2022. 

Vlada je usvojila Šesnaesti polugodišnji izvještaj o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju, za period jul-decembar 2021, kao i Trideset drugi kvartalni izvještaj o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju za period oktobar-decembar 2021.

Donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad člana radnog tijela ili drugog oblika rada, kako bi se omogućio osnov za finansiranje sva tri nivoa koordinacije pregovora, shodno propisanom modelu.

“Imajući u vidu da je Vlada članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji odredila kao najvažniji vanjskopolitički cilj, te da je pitanje dodatnog stimulansa putem finansijske nadoknade za učesnike i nosioce procesa pregovora od posebnog značaja za dinamiku ostvarivanja tog cilja, a uvažavajući obim i zahtjevnost njihovih obaveza, kao i važnost uključenosti predstavnika civilnog sektora sa ekspertskog nivoa, izmjenama je propisano da se pravo na mjesečnu naknadu odnosi ne samo na Pregovaračku grupu, predsjednika i sekretare radnih grupa, već na sva tri važna pregovaračka nivoa – radne grupe za pregovore, Komisiju za evropske integracije i Pregovaračku grupu, kako na nivou predstavnika javne uprave, tako i članova iz civilnog sektora”, dodaje se u saopštenju.

U tom kontekstu, Vlada je donijela odluke o izmjenama i dopunama odluka o obrazovanju radnih grupa za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblasti pravne tekovine Evropske unije koje se odnose na pregovaračka poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, kako bi se, kako je navedeno, izbjeglo dvostruko normirane naknada za rad šefovima, zamjenicima šefova i članovima ovih radnih grupa.

Vlada je donijela Odluku o obrazovanju Radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.

Usvojen je Izvještaj o realizaciji Strategije o migracijama i reintegraciji povratnika u Crnoj Gori, za period 2021-2025. godine, za 2021. Od ukupno 100 aktivnosti koje su predviđene u dvogodišnjem Akcionom planu, u 2021. godini realizovano je 46 aktivnosti, odnosno 46%.

“Direkcija za azil je nastavila, u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, da primjenjuje pravične i ekspeditivne procedure azila, kako bi se pravovremeno identifikovali oni kojima je potrebna međunarodna zaštita i oni za koje to nije slučaj, čime će se izbjeći duga razdoblja nesigurnosti za strance koji traže međunarodnu zaštitu, obeshrabrila zloupotreba sistema azila i olakšali ukupni zahtjevi u sistemu prijema.

Uvažavajući komentare EK u Izvještaju o Crnoj Gori za prošlu godinu uspostavljena je praksa da se odluke po zahtjevima za međunarodnu zaštitu donose u rokovima kraćim od 6 mjeseci, osim u složenim slučajevima koji zahtijevaju utvrđivanje složenog činjeničnog stanja”, dodaje se u saopštenju.

Troškovi aktivnosti planiranih Akcionim planom za implemetaciju Strategija o migracijama i reintegraciji povratnika u Crnoj Gori, za period 2021-2022, iznose 1.906.800 eura, dok je u 2021 utrošeno oko 950.000 eura.

U Izvještaju se, kao “najznačajnija postignuća na realizaciji Strategije”, navodi da je obezbijeđen i opremljen prostor na Aerodromu Golubovci u Podgorici za rad službenika Direkcije sa povratnicima po readmisiji, djelimično je obezbijeđen prevoz za povratnike po readmisiji od Podgorice do pojedinih mjesta, formirani su međuresorni operativni tim kao i timovi u svim jedinicama lokalne samouprave za podršku u reintegraciji povratnika i realizovane obuke za članove lokalnih timova,  u cilju pružanja neophodnih informacija o pravima i povratnika po readmisiji”, dodaje se.

Vlada je usvojila Informaciju o određivanju primjerenog roka za izvršenje ugovorne obaveze iz Ugovora o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane „Vinicka“ na dijelu vodotoka Vinicka rijeka.

U informaciji se konstatuje da je koncesionar „Rudi Energy“ doo Podgodica od 06. 02. 2020. u kašnjenju izgradnje faze II iz Ugovora o koncesiji, čime je prekršio Ugovor, pa su se stekli uslovi da Koncedent pisanim putem obavjesti Koncesionara o postojanju razloga za raskid Ugovora i da se Koncesionaru odredi primjereni rok do 90 dana za završetak radova faze II u skladu sa ugovornim obavezama. 

“Usvojena je Informacija o pomoći komercijalnim TV emiterima sa nacionalnom pokrivenošću. Uzimajući u obzir težak položaj i pitanje održivosti medija koji su dodatno oslabljeni posledicama COVID-19 krize, te pismo koje su poslala tri najveća emitera – TV Vijesti, TV NovaM i TV Prva, Vlada je odlučila da preuzme obaveze ovih emitera prema Radio difuznom centru za 2022. godinu, u iznosu od 200.000 eura.

Tim povodom, ocijenjeno je da se radi o javnom interesu jer bi, u slučaju prestanka državne pomoći za plaćanje usluga RDC-u, bilo ugroženo poslovanje tri komercijalne televizije sa nacionalnom frekvencijom, koje zapošljavaju oko 200 radnika i na godišnjem nivou isplaćuju bruto plate u ukupnom iznosu od oko 2,5 miliona eura”, dodaje se u saopštenju.

Na sjednici je, kako je saopšteno, zauzet stav da je neophodno produžiti državnu pomoć dok medijsko tržište ne bude uređeno na način da se onemogućava nelojalna konkurencija, ne samo zbog očuvanja radnih mjesta, nego i zbog očuvanja medijskog pluralizma, “kao dostignuća bez kojeg je nezamislivo demokratsko društvo po uzoru na evropske demokratije”.