Upravni sud juče je usvojio tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Artana Kurtija protiv Vlade i poništio rješenje o njegovoj smjeni, što je bila jedna od prvih odluka koje je nova izvršna vlast donijela od kada je izabrana u parlamentu.
Kurti je razriješen 9. novembra prošle godine, uz ocjenu da nije adekvatan izbor za poziciju generalnog inspektora ANB-a, te uz napomenu da ga je imenovala vlada Dritana Abazovića – sa čijom procjenom u novom sazivu izvršne vlasti nijesu saglasni.Prema presudi Upravnog suda, takvo obrazloženje vlade Milojka Spajića nije bilo pravno valjano za smjenu generalnog inespektora ANB-a. Ipak, Artan Kurti ne može biti ponovo imenovan na poziciju generalnog inspektora ANB-a zato što je Vlada u međuvremenu usvojila dopunu člana 40 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kojom se za poziciju na kojoj je bio traži pet godina iskustva u bezbjednosnom sektoru – uslov koji Kurti nema, što je i sam ukazao u tužbi.
Dodatno, Vlada nije u obavezi da vrati mandat Kurtiju zato što je u međuvremenu na tu poziciju imenovan Predrag Burić – koji je u punom, a ne u v.d. mandatu.
SADRŽAJ TUŽBE I PRESUDE
Kurti je u tužbi istakao da Vlada nije cijenila njegov rad, nije se izjašnjavala o tome je li ispunio godišnji izvještaj, je li povrijedio bilo koju službenu radnju, te da u rješenju nijesu navedeni razlozi za smjenu…
Tužilac je u tužbi i na raspravi, preko punomoćnika, osporio zakonitost rješenja. Naveo je da je u obrazloženju osporenog rješenja samo citiran član 40 stav 2 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, bez ikakvog bližeg obrazloženja, što predstavlja povredu pravila postupka, jer tuženi organ niti je utvrdio, niti dao razloge o odlučnim činjenicama, odnosno dati razlozi su u suprotnosti sa stanjem stvari u spisima predmeta – navodi se u obrazloženju presude.
U prilog ocjeni da je obrazloženje osporenog rješenja nepotpuno i nejasno, Kurti je, kako se navodi, uputio na praksu Evropskog suda za ljudska prava (Lalmahomed protiv Holandije, Hadjinastassiou protiv Grčke, Suominen protiv Finske i Gorou protiv Grčke), ističući da je Vlada povrijedila član 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Dodaje se da je Kurti u tužbi istakao da mu Vlada nije omogućila da se izjasni o rezultatima ispitnog postupka i činjenicama i okolnostima koje su bitne za donošenje rješenja, kao i da ,,osporeno rješenje ne sadrži poziv na materijalni propis koji daje diskreciono ovlašćenje“, čime je Vlada postupila, kako je istaknuto u tužbi, suprotno odredbi člana 5 Zakona o upravnom postupku.
Kurti je takođe naglasio da je ,,kao generalni inspektor za nepunu godinu dana sproveo više od 40 kontrola, izrekao 130 preporuka, podnosio krivične prijave i ukazivao na nezakonit rad u pojedinim sektorima Agencije za nacionalnu bezbjednost, o čemu je Vlada blagovremeno obaviještena“.
Vlada je u odgovoru na tužbu ostala pri svojem rješenju ističući da, u skladu sa članom 40 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, u konkretnom slučaju ima diskreciono pravo da imenuje i razrješava generalnog inspektora ANB, te da istim zakonom nijesu predviđeni posebni uslovi koji moraju da budu ispunjeni da bi generalni inspektor bio razriješen.
Vlada je tada predložila da Sud tužbu odbije kao neosnovanu – što se nije desilo. Kurti je tražio troškove spora, a Vlada je u obavezi da mu u roku od 15 dana od prijema presude plati 484 eura.
U ponovnom postupku tuženi organ će otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovom presudom, i nakon toga, u skladu sa obavezom iz člana 56 Zakona o upravnom sporu („Sl.list CG“, br. 54/16), donijeti novo, zakonito rješenje. Odluka o troškovima spora zasnovana je na odredbama člana 152 Zakona o parničnom postupku u vezi sa članom 39 stav 2 Zakona o upravnom sporu, a dosuđeni troškovi se odnose na sastav tužbe i pristup punomoćnika raspravi, u iznosu od po 200 eura u skladu sa odredbama Advokatske tarife, uz uvećanje za PDV – navodi se u presudi.
Ovu odluku je donijelo vijeće Upravnog suda koje čine Ljiljana Šoškić, Milena Marković-Vujanović i Tamara Bulajić.
NEZAVIDNI CV
Kurti je jedan je od najbližih ljudi bivšeg premijera Abazovića, njegov lični prijatelj. Pokazalo se i osoba sa problematičnom kriminalnom prošlošću zbog čega i nije prošao bezbjednosne provjere u ANB-u. Dozvolu za pristup tajnim podacima zvanično je dobio tek nakon što je Abazović smijenio dotadašnjeg direktora ANB-a Sava Kenteru.
Otpor Abazoviću da imenuje Kurtija za generalnog direktora ANB-a tokom mandata tadašnje vlade dali su ministri odbrane i vanjskih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić – koji su, nedugo nakon toga, smijenjeni.
Kurtija prate mnoge kontroverze, preko njegovih kontakata sa bezbjednosno-interesantnim osobama, do činjenice da je dva puta pravosnažno osuđen za teška krivična djela zbog toga što je nasilničkim ponašanjem pokušao da ubije ljude s kojima je ušao u sukob.
No, uspio je da izbriše kriminalnu prošlost iz svog dosjea.
Kako je Pobjeda ranije pisala, Kurti je kao pripravnik i kasnije savjetnik u Privrednom sudu bio potpuno nepoznat crnogorskoj javnosti, pa i autorima prvog teksta u Pobjedi u kojem je pomenut – 28. januara 2022. godine. Tada su pouzdani izvori Pobjede iz ANB-a upozorili da je Kurti „ključna veza“ Abazovića sa tajnom službom, koji je tada bio vicepremijer u vladi Zdravka Krivokapića.
Pobjeda je tada objavila da se agenti tajne policije, predvođeni Borisom Milićem – kasnije nasljenikom Kentere, s njim sastaju krijući od tadašnjeg šefa ANB-a Dejana Vukšića i dostavljaju mu podatke i informacije za Abazovića.
Činjenica da je upravo Kurti sedam mjeseci kasnije, na prijedlog i insistiranje tada premijera Abazovića, imenovan za generalnog sekretara u ANB-u dovoljno govori o tome da li su informacije Pobjede bile tačne, a izvori pouzdani.
Preporučeno
Podatke iz tekstova Pobjede nedvosmisleno potvrđuje i činjenica – kada je Abazović u oktobru 2022. smijenio direktora ANB-a Sava Kenteru na tu poziciju imenovao je baš Borisa Milića, koji je i danas na toj funkciji. Da je Kurti u tajnoj policiji bio „oči i uši“ Abazovića potvrđuje i činjenica da je njegovo razrješenje bila jedna od prvih odluka vlade Milojka Spajića.
Video