Video
Nakon smrti mitropolita Amfilohija, podsjeća, raspušten je Episkopski savjet sa kojim je takav ugovor bilo moguće potpisati.
Temeljni ugovor morao bi biti formulisan kao međunarodni jer ne postoji način da se on potpiše u okviru unutrašnjeg prava, ističe Vlahović. Takav dokument morao bi dobiti saglasnost Parlamenta i predsjednika države.
” Mora da se potpiše ugovor koji je međunarodni, jer nema sa kim da se potpiše ugovor unutrašnjeg prava. Postoji nekoliko problema ako ugovor potpišemo sa Srbijom. Prvo, on u tom slučaju mora biti međunarodni. Drugo, Srpska pravoslavna crkva nije država, nema legitimaciju da sa nama potpiše takav ugovor. Takođe, ako isti potpišemo sa inostranim subjektom, onda to ne može biti ugovor koji potpisuje Vlada Crne Gore, već mora da bude ratifikovan u Skupštini, zatim da se proslijedi u Kabinet predsjednika države da to proglasi ukazom”, navodi Vlahović.
Sa druge strane, sa islamskom i jevrejskom zajednicom potpisan je, pojašnjava Vlahović,pravni akt unutrašnjeg prava.
Preporučeno
” U Crnoj Gori postoje bar dva moguća modaliteta komunikacije države prema vjerskim zajednicama. Jedan je kada je ta vjerska zajednica registrovana i postoji samo u Crnoj Gori, kao što postoje islamska i jevrejska zajednica. U tom slučaju je to ugovor unutrašnjeg prava, koji mora da bude u skladu sa zakonom. Kada je riječ o ugovoru sa inostranim elementom – kada je to međunarodni ugovor, onda nije dovoljno da ga potpiše premijer i da Vlada to objavi u Službenom listu kao svoju odluku”, kazao je Vlahović.
