Ipak, kako dodaje, pojedini subjekti podrivaju evropski put insistirajući na temama koje dijele crnogorsko društvo. Vučelić smatra da je Crna Gora propustila dosta prilika da danas bude bliže članstvu u EU, a razlog za to vidi u činjenici da, kako kaže, neki iz ove Vlade to nijesu htjeli.

Crnoj Gori, smatra ona, treba Vlada sa jasnim kursom.

– Premijer još uvijek ima snage da upravlja i nažalost, zbog određenih opstrukcija, usporeno vodi ka promjenama i članstvu u EU, ali vidimo da je protivljenje sve jače. Mi ne možemo naprijed ako nas svakih sedam dana neko vraća unazad. I da budem potpuno jasna, nije problem imati drugačije mišljenje o istoriji. Problem je kad to mišljenje postane jedina stvar kojom se bavite. Kad sve drugo stane, reforme, integracije, borba protiv korupcije, jer se „uvodi dvojno državljanstvo“, „ispravljaju istorijske nepravde“ i „slave ratni simboli“ – kazala je ona.

POBJEDA: U trenucima kada se sve češće čuju glasine da se sa pojedinih diplomatskih adresa lobira za prekompoziciju crnogorske vlasti, kako vidite trenutne odnose unutar parlamentarne većine i njenu funkcionalnost?

VUČELIĆ: Mogu da razumijem što su građani zbunjeni. I ja sam često zbunjena kad vidim kakvim političkim igrama se bave određeni subjekti parlamentarne većine. Funkcionalnost vlasti se ne ogleda samo u broju ruku u parlamentu, već u jasnim ciljevima i odgovornosti prema građanima. Ako neki u Vladi nemaju kapacitet za sprovođenje ključnih reformi, ako nemaju političku hrabrost da budu dio onih snaga koje vode Crnu Goru ka Evropskoj uniji, onda takva vlast jeste problem, a ne rješenje. Ova Vlada na čelu sa premijerom Spajićem jeste još rješenje, jer ipak vuče zemlju naprijed uprkos čestim preprekama.

Ja sam dio parlamentarne većine, ali nijesam dio političkih kalkulacija koje vode u ćorsokak. Glasala sam za ovu Vladu jer vjerujem da Crnu Goru može približiti istorijskom cilju, članstvu u EU. Naravno, to ne znači i da pristajem na ćutanje dok pojedini subjekti koče evropski put, istovremeno podgrijavajući identitetske podjele.

POBJEDA: Dijelite li mišljenje da je Crna Gora propustila šansu da danas bude par koraka bliže EU zbog kontradiktornog pristupa djelova vlasti?

VUČELIĆ: Naravno. I da budem brutalno iskrena, propustili smo je ne zato što nijesmo znali što treba da uradimo, nego zato što neki iz ove Vlade nijesu htjeli. Jer nije isto reći „mi smo za EU“ i raditi u korist evropskih vrijednosti. Ne možeš biti za EU, a istovremeno raditi protiv regionalnog pomirenja. Ne možeš tražiti podršku iz Brisela, a voditi kampanje koje vrijeđaju susjede, negiraju genocid ili oživljavaju simbole mržnje i podjela.

To nije evropska politika. To je politika straha i kontrole, koja je ovu zemlju i dovela do korupcije i siromaštva.

POBJEDA: Da li je Crnoj Gori, u ovom trenutku, potrebno osvježenje u sastavu izvršne vlasti?

VUČELIĆ: Potrebna joj je vlast koja zna zašto je tu, da bi služila građanima, a ne partijskim centralama. Zato pojedini ministri međusobne animozitete trebaju ostaviti po strani, kako premijer ne bi trošio energiju na balansiranje između partija koje nemaju konsenzus oko osnovnih vrijednosti.

Premijer još ima snage da upravlja i nažalost, zbog određenih opstrukcija, usporeno vodi ka promjenama i članstvu u EU, ali vidimo da je protivljenje sve jače. Ne treba nam Vlada kompromisa sa retrogradnim silama, već Vlada sa jasnim kursom: reforme, transparentnost i odlučnost da Crna Gora brzo korača evropskim putem.

POBJEDA: Što vidite kao ključne prepreke za članstvo u EU do 2028. godine, i da li je ova vlast dovoljno otporna na strane uticaje?

VUČELIĆ: Najveća prepreka je licemjerje. Formalno smo svi za EU, ali umjesto fokusa na usvajanje ključnih zakona koji su nam neophodni na putu ka EU, često se hiperprodukcijom raznih rezolucija fokus pomjera na određene događaje iz prošlosti, čime se podgrijavaju društvene tenzije. Kad treba dati podršku ASK-u koji je konačno počeo da diše, onda se ćuti. Kada je trebalo imenovati vrhovnog državnog tužioca koji nije pod partijskom kontrolom, onda odjednom neki imaju određene dileme.

To nije evropska politika, to je opstrukcija. A što se tiče stranih uticaja, da, ova vlast jeste ranjiva. Prilikom formiranja vlasti potpisan je sporazum između subjekata parlamentarne većine kojim je jasno definisano da će Crna Gora u vanjskoj politici slijediti vanjskopolitički kurs EU.

Ja sam rekla više puta, ko relativizuje agresiju Rusije na Ukrajinu, ko se krije iza „neutralnosti“, taj ne razumije što znači biti Evropljanin. A Crna Gora je donijela odluku, naš put je ka Zapadu. S tim u vezi, treba posebno pohvaliti potez poslanika Nove srpske demokratije, koji su uprkos svojim često

populističkim stavovima povodom rata u Ukrajini nedavno glasali za odluku o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini.

POBJEDA: Vi ste ranije otvoreno kritikovali Milana Kneževića i Andriju Mandića zbog identitetskih tema. Smatrate li da takvi stavovi podrivaju stabilnost vlasti i sam evropski kurs Crne Gore?

VUČELIĆ: Mi ne možemo naprijed ako nas svakih sedam dana neko vraća unazad. I da budem potpuno jasna, nije problem imati drugačije mišljenje o istoriji. Problem je kad to mišljenje postane jedina stvar kojom se bavite. Kad sve drugo stane, reforme, integracije, borba protiv korupcije, jer se „uvodi dvojno državljanstvo“, „ispravljaju istorijske nepravde“ i „slave ratni simboli“.

Ne možemo praviti modernu Crnu Goru, a voditi politiku iz devedesetih. Za mene, evropska Crna Gora je ona u kojoj su postulati pravne države iznad ideologije, poštovanje tuđih žrtava prije svega ljudskost, a zatim i osnov svake stabilnosti, ali i u kojoj niko nema monopol na patriotizam i u kojoj se o identitetima ne odlučuje na mitinzima, nego u učionicama i akademijama, u otvorenom društvu koje uči i pamti, ali ne mrzi.

Zato kažem, da, ovakva politika je kamen spoticanja. I ne samo za stabilnu vlast, već za stabilno društvo. Mi moramo znati kuda idemo, a ne stalno da se vraćamo da bismo „ispravljali istoriju“. Neka to rade istoričari. Mi političari imamo odgovornost da gradimo budućnost.

POBJEDA: Što onda očekujete od nastavka pregovaračkog procesa sa EU – da li je realno da ćemo do kraja 2026. uspjeti da zatvorimo sva poglavlja?

VUČELIĆ: Očekujem da Crna Gora može do kraja 2026. godine zatvoriti sva pregovaračka poglavlja, ali to zavisi isključivo od naše političke volje, posvećenosti reformama i sposobnosti institucija da isporuče rezultate. Imamo jasnu podršku Evropske unije, ali brzina procesa zavisi od nas, odnosno koliko brzo i ozbiljno budemo radili na vladavini prava, borbi protiv korupcije i reformi javne uprave.

Vjerujem da je to moguće, ali samo ako svi akteri pokažu odgovornost i stave evropsku agendu iznad partijskih interesa. Nema više prostora za odugovlačenje ili simulaciju reformi. Svaki izgubljeni mjesec je direktna šteta za građane, za ekonomiju i za povjerenje koje gradimo sa EU partnerima. Zato je važno da se svi u institucijama ponašamo kao tim koji ima zajednički cilj, a to je punopravno članstvo. Ako budemo radili fokusirano, efikasno i iskreno, Crna Gora može zatvoriti pregovore u predviđenom roku.

Sporazum sa UAE je strateška šansa za ravnomjeran razvoj

POBJEDA: Kako ocjenjujete ulogu Skupštine u procesu približavanja EU i da li je, konkretno glasanjem za Sporazum sa UAE, kompromitovana pozicija Crne Gore?

VUČELIĆ: Svi znamo da je uloga Skupštine u procesu približavanja EU ključna ne samo kao zakonodavnog tijela koje usvaja evropske zakone, već i kao garant političke stabilnosti. Do sada smo usvojili niz važnih zakona usklađenih sa EU standardima, ali tempo mora biti brži i odlučniji. Evropski put ne trpi kašnjenja, a od parlamenta se očekuje da bude motor, a ne kočnica reformi. Potrebna je veća odgovornost svih poslaničkih klubova, jer evropske integracije nijesu partijsko pitanje, već državni prioritet. Skupština mora pokazati da može da funkcioniše efikasno, bez blokada i nepotrebnog politizovanja svakog procesa.

Kada su u pitanju sporazumi sa UAE, smatram da je to strateška šansa za ravnomjeran razvoj Crne Gore i prelazak sa pasivne na partnersku ulogu države u investicijama. Skupština ima ključnu ulogu u ovom procesu, jer kroz demokratsko odlučivanje pokazujemo političku zrelost i odgovornost prema građanima. Ovo je ujedno test našeg iskrenog opredjeljenja za evropski put kroz transparentnost, zakonitost i uključivanje lokalnih zajednica.

Glasanje za sporazume je glasanje za ekonomsku budućnost, nova radna mjesta i bolji kvalitet života u svim djelovima zemlje. Kao poslanica CIVIS-a sam podržala ove sporazume, jer ne podrazumijevaju rasprodaju, već aktivaciju državnih resursa u korist građana. Odluke poput ove ne donose se iz komoditeta, već iz hrabrosti da se prekine sa politikom čekanja. Vjerujem da građani od nas očekuju odgovornost, konkretne rezultate i jasan korak naprijed.