Video
Da Vladi ne treba podrška parlamenta za ovu odluku, za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio je i profesor međunarodnog prava u Podgorici Nebojša Vučinić.
” Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku, i zato bi mogla formalno-pravno da donese odluku o priključenju Crne Gore Otvorenom Balkanu. Ipak, to je pitanje od opšteg društvenog interesa i o tome bi morala da se povede javna debata”, rekao je Vučinić.
Iako je Crna Gora od pokretanja inicijative “Otvoreni Balkan” 2019. godine odbijala da pristupi toj regionalnoj inicijativi, premijer Dritan Abazović, izabran krajem aprila ove godine, podržava priključenje Crne Gore, uprkos tome što se većina u parlamentu tome protivi, kao i značajan broj ministara njegove Vlade.
Od šest balkanskih država regionalnu inicijativu “Otvoreni Balkan” podržavaju Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, čiji su zvaničnici pokrenuli projekat, u cilju međusobnog unapređenja slobode kretanja roba, usluga i ljudi.
Kosovo i Bosna i Hercegovina(BiH) ne podržavaju ovu inicijativu, dok su u Crnoj Gori oprečni stavovi predsjednika države, parlamentarne većine i Vlade.
Ko se u Vladi protivi Otvorenom Balkanu?
Mogućnost da bi Crna Gora mogla da se priključi “Otvorenom Balkanu”, kao i najava premijera Dritana Abazovića da će prisustvovati samitu te regionalne inicijative u Ohridu 7. i 8. juna izazvala je oštre kritike unutar njegove Vlade.
Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konević kazao je da premijer Abazović može da ode na sastanak te inicijative isključivo kao posmatrač, ali da ne smije preuzeti bilo kakve obaveze u ime države.
” To bi značilo destabilizaciju Vlade i ne vjerujem da je premijeru više stalo do Otvorenog Balkana nego do Vlade na čijem je čelu. Uključivanje u bilo kakve regionalne inicijative mora biti plod dijaloga, a zatim prijedloga nadležnog Ministarstva vanjskih poslova. A prije svega mora za cilj imati državne interese Crne Gore”, rekao je Raško Konjević u intervjuu Pobjedi 29. maja.
I drugi potpredsjednik Vlade i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović kazao je da regionalna inicijativa Otvoreni Balkan nema njegovu, niti podršku Bošnjačke stranke, ni u Vladi ni u Skupštini.
” Prioritetni zadatak aktuelne administracije je ubrzavanje EU integracija i sve institucionalne kapacitete treba usmjeriti prema tom cilju”, naveo je Ibrahimović na Tviteru 29. maja.
Sličan stav imaju u Demokratskoj uniji Albanaca, ocjenjujući da je Otvoreni Balkan velika zamka i za Crnu Goru i Kosovo. Ipak ne vjeruje da će Abazović uraditi bilo šta u tom pravcu bez konsultacija sa vladajućom većinom.
Abazović: EU i Varhelji podržavaju Otvoreni Balkan
Reagujući na kritike posljednjih dana premijer Dritan Abazović je poručio da će na Samit otići kao gost a da mu, za eventualnu podršku inicijativi nije potrebna skupštinska većina.
” To je posao Vlade koja vodi spoljnu politiku zemlje”, rekao je Abazović 30. maja u Budvi.
Kritike i upozorenja potpredsjednika Vlade Konjevića i Ibrahimovića, kaže da je doživio demokratski, uz opasku da je riječ o “skupljanju političkih poena”.
Naglasio je da on vodi računa o nacionalnim interesima Crne Gore, “a to je što stabilniji region”:
” Naš najveći spoljnopolitički cilj je članstvo u Evropskoj uniji (EU). Zamjena za to nas ne zanima ali sve što može taj cilj ubrzati je dobrodošlo”, kazao je on.
Abazović je ponovio da je spoljnopolitički prioritet Crne Gore članstvo u EU, a u prilog tome da i EU podržava Otvoreni Balkan, naveo je da će Samitu prisustvovati i komesar za proširenje Oliver Varhelji.
” Ako se ispostavi da ta inicijativa ide u korist naših spoljnopolitičkih ciljeva nemam ništa protiv da joj pristupimo. Većina poslanika u Skupštini i u Vladi posvećena je regionalnoj saradnji, i to je najvažnije “,kazao je Abazović.
Vlada i parlament različito o Otvorenom Balkanu
Kada je u pitanju podrška tri grane vlasti u Crnoj Gori, njihov odnos prema Otvorenom Balkanu se razlikuje.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović smatra da ta inicijativa nije optimalna za Crnu Goru, te da ga ne brine to što je premijer Dritan Abazović podržava.
” Imamo različite stavove o toj inicijativi. Više puta sam od njega čuo da u sklopu podrške svim regionalnim inicijativama podržava i tu. Doživljavam je kao repliku na Berlinski proces”, rekao je Đukanović u Berlinu 17. maja.
On je kao razlog za odbijanje Crne Gore da u startu uđe u Otvoreni Balkan, u vrijeme vladavine njegove Demokratske partije socijalista (DPS), između ostalog isticao da je to projekat za realizaciju velikodržavnih srpskih ambicija.
Podrškom 30 poslanika Đukanovićeve DPS u crnogorskom parlamentu izabrana je 28. aprila manjinska Vlada Ditana Abazovića. On je lider Građanskog pokreta URA, koji ima četiri poslanika u parlamentu.
Osim DPS-a, Otvoreni Balkan neprihvatljiv je i za Socijaldemokratsku partiju, Bošnjačku stranku i partije nacionalnih manjina Albanaca, koje su i u Vladi.
Protiv su i opozicione Demokrate Alekse Bečića kao i Socijaldemokrate.
Eksplicitnu podršku Otvorenom Balkanu daje pet poslanika prosrpske Socijalističke narodne partije (SNP) koja ima šest resora u Vladi Abazovića. I opozicioni prosrpski Demokratski front, prateći poteze zvaničnog Beograda, podržava ovaj projekat.
U Vladi, pak, ministri URA-e i prosrpske SNP imaju tanku većinu u odnosu na ministre iz SDP i partija manjinskih naroda.
Podsjetimo, Abazović je uoči formiranja Vlade rekao da će se za najvažnija pitanjatražiti kvalifikovana većina.
“Tu kvalifikovanu većinu ćemo tek utvrditi poslovnikom. Ipak očekujem da odluke donosimo punim konsenzusom. Sve ćemo rješavati na Vladi na demokratski način”.
Vučinić: O “Otvorenom Balkanu” trebalo bi povesti dijalog
Bez obzira na to što Vladi formalno-pravno ne treba podrška parlamenta za ovu odluku profesor Nebojša Vučinić kaže da bi se morala povesti šira rasprava.
” Dijalog među političkim subjektima i unutar civilnog društva, a morao bi da se izjasni i parlament. Jer to opredjeljuje i spoljnopolitičku orjentaciju Crne Gore. Naša orjentacija, barem za sada, su neposredne i direktne evropske integracije”, kaže profesor Vučinić.
Vučinić je naglasio da je posebno problematično što niko ne zna sadržinu prava i obaveza koji proizilaze iz koncepta Otvorenog Balkana.
Crna Gora je najdalje, od svih država Zapadnog Balkana, odmakla u pregovorima za članstvo u EU, koje je počela 2012. Do sada je otvorila sva pregovaračka poglavlja a privremeno zatvorila tri.
Dvije od tri države koje su inicirale projekat “Otvoreni Balkan” – Sjeverna Makedonija i Albanija, još nisu otvorile pregovore sa EU, za razliku od Srbije koja ih je otvorila 2014. godine.
Preporučeno
Kosovo i BiH još nijesu dobili status kandidata za članstvo.
