Video
Mandić je, na prijemu povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, kazao da najviši pravni akt, usvojen prije gotovo dvije decenije, ne odslikava u potpunosti stvarno stanje u društvu, da je veliki broj odredbi tog propisa „sazreo za usklađivanje sa savremenom državom“, te da treba „upodobiti“ i status srpskog jezika.
“Kad govorimo o postupcima koje povlači gospodin Mandić, mislim da postoji kontinuitet poteza koji imaju za cilj da destabilizuju Crnu Goru i homogenizuju njihovo biračko tijela”, kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, građani možda misle da postoji neka bitna razlika između poteza koje povlači Milan Knežević i onih koje povlači Mandić.
“Međutim, to može biti samo na nekom taktičkom nivou, kad govorimo o nekoj vremenskoj dinamici. Kada govorimo konkretno o ovim pitanjima, cilj Mandića i Kneževića je da ispune želje, očekivanja i planove zvaničnog Beograda. Zvanični Beograd mora da spriječi završetak pregovora između Crne Gore i Evropske unije i ubrzano članstvo u EU”, istakao je Vujović.
Kazao je da, politički gledano, nije realno očekivati da se Ustav može u ustavnoj, preciziranoj proceduri promijeniti.
“To znači da bi ova konkretna pitanja trebalo promijeniti dvotrećinskim odlučivanjem u parlamentu koje bi kasnije pratila i odluka na referendumu podržana od tri petine upisanih birača. To je, politički gledano, nerealno očekivati”, istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, paralelno sa tim dešava se proces imenovanja kandidata Andrije Mandića i ekstremnih srpskih političkih partija koji bi, po njima, trebalo da obezbijede na neustavan način promjene Ustava.
“Mislim da je to razlog zašto je dat ovakav značaj izboru članova Ustavnog suda. Realno gledajući, sudije Ustavnog suda ne odlučuju o velikom broju politički značajnih pitanja, ali očigledno, kada govorimo o eventualnoj promjeni Ustava Crne Gore, oni dobijaju na značaju kao institucija koja bi bila uključena u proces određivanja da li je određena procedura ispravna ili ne, iako je Ustav u ovom konkretnom slučaju veoma jasan”, kazao je Vujović.
Rekao je da vidi dvije povezane stvari – s jedne strane destabilizacija Crne Gore i s druge, pokušaj kontrole nad Ustavnim sudom i pokušaj, u krajnjoj liniji, promjene Ustava na neustavan način, jer, kako je kazao, posebnu ulogu bi imao Ustavni sud pod punom kontrolom Demokratskog fronta, odnosno partija pod kontrolom zvaničnog Beograda i Moskve.
“Sve bi to negdje, ukoliko bi se otišlo toliko daleko, imalo za cilj ne samo destabilizaciju, nego i stvaranje određenih konflikata, gdje bi se pokušalo da se nasilno promijeni Ustav i, eventualno, jednom dramatičnom destabilizacijom Crne Gore spriječi njen ulazak u EU”, kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, postoji veliki broj scenarija koji se sada sprovode u Crnoj Gori, a koje su kreirali Beograd i Moskva.
“Ipak, moram reći da ono što sada gledamo jeste da građani žele u EU i EU želi nas, tako da su svi ti pokušaji osuđeni na neuspjeh. Mislim da je tim akterima plana Beograda i Moskve bolje da odustanu od toga i da, ako nijesu konstruktivan, makar da ne budu remetilački faktor u tom, uslovno rečeno, projektu ulaska Crne Gore u EU 2028. godine”, kazao je Vujović, dodajući da to, ipak, nije realno.
“Realno je da oni nastave da destabilizuju i daju svoj maksimum da politički destabilizovana Crna Gora ne okonča pregovore zacrtanom dinamikom”, dodao je Vujović.
Mandić je, na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, rekao da sadašnji Ustav Crne Gore, „donesen od jedne parlamentarne većine, prije gotovo 20 godina, kako tada, tako i danas, ne odslikava stvarno stanje u našoj zemlji“.
“Postoje mnogi elementi koji su spremni da se upodobe sa sadašnjicom, među njima je i status srpskog jezika”, saopštio je Mandić.
Kazao je da građani traže da najviši pravi akt predstavlja stvarnost.
“Niko ne želi da se aktuelni status drugih jezika u Ustavu ne mijenja. Vrijeme je da se ispravi istorijska nepravda od ljudi koji su 30 godina dijelili Crnu Goru i da budemo odgovorni kao što su bili naši preci, koje ovdje spominjemo”, rekao je Mandić.
Preporučeno
Milan Knežević (DNP), takođe, zagovara promjenu Ustava i uvođenje srpskog kao službenog jezika.
