Vukčević je podsjetio da je članom 45 Ustava Crne Gore propisano da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji ima 18 godina i najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.
,,Dakle, opšte je poznato da se zakonom ne može derogirati i mijenjati navedena ustavna norma, odnosno uvoditi ‘državljanstvo drugog reda’ po kojem bi eventualno takvi državljani sticali biračko pravo, umjesto dvije – nakon deset godina provedenih u Crnoj Gori, kako je to izjavio premijer Crne Gore. Tako nešto se ne može propisati ni zakonom, ali ni bilateralnim sporazumom, jer i bilateralni sporazumi moraju biti u skladu sa Ustavom. Tačno je da su ratifikovani međunarodni ugovori, u koje spadaju i bilateralni sporazumi, iznad domaćeg zakonodavstva, ali to ne znači i da su iznad Ustava, niti tako nešto piše u članu 9 Ustava Crne Gore. Što to znači? To znači, kao što sam i prethodno rekao, da svi koji dobiju crnogorsko državljanstvo po osnovu bilateralnog sporazuma sa Srbijom, mogu steći biračko pravo već nakon dvije godine prijavljenog prebivališta u Crnoj Gori, direktno pozivajući se na odredbe člana 45 Ustava koje su više nego jasne, precizne i primjenjive”, kazao je Vukčević.On je, na pitanje što stoji iza ideje za uvođenje dvojnog državljanstva, kazao da je riječ o namjeri da se promijeni biračka struktura u Crnoj Gori, odnosno sprovede izborni inžinjering.
,,Jasno je da će svi ti državljani Srbije, koji po osnovu bilateralnog sporazuma dobiju crnogorsko državljanstvo, poslije dvije godine prijavljenog prebivališta u Crnoj Gori steći pravo da biraju i da budu birani na izborima u Crnoj Gori, pa samim tim i sjutra na referendumu da glasaju o izmjeni državnog statusa Crne Gore, ali i da odlučuju o promjeni državnih simbola Crne Gore (zastavi, himni, grbu), kao i crnogorskom jeziku kao službenom”, rekao je Vukčević.
Podsjetio je da je za promjenu članova Ustava koji uređuju državnopravni status, simbole i jezik u Crnoj Gori, pored dvotrećinske većine svih poslanika u parlamentu, potrebna i potvrda na referendumu tri petine svih birača.
,,Izlišno je govoriti za koga će glasati svi ti državljani Srbije koji po osnovu sporazuma dobiju crnogorsko državljanstvo. Naravno da će glasati za prosrpske partije, prije svih za članice DF-a, a da će se na referendumu izjasniti za promjenu državnog statusa Crne Gore, ali i crnogorskih simbola i službenog jezika. Takva njihova odluka je potpuno opravdana (bilo bi čudno da je drugačije) jer je Srbija već odavno centar njihovih životnih i radnih aktivnosti i jasno je da neće glasati za opoziciju i suverenističke partije, jer žele da vide Crnu Goru kao sastavni dio Srbije”, kazao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, važno je istaći da se niko njih ne odriče, kako to pogrešno tvrdi premijer Milojko Spajić, jer, kazao je Vukčević, svi mi imamo bliske rođake u Srbiji, ali nije u redu da oni odlučuju o sudbini Crne Gore, kada su se opredijelili da žive i rade u Srbiji.
,,Ukoliko se prihvati uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom, realno je očekivati za pet do deset godina ponovno organizovanje referenduma, ali sa značajno promijenjenom biračkom strukturom u korist onih koji se zalažu za zajednicu Srbije i Crne Gore i dopunjenim biračkim spiskom u kojem će navedena lica sa dvojnim državljanstvom Srbije i Crne Gore biti upisana kao novi birači u Crnoj Gori. Svima je jasno kakvi će biti rezultati referenduma u tom slučaju”, ocijenio je Vukčević.
Govoreći o proceduri uvođenja dvojnog državljanstva, kazao je da je ona vrlo jednostavna.
,,Sadašnji Zakon o crnogorskom državljanstvu već propisuje u članu 18 mogućnost sticanja državljanstva na osnovu ratifikovanih međunarodnih ugovora ili sporazuma koje je zaključila Crna Gora, kao i mogućnost da se ustanovi dvojno državljanstvo pod uslovom uzajamnosti. Dakle, dovoljno je da Crna Gora sa Srbijom zaključi bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu i da on bude ratifikovan u crnogorskom i srpskom parlamentu. Takođe, i za eventualne izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu dovoljna je prosta većina u crnogorskom parlamentu”, kazao je Vukčević.
Na pitanje očekuje li da će većina krenuti u promjenu Ustava, što najavljuju lideri bivšeg DF-a, Vukčević je istakao da ne očekuje da će većina krenuti u promjenu Ustava u smislu uvođenja dvojnog državljanstva.
,,Za to nema potrebe, a uostalom parlamentarnoj većini odgovora član 45 Ustava Crne Gore koji propisuje sticanje biračkog prava nakon dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Premijer Spajić je najavio uvođenje državljanstva „drugog reda“ koji bi značio sticanje biračkog prava nakon deset godina provedenih u Crnoj Gori. Za tako nešto je potrebna promjena Ustava, ali to zasigurno ne odgovora onome koje je nosilac ove ideje i šef parlamentarne većine, a to je predsjednik Skupštine Andrija Mandić i Demokratski front, od kojih smo više puta čuli da nema potrebe mijenjati Ustav u pogledu uvođenja dvojnog državljanstva sa Srbijom – kazao je Vukčević.
Na pitanje što u slučajevima kada osobe ne mogu ostvarivati prava u Crnoj Gori, jer su rođeni u Beogradu i imaju srpsko državljanstvo, a žive ovdje, Vukčević je odgovorio da se, nažalost, u javnosti namjerno miješaju pojmovi dvojnog državljanstva sa nemogućnosti pojedinih osoba da uprkos ispunjavanju svih zakonskih uslova ne mogu ostvariti pravo na crnogorsko državljanstvo.
,,Ta lica se iskorišćavaju kako bi se opravdalo uvođenje dvojnog državljanstva. Međutim, to je potpuno drugo pitanje i nema veze sa dvojim državljanstvom. Ja lično zastupam jedan broj, uglavnom ruskih i srpskih državljana koji pokušavaju dobiti crnogorsko državljanstvo po osnovu braka, porodice, rođenjem na teritoriji Crne Gore, prijemom, porijeklom, ali kod svih tih slučajeva jedan od uslova jeste da se oni odreknu državljanstva druge države koje imaju, ukoliko im se dodijeli crnogorsko državljanstvo. To nije slučaj sa dvojnim državljanstvom i upravo je tu problem. Nijedna država sa tako malim brojem stanovnika kao što je Crna Gora i koja ima dominantnog susjeda (državu Srbiju), poput Ukrajine, Litvanije, Letonije, Estonije, Bugarske koje imaju Rusiju kao dominantnog susjeda, ali i evropskih država Austrije i Holandije, ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo. Na tom principu mora ostati i Crna Gora ukoliko želi da opstane kao država”, poručio je Vukčević.
Opozicija ne smije da sjedi skrštenih ruku
,,Na ideju uvođenja dvojnog državljanstva sa Srbijom opozicija ne smije da sjedi skrštenih ruku. U pitanju je crvena linija koja se ne smije dopustiti i koja će značiti nestanak Crne Gore kao države, ali i nestanak opozicije koja usljed tako drastičnih promjena biračke strukture, teško da će ikad više doći do većine na izborima, jer će suverenisti nakon uvezenih glasova biti manjina u sopstvenoj državi”, kazao je Miloš Vukčević.
Istakao je da opozicija mora da iskoristi sva zakonska i demokratska sredstva da se suprotstavi takvom naumu (parlament, protesti, građanska neposlušnost, kampanja, edukacija građana, diplomatija…).
,,Opozicija ni u kom slučaju ne smije da prihvati prijedlog vlasti da se uvede dvojno državljanstvo, a da se sa druge strane navodno uvedu mehanizmi koji će kontrolisati da li „dvojni državljani“, zaista imaju prebivalište u Crnoj Gori koje su prijavili. Odmah na startu važno je istaći da ti kontrolni mehanizmi, ma koliko budu zakonski dobro propisani, neće biti implementirani, jer treba da ih primijene oni koji su sada na vlasti, pa je jasno da će njihovu primjenu namjerno izostaviti kako bi ostvarili svoje političke i ideološke ciljeve o ponovnom nestanku Crne Gore kao države. Drugim riječima, opozicija ne smije da nasjedne na priču premijera Milojka Spajića o kontrolnim mehanizmima. Takvo nešto u Crnoj Gori je neprimjenjivo”, kazao je Miloš Vukčević.
Ustav ne poznaje dopunu Ustava, već samo promjenu
Miloš Vukčević kaže da ono što možemo očekivati i što smo mogli čuti od predstavnika bivšeg DF-a jeste promjena Ustava u pogledu uvođenja srpskog jezika kao službenog, kao i izmjene državnih simbola (zastave, himne i grba).
Preporučeno
,,Dodatno zabrinjava to što se sve više govori o nekoj dopuni Ustava za koju navodno ne treba dvotrećinska većina u parlamentu, kao ni referendum o potvrđivanju takve odluke poslanika. Važno je istaći da Ustav ne poznaje dopunu Ustava već samo promjenu, a opšte je poznato da se norme Ustava o državnim simbolima i jeziku mogu promijeniti samo dvotrećinskom većinom uz potvrdu tri petine svih birača u Crnoj Gori i tu nema prostora ni za kakva druga tumačenja”, objasnio je Vukčević.
Video