Dvodnevna prepiska između kabineta šefa države i ministra odbrane Dragana Krapovića otkrila je duboka neslaganja među članovima vrhovnog kolektivnog tijela od čijeg rada zavisi bezbjednost države Crne Gore i svakog njenog građanina.
Naime, Milatović je odbio da, na prijedlog Krapovića, smijeni Lazarevića i na čelo Generalštaba Vojske Crne Gore imenuje pukovnika Miodraga Vuksanovića. Za ovakvu odluku bili su predsjednici Skupštine i Vlade – Andrija Mandić i Milojko Spajić, ali je izostanak konsenzusa „pokvario planove“. Šef države je, zatim, izostavio taj događaj u saopštenju o toku sjednice Savjeta za bezbjednost i odbranu, što je isprovociralo podužu prepisku između ministra odbrane, savjetnika predsjednika Dejana Vukšića i državnog sekretara MO Marka Markovića.Ministarstvo odbrane je, s jedne strane, zastupalo stav da su poštovali proceduru za (planiranu) smjenu Lazarevića, da bi se imenovanjem Vuksanovića konačno učinilo nešto za podmlađivanje kadra na visokim pozicijama u Vojsci, a da je Milatović to samovoljno odbio. Pritom, javnost nije informisao o tako ključnom događaju sa sjednice Savjeta za bezbjednost i odbranu. U podužim saopštenjima našlo se mjesta i za optužbe da predsjednik urušava institucije sistema.
” Građanke i građani Crne Gore zaslužuju i treba da znaju sa kojim ciljem se tako važna tema, kakva je prijedlog za razrješenje načelnika Lazarevića, nije našla u saopštenju nakon održane sjednice, već ste tek naknadno osjetili potrebu da spinujete o urušavanju institucija. Da nije zbog činjenice što je predsjednik države, navodno svih građana, aktivno uključen u predstojeće lokalne izbore? Je li to primjer urušavanja institucije predsjednika države? Na kraju, gospodine Vukšiću, u skladu sa svojom funkcijom, posavjetujte gospodina Milatovića da svoj mandat predsjednika ne koristi za opstruiranje započetih reformi u Crnoj Gori kao njegov prethodnik”, naveo je Marković.
S druge strane, Vukšić je kao savjetnik predsjednika države kratko odgovarao da su sadržaj saopštenja sa sjednice Savjeta odobrili nadležni iz kabineta svakog predsjednika (države, Skupštine i Vlade), jer je takva procedura ustanovljena Poslovnikom o radu tog tijela.
” Prošla su vremena kada su se odluke krucijalne za sistem bezbjednosti donosile van Savjeta za odbranu i bezbjednost. Ministar odbrane je to trebalo da zna kada je, faktički bez rasprave i validnog obrazloženja i dokumentacije, predložio smjenu načelnika Generalštaba. Predsjednik države će, u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima, nastaviti da sprečava urušavanje institucija. Sada je mnogo jasnije zašto nemamo ambasadora pri NATO i zašto se traži promjena glasanja unutar Savjeta”, precizirao je savjetnik Milatovića.
Brisanje pravila
Vukčević kaže da je aktuelni sukob članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, tačnije između predsjednika države Milatovića sa ostalim članovima Savjeta – prije svega premijerom Milojkom Spajićem, te ministrom odbrane Krapovićem, ilustracija nastavka produbljivanja problema u državi.
Kako je istakao, odnos među njima ukazuje da je, nakon urušavanja skoro svih glavnih institucija u državi, na red došlo i jedno izuzetno bitno tijelo koje brine o najvažnijim pitanjima u zemlji: bezbjednosti građana i odbrani države.
” Sada je valjda svima jasno zašto je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić želio da uputi inicijativu za izmjenu Poslovnika, po kojoj bi Savjet odlučivao prostom većinom, umjesto konsenzusom – kako je to sada slučaj”, istakao je Vukčević.
On dalje precizira da je riječ o „očiglednom politizovanju rada Savjeta za odbranu i bezbjednost“.
” To je pokušaj parlamentarne većine da preuzme komandovanje i, posebno, kadriranje u Vojsci Crne Gore koja bi morala biti profesionalna i nezavisna od političkih partija. Na taj način VCG treba da se pretvori u još jedan feud političkih partija koje su na vlasti i koje će funkcije djeliti po partijskoj pripadnosti, a ne po stručnosti i znanju. Time vladajuće političke partije žele što bolje da se pozicioniraju pred predstojeće opštinske, a kasnije i parlamentarne izbore”, zaključuje Vukčević.
S obzirom na to da je 35. sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost održana nakon više od tri mjeseca pokušaja da sva tri predsjednika, kao ključni akteri, budu u mogućnosti da se pojave, nameće se logično pitanje: da li će ovo tijelo ikada više zasijedati u aktuelnom sastavu ili prema postojećem pravilniku?
Ozbiljne posljedice preglasavanja
Za najnoviji sukob predsjednika Milatovića – s jedne strane, te ministra odbrane Krapovića – s druge strane, može se reći i da je očekivan. Suprotstavljanje da general Lazarevića bude smijenjen sa čela Generalštaba VCG, a na njegovo mjesto postavljen pukovnik Miodrag Vuksanović, jasan je pokazatelj zbog čega Mandić, kao predsjedavajući parlamentom, želi da inicira izmjenu Poslovnika koji definiše rad Savjeta za bezbjednost i odbranu.
Vukčević pojašnjava da bi na taj način odluke mogle da budu donesene pukim preglasavanjem predsjednika države od strane predsjednika Skupštine i Vlade.
Preporučeno
” Tako nešto bi samo dodatno iskompromitovalo i politizovalo rad Savjeta, ali i dovelo u pitanje i bezbjednost Crne Gore. Jer, zamislite situaciju u kojoj bi predsjednici Skupštine i Vlade preglasavali predsjednika države, koji – po Ustavu – obavlja dužnost vrhovnog komandujućeg Vojskom Crne Gore, a ujedno je i predsjedavajući Savjeta. Tako nešto ne samo da bi ukazivalo na neozbiljnost u radu Savjeta, već bi opravdano otvorilo sumnju koliko je to tijelo sposobno da odgovori svom zadatku, a to je očuvanje bezbjednosti i komandovanju vojskom”, ističe Vukčević.
Video