Video
Spajić je, nakon što je nedavno saopštio da mu je dvojno državljanstvo sasvim prihvatljivo i da ne postoji država na svijetu poput Crne Gore koja se lakše odriče svoje djece, ustvrdio da nije započeta procedura niti je Vlada raspravljala o ovim zakonskim izmjenama.
OPSTANAK VLADE
Predsjednik Vlade je u odgovoru na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS-a) Ivana Vukovića naveo da nije pred javnošću „izašao sa prijedlogom o izmjeni Zakona o državljanstvu“ , već da je na konferenciji za medije na novinarski upit na ovu temu u najkraćem iznio svoj stav.
Komentarišući izjave Spajića, Vukčević konstatuje da je premijer pod pritiskom stručne-pravničke, ali i laičke javnosti samo odložio ideju uvođenja dvojnog državljanstva za period poslije ljeta ili krajem tekuće godine.
“Ovo posebno iz razloga što premijer zna da je opstanak njegove Vlade vezan za uvođenje dvojnog državljanstva i da će, ukoliko isto ne implementira, ostati bez podrške svojih političkih konstituenata. Tako da je njegova izjava bila samo “probni balon” da ispita kako će javnost reagovati na ideju uvođenja dvojnog državljanstva, a mišljenja sam da isti nije odustao od nje”, istakao je Vukčević.
On upozorava da Spajić mora da zna da kontrolni mehanizmi na koje se poziva, ma koliko dobro bili propisani i zakonski uobličeni, ne mogu spriječiti zloupotrebe biračkih prava koje uvođenje dvojnog državljanstva otvara.
“Jer to što ti mehanizmi budu propisani zakonom nije garancija da će isti biti primjenjeni. Najbolji primjer za to je Opština Šavnik, za koji iako je Ustavom i zakonom propisano da se izbori održavaju svake četiri godine, to pravilo ne važi za građane Šavnika jer se isto ne primjenjuje od strane vlasti, niti se koriste zakonski mehanizmi da se omogući građanima Šavnika ostvarivanje biračkih prava”,zaključio je Vukčević.
IZMJENE ZAKONA
Pobjeda je 21. juna uputila pitanja nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova da li se radi na izmjenama akta na kojima, naročito u posljednje vrijeme, insistiraju Andrija Mandić i Milan Knežević, predsjednici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije.
Izmjene Zakona o državljanstvu strategijski su politički zahtjev kojim se omogućava crnogorsko državljanstvo mnogim srpskim državljankama i državljanima, a samim tim i njihov upis u crnogorski birački spisak.
Zakon o crnogorskom državljanstvu usvojen je 2008. godine, glasovima vladajuće koalicije koju je predvodila DPS.
Prema tom aktu, državljani zemalja bivše SFRJ mogli su da zadrže crnogorsko državljanstvo ukoliko su ga stekli prije proglašenja nezavisnosti juna 2006. Međutim, oni koji su neko drugo državljanstvo stekli poslije juna 2006, po slovu zakona, crnogorsko gube po automatizmu.
Procjena Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) je da u Crnoj Gori ima oko 80.000 birača koji nezakonit, imaju dva prebivališta – u Crnoj Gori i drugim zemljama, prije svega u Srbiji i Bosni i Hercegovini (BiH).
Preporučeno
Izmjenama zakona bi se, pored ostalog, uticalo na promjenu demografske strukture u Crnoj Gori, čime bi se stvorili uslovi i za buduću političku dominaciju prosrpskih stranaka u našoj zemlji.
