Video
Vukčević kaže da iza te namjere stoji zapravo namjera biračkog i nacionalnog inžinjeringa, jer svi državljani Srbije, koji dobiju državljanstvo Crne Gore, moći će, shodno članu 11 Zakona o izboru odbornika i poslanika, nakon dvije godine prijavljenog prebivališta u Crnoj Gori, ostvariti biračko pravo.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nedavno je u intervjuu za Tanjug kazao da će pokrenuti inicijativu za izmjene Zakona o državljanstvu, ističući da je neophodno da Crna Gora ,,nema tako restriktivne odluke kako je uspostavljeno Ustavom i zakonima koji su iz njega proistekli“.
“Procjenjujem da u parlamentarnoj većini postoji dobro raspoloženje, ne sumnjam da i u nekim opozicionim strankama, koje dolaze iz manjinskih naroda, postoji dobro raspoloženje ne samo za izglasavanje zakona nego i za dopunu Ustava, kojom bi se obezbijedilo sve ono što je potrebno za tu brojnu populaciju” ka,zao je Mandić. Premijer Spajić, tokom premijerskog sata, nije imao konkretan odgovor na najavu Mandića već je rekao da je dijalog najavio predsjednik Skupštine.
OPASNE NAMJERE
Komentarišući namjeru Mandića, Vukčević je rekao da se sama zamisao o dvojnom državljanstvu želi predstaviti kao nešto što je dobro za Crnu Goru i što će omogućiti vezu sa državljanima Srbije koji su porijeklom iz naše države, a koji su se iselili i nastanili u Srbiji.
“Međutim, jasno je da iza ove zamisli, koja na prvi pogled može izgledati plemenito, jer zaista između Srbije i Crne Gore postoje bliske istorijske, kulturne i društvene veze, stoji zapravo namjera biračkog i nacionalnog inžinjeringa, jer svi državljani Srbije, koji dobiju državljanstvo Crne Gore, moći će, shodno članu 11 Zakona o izboru odbornika i poslanika, nakon dvije godine prijavljenog prebivališta u Crnoj Gori, ostvariti biračko pravo”, kazao je Vukčević za Pobjedu.
Moramo priznati, ističe on, da država, odnosno Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije, nije u stanju da izvrši provjeru prebivališta tih lica, odnosno da li ona stvarno borave na adresi na kojoj su prijavljeni.
“Tako će svaki takav građanin Srbije, koji dobije crnogorsko državljanstvo, prijaviti prebivalište na adresi rođaka, prijatelja, kumova, koje ima u Crnoj Gori, i nakon dvije godine ostvariti biračko pravo, iako je njegovo stvarno prebivalište i centar životnih aktivnosti u Srbiji, jer država nema mehanizma i kapaciteta da provjeri da li ta lica zaista borave na adresi, koju su kao prebivalište prijavili u Crnoj Gori”, pojasnio je Vukčević.
On napominje da je za izmjenu Zakona o državljanstvu dovoljna prosta većina.
“Nadamo se da će aktuelna politička većina u Skupštini biti svjesna da bi ovakva izmjena Zakona o državljanstvu dovela u pitanje crnogorsku državnost, jer je jasno da bi građani Srbije, koji dobiju crnogorsko državljanstvo i pravo glasa u Crnoj Gori, glasali za prosrpske partije i ponovo spajanje Crne Gore sa Srbijom”, poručio je Vukčević.
Vlada Zdravka Krivokapića je u februaru 2022. godine, neposredno prije nego joj je izglasano nepovjerenje, usvojila Odluku o izmijenjenim kriterijumima za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom.
Tim dokumentom, koji je donijet bez prisustva predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova – što je zakonska obaveza, predviđeno je da sve osobe, koje imaju pet godina privremenog i pet godina stalnog boravka u Crnoj Gori, uz ispunjenje drugih uslova, mogu aplicirati za crnogorsko državljanstvo. Ona je promijenila prethodni uslov od neophodnih 10 godina stalnog boravka.
Stručna javnost tada je upozoravala da bi dugotrajna primjena ove odluke omogućila hiljadama osoba da, kroz lakšu procedure, steknu crnogorsko državljanstvo.
Advokat Vukčević je, odmah nakon usvajanja ove odluke, podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti njenih odredbi.
Vukčević je od Ustavnog suda zatražio da obustavi izvršenje pojedinačnih akata i radnji, ističući, pored ostalog, da je odluka nezakonita, odnosno da nije u saglasnosti sa odredbama člana 8 Zakona o crnogorskom državljanstvu.
Te odredbe, kako je pojasnio, propisuju da crnogorsko državljanstvo prijemom može steći osoba koja, između ostalih, ispunjava i uslov da u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi deset godina prije podnošenja zahtjeva za prijem.
Vukčević je i tada upozorio da bi dalja primjena odluke nanijela neotklonjive štetne posljedice po državu i njene građane, jer bi se velikom broju stranaca omogućilo nezakonito sticanje crnogorskog državljanstva, što bi značajno izmijenilo demografsku i strukturu birača.
Preporučeno
Ustavni sud još nije odlučivao o inicijativi podnijetoj prije skoro dvije godine.
