Video
Vijeće za nacionalnu bezbjednost je, na sjednici 24. jula, preporučilo Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija. Vijeće je predložilo Ministarstvu pravde i da inicira izmjenu i dopunu Zakonika o krivičnom postupku i uputi je Evropskoj komisiji, sa posebnim akcentom na produženje maksimalnog roka trajanja pritvora i povećanje sadašnje granice od tri godine za najteža krivična djela.
Vukčević je istakao da je pogrešna ocjena Vijeća za nacionalnu bezbjednost da će se bezbjednosna situacija poboljšati vetingom u pravosuđu i izmjenama ZKP.
– Prvenstveno je obaveza policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost da obezbijede sigurnost na našim ulicama i potpuno je pogrešna ocjena Vijeća za nacionalnu bezbjednost da će se bezbjednosna situacija poboljšati vetingom u pravosuđu i izmjenama ZKP kojima se produžava trajanje pritvora. Svako takvo zakonsko rješenje kojim se pritvor sa dosadašnjih tri godine od dana podizanja optužnice pa do prvostepene presude produžava, predstavlja kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i standarda koje je u svojoj praksi postavio Evropski sud za ljudska prava. Pritvor je izuzetna mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog u krivičnom postupku, kada se drugom mjerom ne može postići svrha, i smije se određivati samo u tom cilju. Stoga pritvor ne smije biti sredstvo za ostvarivanje nekih opštih ciljeva, poput zaštitite života i tijela građana na ulicama – istakao je Vukčević.
Rekao je da smo svi svjedoci posljednjih dešavanja koji ugrožavaju i pogađaju živote svih ljudi, ali, kako je kazao, ne možemo zbog toga „izvrćati“ pravni sistem i uvoditi pravne norme koje narušavaju osnovne postulate krivičnog prava, poput pretpostavke nevinosti, izuzetnosti pritvora i potrebe da on traje što kraće, uz kontinuirano provjeravanje ispunjenosti uslova za njegovo produženje.
Vukčević (FOTO. Mara Babović)
– Takav pristup Vijeća za nacionalnu bezbjednost potpuno je pogrešan i predstavlja pokušaj skidanja odgovornosti sa članova Vijeća i organa koje predstavljaju, prije svega sa policije i ANB-a, koji su najodgovorniji za očuvanje bezbjednosti svih građana. Umjesto toga, Vijeće bi trebalo da se usmjeri na unapređenje preventivnih aktivnosti, poboljšanja kapaciteta ovih organa i njihove efikasnosti u cilju sprečavanja ovakvih djela. Umjesto da se fokusira na navedene aktivnosti i na taj način doprinese smanjivanju vršenja teških krivičnih djela, Vijeće za nacionalnu bezbjednost neosnovano optužuje sudove, istovremeno prijeteći vetingom sudija, za koji proces po mom sudu u Crnoj Gori nijesu ispunjeni uslovi i koji će samo dodatno otežati rad sudstva i pri tome neće dati očekivane rezultate. Prije svega, veting nije moguć bez zakona – poručio je Vukčević.
Objasnio je da se veting, kao sistemska i ciljano strukturisana provjera integriteta, stručnosti i etičke podobnosti sudija i tužilaca, ne može sprovoditi van jasnog normativnog okvira.
– Ustav Crne Gore garantuje nezavisnost pravosuđa, nepovredivost mandata sudija i zabranu arbitrarnog razrješenja. Samim tim, svaki pokušaj da se veting sprovodi bez posebnog zakona predstavljao bi povredu načela pravne sigurnosti i otvorio bi pravnu nesigurnost koja bi mogla imati dalekosežne posljedice. Pored toga, Evropski sud za ljudska prava zahtijeva da svi postupci koji mogu da utiču na status sudije budu uređeni zakonom, da obezbjeđuju pravičan postupak, i da ih sprovode nezavisna i nepristrasna tijela. Bez takvih garancija, bilo koji veting proces bio bi pravno ništavan i potencijalno kontraproduktivan – kazao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, ideja vetinga je popularna u javnosti, i političkim liderima odgovara da je koriste kako
bi jačali svoj partijski rejting, istovremeno koristeći je da prebace odgovornost za tešku bezbjednosnu situaciju na sudove predstavljajući veting kao spasonosno rješenje.
– Međutim, u javnosti još od njih nijesmo čuli nijednu riječ oko modela, kriterijuma i tijela koje bi sprovodilo veting u pravosuđu. Takođe, napisati zakon o vetingu koji je u skladu sa Ustavom, međunarodnim standardima i pravima nosilaca pravosudne funkcije, zahtijeva duboku ekspertizu, konsultacije sa međunarodnim partnerima i složen proces usklađivanja. Takav zakon ne može biti rezultat improvizacije. Posebno se ne može donijeti hitno kako to predlaže Vijeće za nacionalnu bezbjednost. Na kraju, smatram da u Crnoj Gori ne postoji tijelo koje bi imalo dovoljan stepen nezavisnosti, stručnosti i povjerenja da sprovede jedan ovako osjetljiv proces kao što je veting sudija i tužilaca – poručio je Vukčević.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori nijesu ispunjeni osnovni preduslovi za sprovođene vetinga.
– Ukoliko bi se sada sproveo po hitnom postupku u ovakvoj političkoj klimi, siguran sam da bi se veting pretvorio u svojevrstan mehanizam političke kontrole nad pravosuđem, umjesto istinskog reformskog alata. Mora postojati zakon, mora postojati nezavisno tijelo sa integritetom, mora postojati procedura koja poštuje prava i dostojanstvo svih koji su obuhvaćeni, a to je nemoguće sprovesti u Crnoj Gori sa ovakvom političkom elitom, koja bi iskoristila veting za obračun za politički nepodobnim sudijama i tužiocima, istovremeno postavljajući one koje su im politički po volji – istakao je Vukčević.
Rekao je da je „važno istaći da se neka vrsta vetinga“ u Crnoj Gori već sprovodi od Specijalnog državnog tužilaštva, procesuiranjem sudija i tužilaca za koje postoji osnovana sumnja da su izvršili krivična djela i ukoliko se u sudskom – kontradiktornom postupku dokaže da ta lica jesu izvršila krivična djela koja im se optužnicom stavljaju na teret, ona ne samo da će ostati bez funkcije sudije ili tužioca, već će biti oglašena krivim i kažnjena u skladu sa zakonom.
Ko može da procjenjuje rad sudija
Veting bi trebalo da sprovodi posebno i privremeno tijelo, sastavljeno od stručnjaka iz oblasti prava, pravosudnog sistema i međunarodnih organizacija, uz učešće međunarodnih posmatrača ili eksperata.
Preporučeno
Ključne karakteristike tog tijela moraju biti: nezavisnost, stručnost, transparentnost i odgovornost. Kriterijumi vetinga moraju biti jasno definisani: imovinska procjena (nezakonito stečena imovina), profesionalna odgovornost, rezultati rada (efikasnost, broj presuda), kao i etička dimenzija (povezanost sa kriminalnim strukturama, politički pritisci, sukob interesa). Svaka odluka mora biti obrazložena, predmet žalbe i zasnovana na dokazima.
