Video
Profesor Vukčević u razgovoru za naš portal, upozorava da veting bez jasno propisanog zakonskog okvira i stručne kontrole, može prerasti u instrument političkog uticaja i destabilizacije pravosuđa.
STANDARD: Da li je najavljeni veting sudija oblik političkog pritiska na pravosuđe?
VUKČEVIĆ: Ukoliko se veting najavljuje i pokreće izvan institucionalnog i zakonom predviđenog okvira, bez jasno utvrđenih kriterijuma, zakonske procedure i stručnog utemeljenja, onda svakako postoji osnovana bojazan da takva inicijativa može biti shvaćena kao politički pritisak na nosioce pravosudne funkcije.
Veting je ozbiljan, dubinski proces preispitivanja profesionalnog, imovinskog i etičkog integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, i mora biti sproveden isključivo kroz zakonodavni okvir, uz poštovanje načela nezavisnosti, nepristrasnosti i prava na odbranu. Svaka suprotna forma otvara prostor za zloupotrebu.
STANDARD: Da li se zna ko bi konkretno trebalo da sprovodi veting i po kojim kriterijumima?
VUKČEVIĆ: U ovom trenutku, ne postoje jasno definisani mehanizmi ni precizne informacije o tome ko bi sprovodio veting, prema kojim pravilima i u kom pravnom okviru. Pominju se razne opcije – od novih tijela do stranih eksperata – ali bez konkretnih normativnih rješenja, sve ostaje na nivou političkog diskursa.
U ozbiljnim pravnim poredcima, ovakav proces sprovode nezavisna tijela osnovana zakonom, u čijem sastavu dominiraju stručnjaci iz pravosuđa, uz kontrolu Ustavnog i upravnog nadzora.
STANDARD: Da li smatrate da postoji potreba za vetingom u sudstvu Crne Gore?
VUKČEVIĆ: Postoji legitimna društvena i profesionalna potreba da se izvrši detaljna provjera profesionalnog integriteta, etičkih standarda i eventualnih sukoba interesa u pravosuđu, ali to ne mora nužno biti kroz formalni veting!
U crnogorskom kontekstu, moguće je sprovoditi internu reformu kroz unapređenje sistema ocjenjivanja sudija, disciplinske odgovornosti, imovinske provjere i jačanje etičkih komisija, bez urušavanja institucionalne nezavisnosti.
STANDARD: Koliko je realno sprovoditi veting u uslovima nedovoljnih kadrovskih kapaciteta, s obzirom na iskustvo Albanije?
VUKČEVIĆ: Iskustvo Albanije jasno pokazuje da veting, iako sproveden uz podršku međunarodne zajednice, može izazvati ozbiljne kadrovske probleme, uključujući paralizu sudova, ogromne zastoje u radu i pad efikasnosti.
Crna Gora se već suočava sa manjkom sudija i tužilaca, a dodatno otvaranje masovnog vettinga, bez prethodno obezbijeđenih kadrovskih i institucionalnih resursa, može dovesti do funkcionalnog kolapsa pravosuđa.
STANDARD: Da li takav proces može ugroziti nezavisnost sudske vlasti?
VUKČEVIĆ: Apsolutno. Ukoliko se veting sprovodi selektivno, bez transparentnih kriterijuma i pod političkim uticajem, to direktno ugrožava ustavni princip nezavisnosti sudske vlasti (član 118. Ustava).
Nezavisnost pravosuđa nije privilegija sudija – to je garancija građanima da će suditi nepristrasni, stručno kompetentni i moralno odgovorni ljudi. Proces koji se sprovodi mimo Ustava i zakona vodi ka opasnoj delegitimizaciji pravosuđa.
STANDARD: Kako komentarišete činjenicu da se o vetingu više govori u političkoj nego u stručnoj javnosti?
VUKČEVIĆ: To je jedan od ključnih problema. Veting je pravni, etički i institucionalni proces, koji mora biti dominantno vođen od strane pravne struke, sudskih tijela, akademske zajednice i civilnog sektora.
Dominacija političkog diskursa nad stručnim samo dodatno narušava povjerenje javnosti u reforme i ostavlja prostor za interpretaciju da je riječ o instrumentalizaciji pravosuđa zarad političkih ciljeva.
STANDARD: Kakvu poruku ovakve najave šalju građanima i međunarodnim partnerima?
VUKČEVIĆ: Građanima se šalje poruka da je pravosuđe duboko kompromitovano, ali bez ponuđenih sistemskih rješenja. To može dodatno narušiti povjerenje u sudove, čak i tamo gdje funkcionišu profesionalno i odgovorno.
Preporučeno
Međunarodnim partnerima ovakve najave, ukoliko nisu konkretizovane i normativno utemeljene, šalju signal o političkoj nestabilnosti i nepostojanju koherentne pravne strategije. A to može imati uticaj i na ocjene napretka Crne Gore u procesu evropskih integracija.
