Video
Crnogorski jezik kao službeni, temeljna je identitetska ustavna odrednica koja se mora dalje pravno razraditi i urediti posebnim zakonom, kao što je to urađeno sa drugim pitanjima koji su u domenu identitetskih, rekao je za Dnevne novine poslanik DPS-a i predsjednik Odbora za ustavna pitanja Miodrag Vuković.
Preporučeno
On podsjeća da je nedavno, na skupštinskom zasijedanju, i potredsjedniku Vlade za politički sistem Zoranu Pažinu postavio pitanje pravnog uređenja upotrebe službenog jezika-crnogorskog, naglašavajući da u praksi imamo dosta primjera ignorisanja ustavne odredbe, kao i potcjenjivanja jezika i tamo gdje to ne bi smjelo da se događa-od javne administracije i u njihovom komuniciranju sa javnošću, u ime države.
“To prestaju da budu incidenti i prijete da prerastu u, za mnoge, željeno ponašanje i praksu koja vodi do vulgarizacije crnogorskog jezika i kompromitacije ustavne odrednice”, ističe Vuković.
Za rješavanje pitanja jezika i pisma kroz poseban zakon ima, kako kaže, opravdanih razloga, i političkih i i faktičkih.
“Odrednice najvišeg pravnog akta moraju biti dodatno razrađene zakonom, i od ove obaveze jedino su izuzete odredbe koje se odnose na ljudska prava i slobode. To su jedine odredbe iz Ustava koje se neposredno primjenjuju. Podsjetiću na ono što sam rekao i u parlamentu, zakonima smo do sada razradili skoro sve simbole Crne Gore, imamo Zakon o Glavnom gradu, Zakon o prijestonici, imamo Zakon o državnim simbolima, jedino su zakonom nerazrađeni ostali jezik i pismo. Ovo nije prvi put da insistiram na ovome. Prije četiri godine pitao sam, takođe potpredsjednika Vlade, kada ćemo dobiti zakon kojim će biti uređeno pitanje jezika i pisma, i dobio sam odgovor da će se predlog tog zakona naći pred poslanicima u četvrtom kvartalu te godine. Kao što vidimo, tog predloga nema ni danas”, ističe Vuković.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ustavna pitanja kaže da je svjestan da se radi o osjetljivom pitanju, ali da to državu ne oslobađa obaveze zakonskog uređenja.
“Imamo sve uslove da to uradimo, prije svega pravne, a potom i druge. Crnogorski je stari jezik, sada je standardizovan na savremen način, ima svoju jezičku normu, svoju gramatiku i pravopis, izučava se na svim nivoima obrazovanja, imamo i Fakultet za izučavanje crnogorskog jezika… S druge strane, međunarodno je priznat, ima svoj internacionalni kod, ravnopravan je sa svim službenim jezicima svijeta… Dakle, potrebna je nje gova dalja afirmacija, zaštita i intenzivan razvoj kao državnog jezika, kao i stvaranje uslova da kao takav bude poštovan, prihvaćen, obavezan za sve koji su stanovnici Crne Gore, koji komuniciraju u Crnoj Gori i sa Crnom Gorom”, poručuje Vuković.
Time se, kako kaže, učvršćuje i jača državni identitet i ne ostavlja prostor za improvizacije. Državni jezik je, podsjeća Vuković, jedan od tri najvažnija stuba identiteta te zemlje.
