Video
“Ono što je indikativno je da je u svakom potezu, koji je (Mandić) povlačio u prethodnom periodu, a koji se oslikavao radikalnim idejama, sve ostalo na nivou retorike. Dakle, on je predlagao nešto čisto da bi vidio kakav će biti odjek javnosti, kako će reagovati međunarodna zajednica i kakav je odnos snaga na političkom planu u Crnoj Gori, da vidi koje političke snage će prihvatiti takvu ideju. Dakle, to je opipavanje pulsa” – smatra Vuković.
Mandićevo opipavanje pulsa
Istovremeno, objašnjava Vuković, Mandić svoje inicijative predstavlja kao kompromisna rješenja, jer je reakcija druge strane uvijek, decidno protiv. Kroz takav narativ Mandić drugu stranu oslikava kao tvrdokornog aktera, koji ne želi kompromis. Dok god se radi o opipavaju pulsa, smatra profesor Vuković, može se govoriti o političkoj taktici, ali i upozorava na posljedice takvog narativna po društvo.
“Ono što više brine je što on (Mandić) normalizuje diskurs u kojem će javnost sve više i više biti zbunjena, a to je najblaži efekat djelovanja. Javnost će, istovremeno, biti rezignirana prema sistemu, koji ne funkcioniše… To su opasne tendencije sa pozicija moći, koje projektuje lider nekadašnjeg Demokratskog fronta. To je bilo i očekivano, zato što Mandić dolazi iz antisistemske partije, koja je dugo takva bila, a ovaj sistem je nešto protiv čega se itekako borio”, istakao je Vuković.
Crna Gora je, smatra, pogođena opasnim talasom populizma, koji dominira političkom scenom i političkim diskursom.
“Sistem nije srušen ali je umnogome urušen, okrnjen. U okolnostima prethodne četiri godine, pogotovu posljednje dvije, ne postoji vizija na sistemskom planu kako Crna Gora treba da ide naprijed. Talas populizma doveo je u prvi plan snage bez vizije, bez ideje, a prije svega plana. I kada se pričalo o planu, taj plan nije postojao, samo u retoričkoj formi. Ni za poziciju, ni za opoziciju, nije širok manevarski prostor. Teško boriti se protiv nepostojećeg plana, jer se veoma lako mijenja, ambivalentan je i niko nema potrebu da stoji iza njega i adaprita se. Tek onoga trenutka kada javnost postane zasićena improvizacijom, nepodnošljivom lakoćom manipulisanja javnim disukrsom, moći ćemo da pričamo o radikalnijim potezima kako opozicije, tako i vlasti”, ocjenjuje Vuković.
Izazovi na političkoj sceni Crne Gore
Dodaje da su i opozicija i vlast pred ključnim izazovom u, kako kaže, okoštalim političkim okolnostima.
“Onog trenutka kada se neko iz sadašnje pozicije, ili neko ko se odvaja od pozicije, usudi da sarađuje sa onima za koje su govorili da su neprihvatljivi, sistem će se rasčepiti, profunkcionisati. Doći će do velikih, novih promjena i dodatne vrijednosti na političkoj sceni Crne Gore. Do tada je Crna Gora zaglavljena u populizmu, koji odgovara samo radikalnim desnim snagama, koje su bazirane na njemu”, poručuje Vuković.
Odnos Vašingtona prema Podgorici
Govoreći o odnosu zvničnog Vašingtona prema Podgorici, Vuković objašnjava da Sjedinjene Američke Države posmatraju Crnu Goru kao dio regionalnog konteksta koji zauzima, kao kaže, perifernu ulogu u odnosu na krupna geopolitička dešavanja kojima svjedočimo.
“Održavanje statusa quo koji ne eskalira je ono na čemu se bazira trenutna vizija SAD-a, a i Evropske unije. Samim tim prihvataju se određeni truli kompromisi kojima se jačaju retrogradne snage, koje uživaju u statusu quo. Region je, na neki način, zaglavljen u datom trenutku, prioritetima koji su negdje drugo, kako na Dalekom istoku, tako i na Bliskom istoku, Ukrajini i u ostatku zapadne hemisfere”, objašnjava profesor Univerziteta Džons Hopkins.
Dodaje da region zahtjeva stabilnu situaciju, dok se ostale ne riješe.
“Mislim da nije dovoljno jasno prihvaćena poruka iz Vašingtona, i iz ambasade SAD-a u Podgorici, ko su prihvatljivi, a neprihvatljivi partneri za Vašington. Kada se ta poruka pošalje to ne znači da će uvesti sankcije ili nekoga hapsiti. Riječ je, prije svega, o hlađenju odnosa, u najgorem slučaju, ili o kočenju određenih procesa koji neće dobiti puni zamah koji bi imali da su okolnosti drugačije, da su akteri na političkoj sceni prihvatljiviji za SAD”, poručio je Vuković.
Organski produkti
Smatra da su svi politički akteri u Crnoj Gori organski produkt crnogorskog društva, jer su dio stvarnosti kao zajednice. Političke snage, koje su radikalno desno, etno nacionalističke, klero nacionalističke – dio su stvarnosti Crne Gore.
“U Crnoj Gori imate nove, mlade snage, žao mi je što tako moram da ih definišem, koje su došle na talasu populizma. Nemaju nikakvog političkog iskustva, ni sistemskog, nemaju dovoljnu razradu, ni pripremu, baziraju sav svoj nastup na medijskoj promociji i improvizaciji. Prvi put u istoriji, čini mi se, Ujedinjenih nacija, je premijer koji je tada bio u tehničkom mandatu, govorio iz glave za govornicom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. To je nečuveno, ali to je normalnost u Crnoj Gori. Crnogorsko društvo prihvata to kao normu. Normalizovala se jedna nepodnošljiva doza površnosti i improvizacije” – naglasio je Vuković.
Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama
Govoreći o kampanji uoči predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, Vuković kaže je iznenađenje za sve zamah koji je dobila Kamala Haris, kandidatkinja Demokrata.
Preporučeno
,,Ako pogledate trendove, koji su postojali od početka Bajdenove kampanje, u odnosu na Trampa, Bajden je uvijek bio u zaostatku. Nije bio značajan zaostatak, ali je bio. Nerijetko je to pravilo u političkoj kampanji, da predsjednik, koji je trenutno na vlasti uvijek zaostaje za onima koji su alternativa. Zato što oni snose posljedice svojih odluka u tom trenutku, a bilo koji alternativni glas čini se da je prihvatljiviji… Niko nije očekivao da će Kamala Haris imati takav nastup, i da će je prihvatiti neke marginalizovane grupe u biračkom tijelu, tu najprije govorim o mladima. Mladi su bili najveća nepoznanica Bajdenovoj kampanji, pogotovu nakon svega što se dešavalo od 7.oktobra prošle godine, i izraelske invazije na Gazu. Mladi su, u većini, tražili progresivnije mjere i politike, što Bajdenova administracija nije bila spremna da ponudi” – istakao je Vuković.
