Video
„Nismo ostali iza škura, skriveni u udobnost vlastitih zidova i u komforu koji pruža distanca od onih kojima Hrvati smetaju“, rekao je Vuksanović, u intervjuu za Gradski portal.
Tivatski političar, koji je na čelo HGI došao u julu 2019. godine, istakao je prilikom izbora – a i kasnije – da su “Hrvati autohtoni narod u Crnoj Gori, svojoj domovini”. Smatra da je jedna od konstrukcionih grešaka Vlade Zdravka Krivokapića “neparticipiranje predstavnika manje brojnih naroda u njoj“ i izrazio zadovoljstvo što će „dio još aktuelne vlasti kojem su nacionalne zajednice bile kompromitacija“ preći u opozicione redove.
Vuksanović kaže da su „preživjeli“ neuspjeh izbora 30. avgusta 2020. godine i nakon toga dodatno ojačali – što smatra znakom zrelosti stranke koja ove godine obilježava dvije decenije postojanja.
„Pitanje i prostorija HGI i Doma kulture u Donjoj Lastvi aktuelizovala je tivatska vlast onog trenutka kada smo se odlučili na bojkot opštinske Skupštine i tako im uskratili kvorum“, precizirao je i dodao da je to još jedan pokušaj političkog pritiska.
Kakav je Vaš stav povodom najave potpredsjednika GP URA Filipa Adžića iz vladajuće koalicije “Crno na bijelo” da će “manjinska Vlada imati potpredsjednike Crnogorca, Srbina i Bošnjaka”?
Hrvatska građanska inicijativa je pozdravila namjeru za prekompoziciju vlasti. Smatramo da je puno razloga za formiranje manjinske vlade. Ne treba nabrajati sve one koji idu u prilog takvoj ideji, jer su dobro poznati. Jedna od konstrukcionih grešaka Vlade Zdravka Krivokapića je neparticipiranje predstavnika manje brojnih naroda u njoj.
Onaj dio još aktualne vlasti kojem su nacionalne zajednice bile kompromitacija – prelazi u opozicione redove. To je dobro za Crnu Goru i koncept u kojem je ona najviše svoja, za njen europski put.
Pretpostavljam da je izjava za čiji me komentar pitate išla u prilog nagovještaja novog principa u tretiranju manjinskih naroda i njihovog doprinosa na političkoj sceni Crne Gore. Raduje činjenica što mnogi na političkoj i društvenoj sceni primjećuju prazninu u modalitetu koji se nagovještava, a koji se ogleda u nedostatku predstavnika Hrvata Crne Gore, i što jasno izražavaju da je i Hrvatskoj građanskoj inicijativi mjesto u takvom angažmanu. Potvrda je to značaja koji smo izgradili i vrijednosti koje smo afirmirali.
Na koji način se promijenila pozicija hrvatske manjine u Tivtu, naročito nakon izbora za lokalni i državni parlament 30. avgusta 2020. godine?
Promijenila se naša pozicija, ali naša misija i programski ciljevi nisu. Naprotiv, još intenzivnije radimo na njihovom sprovođenju. Nakon izbornog neuspjeha, sa HGI se nije desilo ono što se najčešće dešava sa strankama u tom slučaju. Nismo smo se fragmentirali, ni antagonizirali, već smo dodatno dobili na homogenosti i jedinstvu. Znak je to zrelosti ljudi koji predstavljaju i čuvaju ideju HGI-ja, a koja ove godine proslavlja 20. godinu postojanja. Veliko priznanje nam daju i naši suparnici koji ne bježe ni od najnižih udaraca da nam naštete.
Svima odgovaramo vlastitim zalaganjem i radom. Što bi se reklo kod nas Boki – nismo ostali iza škura, skriveni u udobnost vlastitih zidova i u komforu koji pruža distanca od onih kojima Hrvati smetaju. Svakome smo dali odgovor tko je pokušao omalovažiti i uvrijediti sve ono što je značajno za nas i naš identitet.
Da li je dug za zakupninu stvarni razlog za iseljavanja Hrvatske građanske inicijative iz opštinskih prostorija?
U posljednje vrijeme se suočavamo s nasrtajem lokalne vlasti u Tivtu da nam uzmu ono što su podigli naši preci, a mi – nakon potresa 1979. godine – obnovili kao Dom kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi. Obranit ćemo dignitet i nećemo ustuknuti pred onima koji nas žele poniziti.
Što se tiče navodnog duga za prostorije Hrvatske građanske inicijative, stvar je zapravo političke prirode. Mi smo cjelokupnu dokumentaciju poslali na tri renomirane advokatske kuće i one su nam dale identičan odgovor: da nismo dužni ništa i da smo prostorije legalno koristili po tada važećem ugovoru. Pokrenuli smo sudski spor, kako bi zaštitili dostojanstvo stranke i onih koje predstavljamo.
Pitanje i prostorija Hrvatske građanske inicijative i Doma kulture u Donjoj Lastvi aktualizirala je tivatska vlast onog trenutka kada smo se odlučili na bojkot opštinske Skupštine i tako im uskratili kvorum. Dakle, ucjenjuju i vrše politički pritisak na nas.
Da li rijetka reagovanja na govor mržnje koji je pratio napad na Mirka Vičevića – u tom trenutku trenera vaterpolo kluba Crvena zvezda – u Beogradu signal da smo izgubili svaki osjećaj empatije ili da su klerofašisti glasniji?
Bojim se da smo se odavno navikli na govor mržnje, uvreda, prijetnji i sav onaj sadržaj koji je karakterističan za devedesete godine. Žao mi je svaki puta kada se desi onakav primitivizam kojem je bio izložen Mirko Vičević. Naravno, osudili smo to i kao pojedinci i kao stranka. Jasno demonstriramo da ne pristajemo i da se ne mirimo s takvim pojavama, s kojima se često i sami susrećemo.
Nakon što stranke hrvatske manjine na prošlim izborima nisu prešle cenzus i time prvi put ostale bez predstavnika u Skupštini, da li ste već razmatrali učešće na narednim – moguće vanrednim – parlamentarnim izborima?
Preporučeno
Vrijeme nakon izbora pokazalo je da Hrvatska građanska inicijativa nesmanjenom dinamikom sprovodi sve ono što je u cilju očuvanja identiteta, tradicije, jezika i kulture Hrvata u Crnoj Gori. Ne mogu pobrojati sve događaje koje smo organizirali, sve susrete koje smo imali s najvišim državnim dužnosnicima Republike Hrvatske od kojih smo dobili jasnu podršku, sve polemike u kojima smo nastupili i sve ono što je značajno za opstojnost hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Naša predizborna kampanja je počela od dana kad su prebrojani glasovi na prošlim izborima.
