Mandić tu nagradu dodjeljuje na isti dan za kada je najavljeno izricanje presude u slučaju “Državni udar”, koju će pročitati predsjednik Višeg suda Zoran Radović.
Umjesto slušanja izricanja presude za slučaj od ogromnog značaja za politički i društveni trenutak Crne Gore, Mandić se odlučio da kao predsjednik Skupštine zanemari i vladavinu prava.Udruženje pravnika je skrenulo pažnju crnogorskoj javnosti i nosiocima javnih ovlašćenja da je temeljni princip, definisan u članu 1 stav 2 Ustava, da je Crna Gora ,,zasnovana na vladavini prava“.
- “Saglasno tome, ukazujemo da Zakon o državnim nagradama u članu 21 stav 2 precizno utvrđuje da ,,Trinaestojulsku nagradu uručuje predsjednik Skupštine, u Podgorici“”, piše u saopštenju.
Istakli su da ovim ukazuju na direktno kršenje odredbi Zakona, bez ulaženja u kvalitet dobitnika i odluku žirija.
- “Značaj nagrade, njena neupitna i izuzetna simbolika i namjera crnogorskog društva da elementarno funkcioniše kao uređeno društvo nalaže, izbjegavajući dalju kompromitaciju i dobitnika i onih koji uručuju nagradu, da se ista dodijeli saglasno navedenom članu 21 Zakona o državnim nagradama”, kazali su iz Udruženja pravnika.
Ovogodišnji dobitnici nagrada su književnik Andrija Radulović, slikar mr Branislav Bane Sekulić i doktor bogoslovskih nauka Nikola Marojević, kao i prof. dr Dragan Koprivica, koji je ovogodišnji dobitnik Trinaestojulske nagrade za životno djelo.
Da će nagrada biti uručena na nezakonitom mjestu, na Cetinju umjesto u Podgorici, konstatovalo je Udruženje pravnika, a kandidati i javnost su ukazali burnim reakcijama na samu odluku žirija, kakve nijesu zabilježene do ove godine.
Reagovali su prof. dr Mihailo Burić, prof. dr Dragan Hajduković, Branka Šćepanović. Reagovao je i kandidat Zoran Ilinčić, koji je podnio Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) krivičnu prijavu protiv ministarke kulture i medija Tamare Vujović i žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade zbog, kako je naveo, sumnje na korupciju.
Odluku je većinskim odlučivanjem, u tajnom glasanju, donio žiri u sastavu: prof. dr Nikola Vukčević, predsjednik, i članovi Želidrag Nikčević, doc. dr Miloje Šundić, Sulejman Kujević, prof. Miloje Aranitović, prof. Nikola Rakočević i doc. dr Adnan Prekić.
Profesor Hajduković je pisao otvorena pisma predsjedniku, Vladi, predsjedniku Skupštine, poslanicima, ombudsmanu…
Akademik Burić je podržao u javnim istupima profesora Hajdukovića te je u reagovanju naveo da mu je bilo ispod elementarnog ljudskog dostojanstva baviti se „specijalnom operacijom ovogodišnje komisije“ za, kako je naveo, Trinaestojulsku „nagrdu“, ali da je nakon stava prof. dr Dragana Hajdukovića promijenio odluku.
Hajduković je u svom reagovanju istakao i činjenicu da komisija nije mogla za jedan dan da pregleda materijal za sve učesnike konkursa, te da je jasno da je odluka donijeta bez uvida u konkursne materijale i „time je počinjeno ozbiljno krivično djelo“.
- “Ako se tome doda da je nagradu dobio profesor, šef parkinga Podgorice, sa sposobnostima pisanja „skečeva“ i doktor teologije, sa sposobnostima „širenja kulture“, slika odlučivanja se kompletira. A postaje potpuno kompletna kada se zna da su svi drugi kandidati bolji od predloženih, jer se radi o opštepoznatim stvaraocima”, kazao je Burić navodeći da se u to može lako uvjeriti uvidom u konkursne materijale.
Problematizovana je i dodjela nagrade svešteniku Marojeviću, jer je javnosti ostalo nepoznato koji je njegov doprinos crnogorskoj kulturi i čuvanju identiteta.
Preporučeno
Dodjela Trinaestojulske nagrade Nikoli Marojeviću je presedan jer je to prvi put da neko crkveno lice dobije nagradu otkad je ustanovljena. Ipak, nije prvi put da sa mjesta protojereja Marojević uplivava u sekularne vode, budući da je na prijedlog ministarke Vesne Bratić bio izabran i na upravljačku državnu funkciju – Upravni odbor Univerziteta Crne Gore, ali se nije dugo zadržao, jer je nakon reakcija javnosti podnio ostavku. Marojevićeva djelatnost, osim parohije nikšićke i Eparhije budimljansko-nikšićke, vezana je za izdavaštvo i publikovanje radova u okviru naučne ustanove Institut za srpsku kulturu u Nikšiću, čiji je osnivač poslanik Nove srpske demokratije u Skupštini Crne Gore Budimir Aleksić.