U dijelu koji se izričito odnosi na Crnu Goru bilateralna pitanja nijesu pomenuta kao poseban uslov, već su navedene reforme koje država mora sprovesti. Ipak, to ne znači da bilateralna pitanja ne mogu uticati na dalji tok pregovora, za koji je potrebna saglasnost država članica.
Evropski savjet u zaključcima istog dokumenta ističe da je proširenje geostrateško ulaganje u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet, dok se u posebnoj tački podsjeća da svaka država kandidat napreduje u pregovorima na osnovu sopstvenih rezultata.

Hrvatski zahtjevi i djelimične izmjene zaključaka
Hrvatski premijer Andrej Plenković je tokom rasprave predstavio osam zahtjeva Zagreba, među kojima su pitanja Morinja, nestalih, procesuiranja ratnih zločina, imovine, školskog broda „Jadran“ i granice.
Prema izvještajima RTCG-a i hrvatskih medija, nakon njegove intervencije iz nacrta zaključaka uklonjeni su rok za zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. godine i formulacija o što skorijem završetku pristupnog ugovora.
Prema istim izvještajima, šest hrvatskih zahtjeva povezano je sa pregovaračkim poglavljem 23 – Pravosuđe i temeljna prava, a dva sa poglavljem 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.
Ipak, konačni tekst zaključaka zadržao je namjeru da se tokom irskog predsjedavanja nastavi rad na privremenom zatvaranju preostalih poglavlja. To znači da konkretan rok nije potvrđen, ali ni mogućnost završetka pregovora tokom 2026. godine nije isključena.
Merc: Crna Gora ispunila gotovo sve uslove, pitanja sa Hrvatskom rješiva
Njemački kancelar Fridrih Merc ublažio je ton Hrvatske, ocijenivši da je Crna Gora ispunila gotovo sve uslove za članstvo i da su pitanja koja je otvorio hrvatski premijer rješiva.
Merc je rekao da postoji još nekoliko manjih lokalnih pitanja koja je iznio Plenković, ali da su sva rješiva.
On je naveo i da jei vođena konstruktivna rasprava o Crnoj Gori, naglašavajući da Evropska unija ostaje otvorena za prijem evropskih država koje ispunjavaju uslove za članstvo.
Takva ocjena njemačkog kancelara predstavlja važnu političku poruku podrške proširenju, ali ne mijenja činjenicu da su konkretni rokovi uklonjeni iz zaključaka.
Plenković je, s druge strane, upozorio da bi evropski put mogao biti sporiji ukoliko otvorena pitanja ne budu riješena.
„Ambicija je jedno, a realnosti, ako se nešto ne riješi, možda mogu biti malo sporije“, poručio je Plenković.
Irsko predsjedavanje traje do kraja godine, Litvanija preuzima od januara 2027.
Irska predsjedava Savjetom Evropske unije od 1. jula do 31. decembra 2026. godine. Od 1. januara do 30. juna 2027. predsjedavanje preuzima Litvanija, što predstavlja narednu važnu fazu u planiranju završetka pregovora i pristupnog ugovora Crne Gore.
Crnogorska ministarka evropskih poslova Maida Gorčević već je uspostavila kontakte sa litvanskim zvaničnicima radi pripreme završne faze evropskih integracija.
Tokom radne posjete Viljnusu 17. septembra sastala se sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Litvanije Sigitasom Mitkusom i predstavnicima litvanskog parlamenta, sa kojima je razgovarala o reformama, zatvaranju pregovaračkih poglavlja i finalizaciji pristupnog ugovora.
Gorčević je tada poručila da Crna Gora završava reforme kako bi do kraja 2026. zatvorila preostala poglavlja, dok se u prvoj polovini 2027. očekuje finalizacija pristupnog ugovora.
Litvansko Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da će proširenje Evropske unije biti jedan od prioriteta litvanskog predsjedavanja.
Ovi kontakti predstavljaju osnov za usklađivanje narednih koraka i kalendara aktivnosti Crne Gore sa budućim litvanskim predsjedavanjem.
Na Međuvladinoj konferenciji održanoj 12. oktobra u Luksemburgu Crna Gora je privremeno zatvorila još tri pregovaračka poglavlja: 17 – Ekonomska i monetarna politika, 18 – Statistika i 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.
Preporučeno
Time je broj privremeno zatvorenih poglavlja povećan na 21, od ukupno 33 otvorena, dok ih je 12 preostalo za zatvaranje.















