Video
Iz nevladinog sektora poručuju da su vladavina prava ali i javni interes, često u drugom planu. Kako je rekla Biljana Papović iz CDT-a, svjedočili smo brojnim promjenama zakona, koje su bile u usko partijskom interesu i zarad određenog političkog momenta ili interesa.
“Ono što je poražavajuće je da je u takvim situacijama partije nađu konsenzus i potrebnu većinu, da usvoje određeni zakon, koji predstavlja svakako korak unazad, u smislu uspostavljanja vladavine prava”, smatra Papović.
I posljednji primjer, kako kažu naši sagovornici, zakon koji je predviđao da v.d. stanje vrhovnog državnog tužioca može da traje praktično neograničeno, ali koji je povučen iz procedure, pokazuje tu praksu. Za pravnike su problematična i neka ranije usvojena rješenja.
Kako naglašava Ivan Vukčević, doktorand prava, posljedica je da zbog usvajanja promjena Zakona o tužilaštvu imamo Tužilački savjet koji je, kako Venecijanska komisija kaže u svom mišljenju, doveden do rizika politizacije.
“Zbog toga što se većina članova sada bira od parlamenta”, smatra Vukčević.
U parlamentu su se izglasavali i zakoni zbog pojedinaca ali i interesa političkih partija.
Osim što smo zbog nekih zakona ušli u rizik da kršimo Ustav, o čemu tek treba da se izjasni najviša sudska instanca, dobijali smo i opomene sa relevantnih evropskih adresa. Vukčević napominje da to ne znači da mi treba da prihvatamo sve preporuke sa međunarodnih adreasa nekritički.
“Zato što nekad i iz tih institucija dolaze oprečne preporuke, odnosno preporuke koje nijesu prilagođene stepenu razvijenosti u kojem je Crna Gora sada ali u najvećem broju slučajeva to su dobre preporuke za Crnu Goru”, naglasio je Vukčević.
Preporučeno
U svakom slučaju, evropski put je onaj koji smo sebi zacrtali, a do njegovog kraja ne možemo doći ishitrenim i zakonima koje zahtijeva politički trenutak, ocjenjuju naši sagovornici.
