Video
U pitanju je već drugo odbijanje Krivokapića u posljednjih dva mjeseca da se pojavi na kontrolnom saslušanju koje je zakazao Odbor za bezbjednost.
NEMA SARADNJE
Prvi put Krivokapić je odbio da dođe na kontrolno saslušanje skupštinskog Odbora povodom inicijative o ponovnom pokretanju šverca cigareta preko Luke Bar.
Inicijativu za kontrolno saslušanje podnio je predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević, a povod su bile procjene zapadnih bezbjednosnih agencija da čak 20 odsto švercovanih cigareta u EU ide preko Luke Bar.
U prošli četvrtak premijer je drug put odbio da dođe na zakazano kontrolno saslušanje zbog njegove ranije izjave da mu se pripremalo hapšenje nakon što je trebalo da potpiše temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Beogradu 27. marta.
U oba slučaja Krivokapić se pozvao na zakonsko pravo da nije dužan da se odazove pozivu Odbora za bezbjednost.
ŠTO JE STVARNO ZAKONSKA OBAVEZA
U zakonu o parlamentarnom nadzoru u odbrani i bezbjednosti precizno je navedeno da ,,parlamentarni nadzor obuhvata konsultativno saslušanje, kontrolno saslušanje i parlamentarnu istragu“ i da se na njih pozivaju odgovorni predstavnici Vlade.
“Kontrolno saslušanje se organizuje i sprovodi u cilju pribavljanja mišljenja i prikupljanja informacija iz djelokruga rada Odbora i kada postoji potreba da se otklone nejasnoće, dileme, principijelna sporenja i razjasne aktuelna sporna pitanja u sprovođenju politike i zakona ili drugih aktivnosti Vlade i organa državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane. Odluku o kontrolnom saslušanju Odbor donosi većinom glasova svih članova. Na sjednicu se pozivaju odgovorni predstavnici Vlade ili drugog organa državne uprave, kao i druga lica čije je prisustvo potrebno za razjašnjenje predmetne stvari”, navodi se u članu 9 zakona što je pravni osnov za poziv Krivokapiću.
Zakonom je predviđena i obavezna saradnja svih državnih organa u procesu koji prati kontrolno saslušanje.
“Državni i drugi organi, institucije, pravna i fizička lica dužni su dati podatke i informacije iz djelokruga svoje nadležnosti u vezi sa vršenjem parlamentarnog nadzora i informisati Odbor o preduzetim mjerama na realizaciji zaključaka i preporuka. Odlukom većine članova Odbora može se, u slučaju potrebe, sprovesti nadzor bilo kojeg organa ili institucije iz člana 3 stav 1 ovog zakona ili njegove organizacione jedinice na teritoriji Crne Gore, uz prethodnu najavu u vremenu ne kraćem od 24 sata”, precizno se navodi u zakonu.
Što znači da se Krivokapić ili odgovorni član Vlade morao pojaviti na saslušanju.
SKANDALOZNO OBRAZLOŽENJE
Upravo je zato obrazloženje premijera Krivokapića, prilikom odbijanja da se pojavi pred Odborom – da je informaciju o njegovom potencijalnom hapšenju dobio od pouzdanog izvora, i da ne želi da ga imenuje – u najmanju ruku skandalozno.
Po zakonu premijer ima samo dva relevantna izvora – Ministarstvo unutrašnjih poslova i Agenciju za nacionalnu bezbjednost, institucije kojima je obaveza da pomno prate i obezbjeđuju visoke državne zvaničnike, ali i prikupljanju sve relevantne informacije.
Predsjednik Vlade se u svojim obraćanjima nije pozvao na državne institucije, pa je njegova izjava očigledno targetiranje glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Objavom da je pripremano njegovo hapšenje Krivokapić je formalno osumnjičio specijalnog tužioca da je pripremao – državni udar. Zato je obaveza predsjednika Vlade bila da podnese dokaze ili makar indicije za takve tvrdnje.
U dva navrata Katnić je oštro demantovao Krivokapića, navodeći da čak nije u djelokrugu rada Specijalnog tužilaštva.
U zakonu o parlamentarnom nadzoru u odbrani i bezbjednosti precizno stoji da je predstavnik Vlade dužan da poslanicima da sve relevantne informacije a da je obaveza poslanika da te informacije čuvaju u skladu sa zakonom.
Premijer Krivokapić, kako izgleda, poštuje samo pravila i zakone koje sam, i to u hodu, propisuje. I to samo za sebe.
Istim stopama krenuli su i članovi premijerovog kabineta. Osim Krivokapića pred nadležnim odborima u posljednja dva mjeseca se nijesu pojavili i ministri Milojko Spajić, Jelena Borovinić Bojović i Vesna Bratić, koja je u posljednjem slučaju opravdala neprisustvo pogoršanjem zadravstvenog stanja.
Đukanović dva puta saslušavan pred odborima Skupštine
Predsjednik države Milo Đukanović je dva puta tokom svog premijerskog mandata bio na saslušanju pred nadležnim odborima Skupštine: jednom u Odboru za bezbjedost 2016. godine, a drugi put pred Anketnim odborom povodom slučaja Telekom 2012. godine.
Preporučeno
Đukanović je u oba slučaja odgovarao na sva pitanja, a saslušanje pred Anketnim odborom za slučaj Telekom je trajalo više od pet sati. Na čelu tog odbora je tada bio lider Nove Srpske demokratije Andrija Mandić.
