Video
Na zasijedaju Ženskog parlamenta, koji je bio posvećen temi – nasilje nad ženama, juče su predočeni nalazi ovog istraživanja koje je obavljeno 2021. godine. Prenijeta su i iskustva anketarki koje su razgovarale sa ciljnom populacijom od 18 do 74 godine. Uzorak su bila 2.232 domaćinstva, odnosno 1.609 upitnika je popunjeno. Anketarke su saopštile da su žene odlično sarađivale, da im se tema svidjela, ali da su u dosta slučajeva primijetili neiskrenost koju sigurno izaziva strah, nesigurnost.
Očajnički tražile pomoć
“Imala sam dva slučaja gdje su očajnički tražile pomoć. Pogrdna imena i batine nijesu smatrale nasiljem i zlostavljanjem. Imala sam i priznanje silovanja, što je na mene ostavilo veoma snažan uticaj”, izjava je jedne anketarke koju je prezentirala v. d. pomoćnika direktora Monstata Snežana Remiković.
Dalje je jedna anketarka navela da bilježi slučaj poznanice za koju je znala da je muž maltretira, jer to radi i javno. Molila je da ne unosi ništa, da što prije završe anketu, jer muž – spava. Nije tražila pomoć, jednostavno kaže takav je on, ne želi razvod.
“Jedna gospođa mi je rekla da trpi nasilje i ona i djevojčica, i pitala mogu li joj pomoći, čak je rekla da ako se vrati i zatekne nas da ni ja neću dobro proći.”
Ovo istraživanje je urađeno u skladu sa standardima Evropske unije. Kada se uporede podaci na međunarodnom nivou, dolazi se do saznanja da Crna Gora zauzima pretposljednja mjesta. Remiković iz Monstata je na to kazala da treba vidjeti da li je to tako zaista ili je posljedica patrijarhata, straha, stigme, pa se ne prijavljuje nasilje, odnosno da žene i nijesu osviješćene šta je nasilje. Kazala je da podaci treba da budu analizirani.
Iz Monstata su najavili da će u narednom periodu objavljivati detaljnije nalaze iz istraživanja. Remiković je poručila da se nada da će naći mjesto u politikama koje kroje nadležni.
Ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka rekao je da treba da se iskorijene negativne pojave u društvu. Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da je zabrinjavajući trend nasilja nad ženama, i da mržnja prema bilo kome, a naročito prema ženama nije mentalno zdravo stanje
čovjeka. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja Jovana Radivković rekla je, između ostalog, da je Crna Gora još patrijarhalna država i da se shvatanja teško mijenjaju.
“Nema vrha države u sali koji bi trebalo da se bavi ovim. To je njihova obaveza, za to su plaćeni”, rekla je izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.
Za ubistvo – 12 godina
Predstavnici civilnog sektora negodovali su što učesnici ovog zasijedanja, kako odmiču minuti, odlaze, napuštaju skup. Rekli su i da nijesu zadovoljni učincima donosilaca odluka. Izvršna direktorica SOS telefona Podgorica Biljana Zeković kazala je da nadležni, osim pojedinih, nemaju svijest o sopstvenoj odgovornosti.
Kazala je da je kazna za ubistvo koje je počinjeno u nasilju u porodici, ako je posljedica nastala mučenjem, zlostavljanjem – 12 godina, i da nijedan počinilac ubistva nije dobio tu maksimalnu kaznu. Navela je da odsluže pet-šest godina i šetaju zajednicom kao uzorni građani. Kazala je poslanicima da svi koji su digli ruku da kazna bude 12 godina dali su pištolj, motku, sjekiru ubicama. Prokomentarisala je da je novim zakonom predviđeno da kazna bude 15 godina. Poručila je poslanicima da razmisle da li je to adekvatna kazna.
“Ako je neko ubio vašu majku, sestru, kćerku, a ne tamo neke žene koje niko ne poznaje”, rekla je ona.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak (PZP) rekla je da se osjeća nemoćno kada sagleda razočaravajuću statistiku.
Preporučeno
“Nijesmo napravili sistem koji treba da štiti… Ovako više dalje ne ide”, rekla je ona, dodajući da femicid treba da bude krivično djelo i da treba da pronađu model kako da zaustave govor mržnje i verbalno nasilje.
