Zenović u intervjuu za Pobjedu ističe da rok nije sam sebi svrha, ali da je važan kako bi institucije zadržale fokus na reformama, dok konačan ishod zavisi i od Evropske komisije, svih 27 država članica i njihovih nacionalnih procedura.

Kako ocjenjujete dinamiku pregovaračkog procesa pet mjeseci do kraja godine, za kada je projektovano zatvaranje preostalih 15 poglavlja?

ZENOVIĆ: Ocjenjujem je kao uspješnu ne samo kroz prizmu crnogorskog evropskog puta, nego u ukupnoj politici proširenja. Kada pogledamo, u tom dugom putu, iskorake koje je Crna Gora načinila od dobijanja IBAR-a do danas, jasno je da je ostvaren značajan napredak.

IBAR za poglavlja 23 i 24 je bio uslov za dalje zatvaranje poglavlja, pa smo privremeno zatvorili dodatnih 15 pregovaračkih poglavlja, ukupno 18, započet je rad na Ugovoru o pristupanju, a Crna Gora se planira u novom budžetskom okviru Unije.

Posebno je važno što se to dešava u trenutku kada je politika proširenja ponovo postala jedan od strateških prioriteta Evropske unije. Crna Gora nije slučajno u toj poziciji. Ta pozicija je rezultat višegodišnjeg rada, reformi i dosljednog opredjeljenja da se evropski standardi ne ispunjavaju zbog Brisela, već zbog kvaliteta života naših građana.

Naravno, završnica pregovora uvijek je i najzahtjevnija. Pred nama je veliki posao, zatvaranjem svih poglavlja ne završava se proces, posebno njegov politički segment, ali vjerujem da smo pokazali da možemo da ispunimo ono što preuzmemo kao obavezu. Ostaje naravno da u tome pokažemo istrajnost, da su te reforme trajno oblikovale naše institucije i prakse.

Možete li čitaocima pojasniti na koji način bi trebalo da bude priveden kraju proces pregovora, te kada će Crna Gora poslati pozicije za preostala poglavlja i kroz koliko Međuvladinih konferencija očekujete finalizaciju?

ZENOVIĆ: Crna Gora je pripremila pregovaračka dokumenta za gotovo sva poglavlja i mnoga od njih su već pred Savjetom. Očekujem da Crna Gora u narednih nekoliko nedjelja završi svu preostalu pregovaračku dokumentaciju – pregovaračke pozicije, izvještaje i ostale tehničke dokumente koji predstavljaju osnov za privremeno zatvaranje preostalih poglavlja a da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja. Broj međuvladinih konferencija i broj poglavlja zavise, u konačnici, od država članica.

Koliko će biti održano međuvladinih konferencija teško je unaprijed reći, jer to zavisi od predsjedavanja Savjetom Evropske unije i dogovora sa državama članicama. Međutim, vjerujem da smo zajedno sa Evropskom komisijom uradili ozbiljan posao i da postoje dobri razlozi da očekujemo uspješan završetak ove faze pregovora do kraja godine.

Smatrate li da bi Vlada trebalo da predstavi javnosti i svojevrsni plan B, koji bi podrazumijevao članstvo van zacrtanog roka?

ZENOVIĆ: Uvijek treba biti realan. Pristupanje Evropskoj uniji nije proces u kojem odluke donosi samo država kandidat. U njemu učestvuju Evropska komisija, svih 27 država članica i njihove nacionalne procedure. Zato niko ne može govoriti o apsolutnim garancijama.

Ali jednako tako mislim da nije dobro unaprijed govoriti o alternativnim scenarijima. Vlada je postavila ambiciozan, ali ostvariv cilj i danas postoje dobri razlozi da vjerujemo da on može biti ispunjen. Znam da na početku taj plan nije svima djelovao kao ostvariv, ali iz dana u dan on je sve realniji.

Rok nije sam sebi svrha, reforme i suštinska integracija su ključ. Međutim, rok predstavlja način da institucije zadrže fokus, da reforme ne izgube zamah i da građani vide da evropske integracije imaju jasan pravac. U tom smislu, postavljanje ambicioznih rokova dalo je fokus objema stranama i zato danas i možemo govoriti o kraju puta koji traje više od 14 godina.

Na kraju, proširenje je zajednički proces. Crna Gora mora uraditi sve što je do nje, ali je jednako važna spremnost država članica da prepoznaju ostvarene rezultate. Time bi Evropska unija dodatno potvrdila kredibilitet politike proširenja i pokazala da se reforme, odgovornost i dobrosusjedski odnosi zaista vrednuju.

Što vidite danas kao najveće izazove na putu do punopravnog članstva? Da li je to kratak rok, politička stabilnost i kvalitet reformi, ili neki drugi faktori poput raspoloženja među državama članicama?

ZENOVIĆ: Izazove ne posmatram kao nešto što je karakteristično samo za Crnu Goru. Evropska unija danas djeluje u složenim geopolitičkim okolnostima i prirodno je da se to odražava i na proces proširenja.

Za Crnu Goru je najvažnije da zadrži fokus na reformama. Politička stabilnost je preduslov evropskih integracija, ali su jednako važni kvalitet institucija i administrativni kapaciteti.

Evropsko pravo postaje sve složenije, u mnogim oblastima regulative (uredbe) zamjenjuju direktive, govorimo o pravnoj tekovini koja ima više od 315.000 stranica, koju Crna Gora mora da prevede i, još važnije, u potpunosti primijeni jednako kao Njemačka ili Francuska. Ta brojka je, uzgred rečeno, neuporediva sa ranijim proširenjima.

Poređenja radi, Irska je 1973. imala svega nekoliko hiljada stranica tekovine, Finska oko 90.000 stranica, Hrvatska već više od 160.000 stranica. Riječ je o pravnom sistemu koji se ubrzano razvija. Sistemu koji traži institucije koje mogu dosljedno primjenjivati evropske politike i građanima obezbijediti koristi koje iz njih proizlaze. A koliko god djelovale apstraktno i kompleksno, riječ je o pravilima koja štite građane, privredu, ekonomske, političke i socijalne slobode. Takvo pravo mora da primjenjuje jaka i kompetentna administracija. Zato je jačanje administracije ulaganje u buduće članstvo, ali i u efikasniju državu za sve njene građane.

Naravno, podrška svih država članica ostaje važna. Proces pristupanja uvijek je spoj reformskih rezultata i političkog konsenzusa na evropskom nivou. Crna Gora mora ostati vidljiva u javnom diskursu svih država članica kao najnapredniji kandidat, jednako kao proširenje koje je jedinstvena prilika da Unija ojača svoju ulogu u globalnom poretku.

Koliko će za Crnu Goru biti važan pretpristupni monitoring nakon zatvaranja poglavlja, koji će teći paralelno sa ratifikacijom?

ZENOVIĆ: Izvještaji pretpristupnog praćenja biće jednako važni kao i pregovori koje danas vodimo. Nakon zatvaranja poglavlja fokus će biti na tome kako se preuzete obaveze primjenjuju u praksi. I sve to će nositi i političku težinu jer sve članice imaju svoje prioritete i očekivanja od država kandidata.

Naša administracija će postepeno učestvovati u radu pojedinih tijela Evropske unije i to će biti izuzetno vrijedno iskustvo.

Pretpristupni monitoring ne treba posmatrati kao dodatnu kontrolu, već kao završnu fazu pripreme za članstvo. To je period u kojem država pokazuje da su reforme postale dio njenog redovnog funkcionisanja, a ne samo odgovor na zahtjeve iz pregovora.

Politički konsenzus ostaje važan kao i do sada. Evropske integracije su proces koji traje duže od jednog mandata bilo koje vlade i upravo zato zahtijevaju širi društveni dogovor. Ostvarili smo značajne rezultate u oblastima unutrašnjeg tržišta, energetike, saobraćaja, klimatske politike i zaštite životne sredine, dakle u najsloženijim evropskim politikama, ali taj posao nije završen. Pred nama je još mnogo rada na jačanju institucija i ostvarivanju njihovih rezultata koji će biti održivi, kontinuirani.

Izrada ugovora o pristupanju zavisi od više aktera

Kazali ste jednom prilikom da očekujete da Ugovor o pristupanju bude izrađen i potpisan početkom 2027. godine. Da li u ovom trenutku postoje naznake da će Radna grupa koja se bavi tim dokumentom posao privesti kraju u navedenim rokovima?

ZENOVIĆ: Ad hoc radna grupa koja se bavi Ugovorom o pristupanju intenzivno radi paralelno sa našom pregovoračkom strukturom. Kako se pregovaračka poglavlja privremeno zatvaraju, tako se njihovi rezultati prenose u tekst Ugovora o pristupanju. Ipak, sam Ugovor imaće i elemente koji prevazilaze okvire poglavlja i tekovine, to je međunarodni ugovor. Ugovor o pristupanju predstavlja pravni i politički izraz višegodišnjeg procesa usklađivanja Crne Gore sa evropskim pravnim i vrijednosnim okvirom. Zato njegova izrada ima i snažnu simboliku svojevrsne krune pregovora.

I danas vjerujem da je moguće da taj posao bude završen u tim rokovima, i jednako kao i tada svjestan kompleksnosti i izazova koji su u temelju izrade takvog dokumenta koji EU priprema nakon velikog zastoja u politici proširenja.

Završetak tog procesa, kao i svaki korak do sada, zavisi od više aktera, svih država članica, a sama ratifikacija u nacionalnim parlamentima od njihovog demokratskog raspoloženja prema proširenju. Ali ono što je u našim rukama jeste da nastavimo sa reformama, zadržimo kvalitet pregovaračkog procesa i pokažemo da je Crna Gora spremna da preuzme sve obaveze koje proizlaze iz članstva. Vjerujem da će takav pristup biti prepoznat i odgovarajuće vrednovan od Evropske unije i država članica.

Do sada je donio veliki uspjeh, zato treba tako i da nastavimo. U vremenu kada je mir daleko od univerzalne kategorije, a povjerenje i saradnja nisu dominantni oblici međunarodnih odnosa, evropska integracija Crne Gore, zasnovana na principu zasluga i kredibilnosti, predstavlja svijetli primjer. Za region, a i šire za sam evropski projekat.