Raspravu na temu ,,Femicid u crnogorskom zakonodavstvu”, otvorio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović, koji je naglasio da je zadatak društva da se pronađu adekvatni pravni mehanizmi, koji će ne samo sankcionisati već i prevenirati femicid i zaključio da pravna regulativa mora biti efikasna, pravda dostižna, a nasilnici moraju osjetiti punu snagu zakona.
Pejović je poručio i da su žene kamen temeljac Crne Gore, te da su kroz istoriju bile stubovi porodice, nositeljke kulture, borci za pravdu i slobodu, dok su danas i liderke, naučnice, preduzetnice, majke i ćerke koje oblikuju državu. U tom kontekstu, potpredsjednik je istakao da je obaveza svih nas da ne ,,dozvolimo da ih strah i nasilje spriječe da ostvare svoju punu snagu i potencijal“.Tokom uvodnog izlaganja, ministar pravde Bojan Božović osvrnuo se na važnost i kompleksnost teme 17. zasijedanja i izrazio zadovoljstvo činjenicom da je poslata jedinstvena poruka da žene moraju biti zaštićene. U okviru izlaganja, ministar je pohvalio inicijativu Odbora za rodnu ravnopravnost da učesnici danas razgovaraju o femicidu i mjerama koje Crna Gora preduzima u borbi protiv nasilja.
Ministar Božović osvrnuo se na uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela u Krivični zakonik Crne Gore i kazao da se zakonskim izmjenama Crna Gora priključuje državama koje su već prepoznale važnost uvođenja femicida u svoja zakonodavstva, prateći preporuke međunarodnih instrumenata i institucija, uključujući Istanbulsku konvenciju, ali i praksu Evropskog suda za ljudska prava. On je pozvao sve učesnike današnjeg zasijedanja da podrže ove izmjene, kao i da učestvuju u javnoj raspravi kako bi zajednički doprinijeli krivično-pravnoj i institucionalnoj zaštiti žena i borbi protiv svih oblika rodno zasnovanog nasilja.
„Ministarstvo pravde biće otvoreno za sve sugestije, kritike i predloge koji mogu osnažiti položaj žena u našem društvu“, zaključio je ministar pravde.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić je istakla da je crnogorska istorija poznata po jakoj patrijarhalnoj, plemenskoj tradiciji i kulturi gdje je žena često imala podređeni status. Ona je navela da Crna Gora danas ima pravnu regulisanu zaštitu žena kroz zakone o zaštiti od nasilja u porodici i rodnoj ravnopravnosti, ali i da su, kako je kazala, mnoge žene ubijene od strane partnera ili članova porodice. Institucionalna zaštita, kako je precizirala, ostaje nedovoljna efikasna jer ne obezbjeđuje pravovremenu reakciju u svim slučajevima.
“Unaprijediti zaštitu žena od nasilja nije samo pravna nužnost, to je dug svim ženama koje su prešutjele sve nepravde, patnje i bolove kroz koje su prošle za sve one su trpjele radi mira u kući i za sve one koje su nestale u tišini. Stoga sa ovog mjesta, ohrabrujem sve žene koje su žrtve nasilja da ne smiju biti tihe, da ne smiju biti nevidljive jer ne postoji nijedan običaj, nijedno navodno narušavanje porodične časti, nijedna patrijarhalna norma koja može i smije opravdati bilo koji oblik nasilja“, kazala je Pavličić.
Navodeći da daje punu podršku ideji koja je pretočena u zakonodavnu inicijativu da dođe do kriminalizacije femicida, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je istakao da je femicid, nažalost, u vremenu naprednog društva po mnogo čemu eskalirao u svijetu. Ombudsman Bjeković je podsjetio na istorijat femicida kao društvenog pojma, te naveo više presuda Evropskog suda pravde na koje je, kako je rekao, potrebno da se ugleda i sud u Crnoj Gori radi efikasnije borbe protiv femicida.
,,Ono što vam mogu obećati sa pozicije na kojoj sam i dok sam tu, ovo pitanje neće ostati zatvoreno, pogotovo ne sa današnjim danom, tek nam predstoji borba, a ja u to ime i ministru i predstavnicima pravosuđa želim uspjeh, želim da vas podrže onliko koliko se podržavaju neke druge stvari u ovoj državi, jer bez ova bitka je iluzija“, kazao je Bjeković.
Upozoravajući da se korijeni femicida nalaze u kulturi društva u kome dominira rodna diskriminacija, predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović je naveo da Krivični zakonik Crne Gore do sada nije prepoznavao femicid kao posebno krivično djelo te pozvao na odgovornost svih društvenih činilaca. Prema njegovim riječima, borba protiv femicida zahtijeva sveobuhvatan pristup u kome država, institucije i društvo preduzimaju odlučne korake. Kako je ukazao, neophodno je obezbijediti strožu kaznenu politiku, efikasniju pravdu, brže sudske procedure, veću zaštitu žrtava, dosljednu primjena zakona, besplatnu pravnu pomoć, obuku policije i sudova, monitoring nasilnika, postojanje registra nasilnika, edukaciju u školama, te prekid ćutnje i ohrabrivanje prijavljivanje nasilja, kao i osudu nasilnika.
Ocjenjujući da je uvođenje femicida kao oblika teškog ubistva važan pomak u smislu veće vidljivosti i prepoznavanja strukturne prirode i posljedica nasilja nad ženama, izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević je poručila da će se prava promjena koja vodi prevenciji nasilja desiti ,,tek kada promijenimo kulturu, kada prestanemo da pravdamo agresiju, da se divimo moći, kada prestanemo da umanjujemo ozbiljnost nasilja i strah koji žene i djeca osjećaju i prijavljuju, kad prestanemo da tolerišemo nasilnike na javnim funkcijama“. Ona je istakla da je nasilje stav, problem čitavog društva, a posebno problem vaspitanja i socijalizacije naših dječaka i muškaraca.
Raičević je poručila ,,da borba protiv nasilja kreće od naših domova, od razgovora sa našim očevima, braćom, sinovima koje od najranijih dana treba učiti da je snaga u poštovanju, a ne u dominaciji, da emocije nisu slabost, da ljubomora, kontrola, posesivnost i nepoštovanje granica predstavljaju nasilje“.
Preporučeno
Zasijedanju su prisustvovale članice Ženskog kluba, predsjednici poslaničkih klubova, članovi/ice Vlade Crne Gore, članovi diplomatskog kora, kao i predstavnici civilnog društva.
Video